Sve je izgledalo idilično dok se nije raspalo: jučer su mu ozbiljne političke ambicije nestale u plamenu službenog automobila, danas je prvi samoproglašeni nezavisni kandidat za gradonačelnika Zadra, a sutra će proljetni lokalni izbori raznijeti pepeo jedne kratke i neslavno propale karijere. Mate Lukić je javno najavio utrku za gradonačelnika, a potajno pokušava osigurati koalicijski podršku nekih desnih strančica i pojedinaca koje pokušava okupiti pod svoj već probušeni kišobran. Očito nije shvatio dva zlatna pravila ovdašnjeg višestranačja.
Prvo od njih: tko god je ušao u koaliciju sa zadarskim HDZ-om ubrzo je nestao. Da ne spominjemo brojne HSP-ove i njihove lokalne mitoze, mladi birači nemaju pojma o tome što je (bio) HSLS, a još manje znaju da je ovih dana konačno izbrisan svaki personalni trag koalicije HDZ-a i “liberala” Stanka Zrilića. Zahvaljujući toj koaliciji u Zadru se pojavila Renata Bek i, gotovo nadljudski, uspjela dotrajati do sredine petog ravnateljskog mandata u Domu zdravlja Zadarske županije. Svi HDZ-ovi partneri iz proteklih trideset godina na kraju su postali arheološki eksponati.
Drugo pravilo kaže: tko god je pokušao okupiti nekakvu desnu koaliciju bez HDZ-a nije uspio ni na nacionalnoj ni na lokalnoj razini gdje biračima, pokraj živog HDZ-a, ni ne treba neka žešća desnica.
Biloglav izravni Lukićev konkurent
Ni ovog puta neće biti drukčije, ali trenutno, višestruki lažljivac Mate Lukić je jedini evidentni kandidat za gradonačelnika Zadra. Prošlost pokazuje da neće biti jedini nezavisni kandidat, uvijek se pojave i oni koji više ljudi okupe na rođendanskom slavlju nego što na izborima dobiju glasova, jer takvi politički egzibicionisti ionako ništa ne nauče iz tuđeg iskustva, to su neizlječivi gubitnici.
Što se desnog dijela političkog spektra tiče, gotovo je sigurno da će se među kandidatima za gradonačelnika naći i ime Damira Biloglava u kojemu će Lukić imati izravnog konkurenta za pridobivanje “desnih glasova” i razočaranih birača HDZ-a. Biloglav je preživio HSP-ovu atomizaciju na bezbroj nevažnih strančica, a u Sabor je ušao kroz Domovinski pokret, pa se u novom “raspadu na desnici” našao u vrhu novoformirane stranke pod nazivom DOMINO.
Možda Biloglav ne bi ni bio kandidat za gradonačelnika da nije postao i podpredsjednik stranke Marija Radića u koju je prešao gotovo kompletan Domovinski pokret Zadarske županije. A to je Biloglavu stvorilo dodatnu obavezu kandidature, jer kakvu bi poruku poslali “dominaši” ako, kao podpredsjednik na nacionalnoj i nesporni lider na županijskoj razini, Biloglav ne bi preuzeo odgovornost i kandidirao se na prvim lokalnim izborima na kojima će DOMINO sudjelovati.
A mogao bi imati i koalicijskog partnera. Naime, poučen debaklom na parlamentarnim izborima, MOST je ovog puta kudikamo kooparativniji u potrazi za partnerima, pa su prvi kontakti s Biloglavom i DOMINO-m već uspostavljeni. Tom paktu idu na ruku i Biloglavovi dobri odnosi s dijelom zadarskih MOST-ovaca s kojima dijeli zajedničku pravašku prošlost.
Tko su SDP-ovci za izvršne lokalne funkcije
Pretpostavljena pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima donijela bi SDP-u dvostruku dodatnu dobit. S jedne strane, značilo bi to nešto optimizma među tonućim socijaldemokratima što bi im dobro došlo pred lokalne izbore. S druge strane, Milanovićeva bi pobjeda učvrstila poziciju novog predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića jer bi to bila i prva pobjeda nekada bliskog Milanovićevog suradnika još iz perioda dok je Milanović vodio stranku.
Na nedavnom skupu stranačkog vrha u Zagrebu, Hajdaš Dončić je svojim ljudima najavio što ih čeka nakon punog stranačkog angažmana u predsjedničkim izborima. Kad u kampanji SDP-ovci odrade posao za Milanovića, Hajdaš Dončić će do lokalnih izbora u svibnju imati dovoljno vremena za realizaciju drugog dijela svog plana: na tim izborima namjerava testirati snagu svih SDP-ovaca, kako onih iz stranačkog vrha, tako i onih koji predvode lokalne ogranke.
Preciznije rečeno, Hajdaš Dončić je svim lokalcima poručio da će morati naći kandidate za izvršne funkcije, a ako u tome ne uspiju, kandidirat će saborske zastupnike iz tih sredina. Što se Zadra tiče, to bi značilo da bi, ako lokalni SDP ne nađe “svoja imena” za gradonačelnika i župana, u kandidature na lokalnim izborima mogle biti gurnute Sabina Glasovac i Irena Dragić, jer su one saborske zastupnice SDP-a s ovog područja.
U Zadru bez velikih izbornih uspjeha
Bez obzira radilo se o političkom testu bliskih suradnika ili svjesnom žrtvovanju nekih figura kojima je Hajdaš Dončić okružen u vrhu stranke ili i jednom i drugom, predsjednik gradskog ogranka Daniel Radeta je ubrzo nakon Hajdaš Dončićeve najave obavio nekakvu “polukandidaturu” kroz lokalni medij. Mada Radeta izrijekom nigdje ne tvrdi “da, ja ću biti kandidat za gradonačelnika”, intonacija nedvosmisleno govori “ja sam taj koji će preuzeti odgovornost”. Šokirani njegovim istupom ostali su i neki članovi Gradskog odbora koji tvrde da mjesecima nisu imali sjednicu i da o kandidaturama uopće nisu razgovarali.
To je možda zanimljivo jedino članovima Gradskog odbora SDP-a, ali, čak i da Radeta zaista bude kandidat za gradonačelnika, a Sabina Glasovac (prije nego Irena Dragić) za županicu, ostaje pitanje hoće li SDP ovog puta (nakon očajno lošeg iskustva s Enijom Meštrovićem i Akcijom mladih) na izbore izaći samostalno. Mada takav potez (pogotovo u slučaju poraza) može izgledati kao omča oko vrata ili kratka uzica za nositelje lista i lokalno vodstvo stranke, Hajdaš Dončiću to ne bi bio preveliki gubitak jer u Zadru ionako nikada nije ni bilo pretjeranih izbornih uspjeha, a u slučaju još jednog posrnuća otvorila bi mu se prilika za promjenu vodećih ljudi gradskog i županijskog ogranka i instaliranje “svojih kadrova”. Kad je riječ o eventualnim koalicijskim partnerima, logičnim se čini druženje s “Možemo” i “Centrom”, ali to je trenutno mrkva na dugačkom štapu.
HDZ neće žuriti s imenima kandidata
Što se HDZ-a tiče – muk, ankete i konfuzija. Po tradiciji, HDZ neće žuriti s određivanjem kandidata. Odlazak Božidara Longina pod pritiskom optužnice najteže će pasti njemu, a upražnjeno mjesto župana moglo bi dovesti do repriznog spominjanja Željka Čuline. Problema je nekoliko: Čulina je već u nekoliko navrata “jako dobro” kotirao u anketama i na unutarstranačkim izborima, ali u kandidaturama za izvršnu vlast svaki bi ga put netko pretekao. Ravnatelj Opće bolnice, s nedavno obnovljenim mandatom, više izgleda kao čovjek koji bi u Općoj bolnici htio završiti još nekoliko zdravstvenih projekata nego kao netko tko bi se spasio da zasjedne u fotelju župana. Možda zbog svega toga zajedno, Čulina se ni ovog puta ne gura u prvi red kandidata niti je ijednom riječi to nagovijestio.
U HDZ-u ionako uvijek isplivaju ili ljudi s izraženijom željom za vlašću od one koju ima Čulina ili oni koji pod pritiskom stranačkog vrha u stvari nemaju mogućnost izbora čak i onda kada im “privatni život” sugerira ostanak u Zagrebu, kao što je, čini se, ovog puta slučaj sa Šimom Erlićem i Josiom Bilaverom. Iz kruga Čulininih prijatelja ipak tvrde da situaciju može preokrenuti jedino “ozbiljan nagovor vrha stranke” kojeg ravnatelj OB Zadar ne bi imao snage odbiti. Prevedeno na hadezeovski jezik, to bi značilo da se Željko Čulina može naći u koži kandidata za župana jedino ako to od njega izravno i jako zatraži Andrej Plenković.
Zadnju riječ ima A.P.
