U Hrvatskoj je, prema konačno sređenoj statistici, u 2023. ukupno rođeno 32.325 djece (32 170 živorođene i 155 mrtvorođene), dok je umrlo 52.275 osoba. Pa smo ostali bez 19.105 stanovnika. U Zadarskoj županiji na 1.454 rođenih (od čega 1.448 živorođenih) i 2.034 umrlih imali smo gubitak od 586 stanovnika.
Time je, što se tiče prirodnog prirasta, Hrvatska u godinu dana izgubila grad veličine Solina, ili ako vam je to bliže, nešto manji grad od Virovitice ili malo veći od Poreča. Zadarska je županija, približno, izgubila stanovništvo Nadina i Smilčića zajedno ili recimo jedne Petrčane. Sadašnji vitlani indeks Hrvatske je 62,7, a Zadarske županije 71,2, pa zadarski kraj izgleda bolje, makar su obe brojke katastrofalne, jer za zadržavanje postojećeg broja stanovnika vitalni indeks (broj rođenih na 100 umrlih) treba biti 100, a za istinsku vitalnost veći.
Dakle, ono što smo čuli od vlastodržaca da nam u zadnje dvije godine u Hrvatskoj raste broj stanovnika, nema veza s ovim, već s useljavanjem, i to privremenim, zbog posla. Podatke o migracijama dobit ćemo naknadno, ali je jasno da iseljavanje domaćeg stanovništva, makar usporenije, i dalje traje, ali ga kompenzira prethodno spomenuto privremeno useljavanje.
Što se događalo s Hrvatskom u 10 godina?
U 2014. imali smo 4,2 milijuna stanovnika, dok smo u 2024. ušli s 3,86 milijuna, dakle s 340.000 manje u 10 godina. Prirodni gubitak stanovništva tek je jedan od razloga, a s iseljavanjem kao drugim problemom se ovdje za sad ne bavimo. Dok smo 2014. imali gotovo 40.000 novorođenih, sad smo na 32.170. No umrlih smo i tad i sad imali preko 50.000 godišnje, pa smo u tih 10 godina svake godine gubili između 11 ili sadašnjih 19.105 stanovnika, a ipak najgore je bilo 2021., kad smo samo po osnovu prirodnog kretanja izgubili 26.204 stanovnika. Tako nam je broj živorođenih na 1.000 stanovnika sad 8,3, a umrlih 13,3, te nam je prirodni “prirast” na 1.000 stanovnika - 5, a vitalni indeks na katastrofalnih 62,7. Pojasnimo opet da je vitalni indeks broj rođenih na 100 umrlih, što znači da bi trebao biti 100 da se ne gubi stanovništvo. Kažimo da smo u posljednjih 20 godina najviše živorođenih imali 2009., 44.577.
Zadarska županija u negativnom trendu
Zadarska županija imala je ukupno 1.454 rođenih, od čega 1.448 živorođenih odnosno 6 mrtvorođenčadi. Od toga je izvan braka rođeno 375 djece. Umrlih je u toj istoj 2023. bilo 2.034 te je prirodni prirast bio negativan, -586 stanovnika. Imali smo i 696 sklopljenih i 167 razvedenih brakova te oko jedne četvrtine, odnosno 259 izvanbračne djece na 1.000. i 6,9 umrle dojenčadi na 1.000 stanovnika, što bismo istaknuli kao zabrinjavajuću brojku, jer je isti za cijelu zemlju 3,9, a gori podatak od Zadra imaju samo Bjelovarsko bilogorska i Dubrovačko neretvanska županija.
Stanje po gradovima Zadarske županije
Niti jedan od šest gradova Zadarske županije nema pozitivan vitalni indeks, jer je u svima broj umrlih daleko iznad rođenih. U Benkovcu je rođeno 91 dijete, a umrlih je osoba bilo 147 te je izgubljeno 56 stanovnika, a vitalni indeks je 61,9. Biograd je na 50 rođenih imao 56 umrlih, što je gubitak od svega 6 stanovnika, a vitalni indeks 89,3 najbolji mu je od gradova u ovoj regiji i na žalost jedan od boljih u državi. Nin je s 21 rođenim i 27 umrlih također u minusu od 6 stanovnika, ali s daleko lošijim 77,8 vitalnim indeksom. Obrovac je s katastrofalnim vitalnim indeksom 46,4, s 26 rođenih i 56 umrlih i minusom od 30 stanovnika. Malo bolje ili skoro jednako loše je na Pagu, gdje je s 27 rođenih i 53 umrlih i s gubitkom 26 stanovnika vitalni indeks 50.9. Zadar u svemu ovome drži lavovski dio, ali loših brojki s 623 novorođena i 782 umrla stanovnika, te dvoje mrtvorođenčadi, pa je izgubio 166 stanovnika i imao vitalni indeks od 79, umjesto minimalno poželjnih 100.
Pakoštane kao fenomen
Od 28 općina u županiji imamo i nekoliko rijetkih pozitivnih iznimki. Bibinje su na 32 živorođena imali 31 umrlog i uvećale stanovništvo makar za jednu osobu te im je vitalni indeks 103,2. Pakoštane su s vitalnim indeksom 138,9 fenomen za sebe, jer tamo je na 50 živorođenih umrlo 36 stanovnika, pa ih je 14 više. Polača je s 14 rođenih i 11 umrlih veća za tri stanovnika i ima vitalni indeks 127,3. Pozitivan nam je i Sukošan s 52 rođena i 50 umrlih, odnosno 2 stanovnika više i vitalnim indeksom 104. I Zemunik Donji s 18 rođenih i 16 umrlih uvećan je za dvije osobe s vitalnim indeksom 112,5.
Odumirući Gračac
Galovac je na 8 rođenih imao 18 umrlih i izgubio 10 stanovnika, što mu je dalo vitalni indeks od 44,4, ali je abecedno za njim odumirući Gračac s 15 novorođenih i čak 71 umrlim, s padom za 56 stanovnika i vitalnim indeksom od svega 21,1. U Jasenicama je na 22 rođena umrlo 26 osoba, pa je indeks 84,6. Kali su, nažalost, imali 26 umrlih na 13 rođenih te im je vitalni indeks upravo pola od poželjnog minimuma, odnosno 50. Kolan je s 9 rođenih i 15 umrlih na 60, a Kukljica s troje rođenih i sedam umrlih na 42,9, ali je odmah do njih katastrofalniji podatak iz Lišana Ostrovičkih s 4 rođenih i 13 umrlih i vitalnim indeksom 30,08, drugim najgorim u županiji. Novigrad, slično Kukljici, je na 42,4 s 14 rođenih i 33 umrlih. Pašman je imao 25 rođenih i 38 umrlih i izgubio 13 stanovnika, pa mu je vitalni indeks 65,8. Poličnik je upao u pozitivce, jer ima vitalni indeks 89,5, puno bolji od prosjeka županije od 71,2 pa i Zadra od 79. Imali su 51 rođenog i 57 umrlih. Posedarje je imalo 32 rođenja i 39 smrti i indeks 82,1. Povljana je s 5 rođenih i 12 umrlih na 41,7, a Preko na 38, s 27 rođenih i čak 71 umrlih, odnosno gubitkom od 44 stanovnika. I Privlaka je žestoki vitalni gubitaš sa 17 rođenih i 33 umrla, s padom za 16 stanovnika i indeksom 51,5. Ražanac broji 25 rođenih i 42 umrla i indeks 59,5. Sali sa 16 rođenih i 36 umrlih imaju 20 stanovnika manje, odnosno indeks 44,4. Stankovci se ipak ne daju iako s 22 rođena i 25 umrlih gube, ali su na indeksu 88. Starigrad je pak pri dnu Zadarske županije s vitalnim indeksom 36,1 zbog 13 rođenih i 36 umrlih. Sv. Filip i Jakov bori se upasti u “pozitivce”, pa je s 53 rođenja i 56 smrti i indeksom 94,6 ipak nadomak održavanja na životu. Loša nam je i Škabrnja s 13 rođenja i 23 smrti na indeksu 56,5, dok je Tkon sa 6 rođenih i 10 umrlih na 60, Vir s 32 rođenih i 47 umrlih na 68,1, a blizu su sa 67,9 i Vrsi s 19 rođenih i 28 umrlih.
Nismo najgori, ali nemamo se čime hvaliti
Teško je podvući jasan zaključak. Istina je da je “tanka linija obale” okrenutija pozitivi i koliko toliko lakše zadržava stanovništvo od prevelikog gubitka ili čak uspijeva rasti, dok su otoci u većini, kao i udaljenije zaleđe u propadanju. Naime kod gradova su najmanji gubitnici Biograd i Zadar, a kod pozitivaca u općinama imamo Bibinje, Pakoštane, Sukošan, s te “tanke crte obale”, iako se i na njoj nisu svi jednako dobro snašli. No zamijetiti je Polaču i Zemunik među pozitivcima, kao i pozitivne trendove Sv. Filipa i Jakova i Poličnika, pa i Stankovaca. Nažalost, malo je razloga za zadovoljstvo s najvećim dijelom otočkih zajednica, pa čak i onih najbližim gradovima s vrlo dobrim vezama s kopnom poput Preka, a i Starigrad, s rivijerom na spoju mora i planine, nacionalnog i parka prirode i turističkom tradicijom stoji jako loše, a nekad turistički znana Kukljica nije puno bolja. Katastrofalno nam stoji lički dio kojem bez obilate pomoći županije i države prijeti nestanak stanovništva, a jako loše prilike su u rubnim i udaljenim Lišanima Ostrovičkim.
