Od 1. listopada 2025. godine Hrvatska će postati prva mediteranska zemlja u kojoj strani tisak više neće biti dostupan na kioscima, u knjižnicama, hotelima ni drugim prodajnim mjestima, prenio je prije nekoliko tjedana N1. Nakon više od pola stoljeća neprekinute prisutnosti, obustavlja se distribucija stranih novina i časopisa u zemlji.
Odluka dolazi u trenutku kada je Vlada Republike Hrvatske u lipnju ove godine dodijelila Hrvatskoj pošti status nacionalnog distributera i osigurala javna sredstva za potporu distribucije domaćih tiskovina. No, subvencionirane tarife odnose se isključivo na domaće izdavače, što je stranim nakladnicima onemogućilo daljnje poslovanje pod novim uvjetima.
Od listopada strani tisak nedostupan
Distribucija stranog tiska u Hrvatskoj imala je dugu tradiciju koja je započela još u 1970-ima, a na dnevnoj tjednoj i mjesečnoj razini su u zemlju stizali primjerci vodećih svjetskih novina i magazina, ponajprije zbog turističke potražnje, ali i potrebe akademske i diplomatske zajednice. Od listopada te će tiskovine nestati s polica prodajnih mjesta, a Hrvatska će se pridružiti rijetkim europskim državama u kojima je međunarodna štampa potpuno nedostupna.
Za logistiku i dostavu tiskanih izdanja sada je zadužena Hrvatska pošta, dok administrativni dio posla obavlja tvrtka Distribucija tiskanih medija (DTM), nastala krajem 2024. godine iz bivšeg distribucijskog odjela Tiska. Novi poslovni model, koji predviđa znatno više naknade za prijevoz i rukovanje stranim izdanjima, pokazao se financijski neodrživim.
Prema informacijama iz distribucijskog sektora, cijena po distribuiranom primjerku za strane izdavače višestruko je viša od one koju plaćaju domaći nakladnici, a takvi uvjeti doveli su do odlaska gotovo svih međunarodnih izdavača s hrvatskog tržišta.
Ministarstvo kulture i medija opravdava odluku padom prodaje
Na novinarski upit o razlozima i posljedicama nove politike, Ministarstvo kulture i medija navodi da je odluka o subvencioniranju domaćih tiskovina donesena u okviru državnog programa potpore distribuciji kao “usluge od općeg gospodarskog interesa”.
U odgovoru Ministarstva navodi se kako je prethodni distributer, tvrtka Tisak plus, do 2024. godine bilježio značajne gubitke u poslovanju. Samo prošle godine, prema podacima Ministarstva, gubitak u djelatnosti distribucije tiska iznosio je 4,8 milijuna eura, a u 2025. se procjenjuje na čak 6,4 milijuna.
Pad prodaje tiskovina u Hrvatskoj u proteklih pet godina iznosio je u prosjeku devet posto godišnje, što je dodatno smanjilo prihod distributera. Zbog toga je, ističu u Ministarstvu, bilo nužno restrukturirati sustav i uvesti subvencionirani model kojim bi se osigurala opstojnost domaće nakladničke djelatnosti.
- Trenutne tržišne okolnosti upućuju na gotovo potpuni prestanak distribucije i prodaje tiska u Hrvatskoj, ako se ne osigura državna potpora. Tiskani mediji imaju važnu kulturnu, društvenu i informativnu ulogu te ih je nužno očuvati kao dio javnog interesa, rekli su iz Ministarstva.
Hrvatska pošta ima nove (skuplje) tarife
U Hrvatskog pošti potvrđuju da se od 30. lipnja primjenjuju nove tarife određene odlukom Ministarstva. Domaći nakladnici plaćaju 0,15 eura po primjerku za dnevna izdanja i 0,25 eura za povremena, dok se strani izdavači ne mogu uključiti u sustav subvencionirane distribucije jer nisu upisani u registar nakladnika prema Zakonu o medijima.
- Usluga distribucije tiska pruža se svim nakladnicima upisanima u Upisnik iz članka 12. Zakona o medijima pod istim uvjetima. Za strane nakladnike koji u tom registru nisu evidentirani, cijene se određuju tržišno, bez subvencija, poručili su iz Hrvatske pošte.
Drugim riječima, strani izdavači moraju pokriti cjelokupan trošak dostave, skladištenja i prodaje, što je, prema navodima distributera, višestruko skuplje od domaćih tarifa. U praksi, to znači da bi cijena primjerka stranog dnevnika na kiosku u Hrvatskoj bila nekoliko puta viša nego u susjednim zemljama.
Stižu kritike međunarodnih organizacija
Ovakav model izazvao je kritike međunarodnih organizacija koje se bave slobodom medija i distribucijom tiska. WAN-IFRA i DistriPress upozorili su da nova pravila diskriminiraju strane izdavače i time ograničavaju slobodan protok informacija.
Prema europskom pravu, sloboda pružanja usluga među državama članicama uključuje i distribuciju tiskanih izdanja, a državne potpore koje favoriziraju domaće izdavače mogu biti u suprotnosti s pravilima tržišnog natjecanja. Ministarstvo kulture, međutim, tvrdi da je postupak proveden u skladu s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije te da se radi o dopuštenoj potpori za uslugu od općeg gospodarskog interesa.
Iz Ministarstva navode i da su tijekom postupka konzultirani domaći izdavači i njihove udruge, dok se Distriest, kao predstavnik stranih izdavača obratilo Ministarstvu kulture tek u kolovozu 2025. godine, pa je ono tek tada “prvi puta dobilo informaciju koja je ukazala i na činjenicu da je Tisak vršio distribuciju i stranih tiskovina i to po povoljnijim cijenama u odnosu na domaće izdavače”.
Negativni učinci
Prekid distribucije stranih tiskovina imat će najizraženiji učinak na institucije, obrazovne ustanove, knjižnice i diplomatska predstavništva koja su se redovito opskrbljivala međunarodnim izdanjima. Posebno su pogođene turističke regije u kojima su strane novine bile dio svakodnevne ponude za goste iz inozemstva. Hoteli i marine duž Jadrana već su izvijestili da će od jeseni stranim gostima moći ponuditi samo digitalne verzije stranih izdanja.
Knjižnice i arhivi koji su do sada nabavljali tiskana izdanja stranih dnevnika i magazina za potrebe istraživanja i informiranja također će ostati bez fizičkih primjeraka, a mnogi smatraju da će to dugoročno osiromašiti dostupnost međunarodnih izvora u hrvatskim institucijama.
U pitanju i budućnost domaćih tiskovina
U Ministarstvu kulture ističu kako problem nije ograničen samo na strane tiskovine, nego i na budućnost domaće nakladničke scene. Pad prodaje, visoki troškovi distribucije i promjene u navikama čitatelja ugrožavaju održivost tiskanih medija općenito.
Distribucija tiska, prema njihovom tumačenju, više ne može funkcionirati bez javne potpore. Ministarstvo upozorava da bi, bez subvencioniranog modela, u roku od nekoliko godina moglo doći do potpunog gašenja prodaje tiska u Hrvatskoj, što bi značilo gubitak stotina radnih mjesta i nestanak jednog od tradicionalnih medijskih kanala.
Domaći nakladnici pozdravili odluku
Domaći nakladnici pozdravili su odluku o subvencioniranju domaćeg tiska, ističući da je riječ o nužnoj mjeri za očuvanje informativnog i kulturnog prostora. No, dio stručne javnosti upozorava da bi isključivanje stranih izdanja moglo imati suprotan učinak – smanjenje medijskog pluralizma i izolaciju hrvatskog tržišta od međunarodnog konteksta.
S obzirom na to da bi Hrvatska mogla ući u špicu sljedeće turističke sezone kao zemlja bez dostupnih stranih novina, pitanje dostupnosti informacija za strane posjetitelje postaje i pitanje imidža države. Dok će susjedne zemlje i dalje nuditi međunarodna izdanja, Hrvatska će se morati osloniti na digitalne kanale i pretplate.
Za sada nema naznaka da će se odluka o modelu distribucije preispitivati. Ministarstvo kulture i medija poručuje da je odluka donesena u skladu s europskim pravilima i da se njezin učinak tek treba procijeniti nakon pune primjene.
Strani izdavači žele iste tarife za sve
Strani izdavači, s druge strane, procjenjuju da će povratak na hrvatsko tržište biti moguć jedino ako se uvedu jednake tarife za sve nakladnike bez obzira na državu porijekla. Do tada, hrvatski će kiosci prvi put nakon pola stoljeća ostati bez svjetskih novina, a čitatelji koji su navikli na međunarodni tisak morat će se okrenuti digitalnim platformama.
Kako su naveli iz Hrvatske pošte, distribucija domaćih izdanja nastavlja se neometano, dok se za strane tiskovine ne raspolaže informacijama o daljnjoj dostupnosti. Time je službeno potvrđeno da od jeseni 2025. Hrvatska ulazi u razdoblje bez stranih tiskovina – simboličan kraj jedne informacijske ere u zemlji koja je do jučer bila među vodećim turističkim tržištima regije.
