Ugovori za specijalizacije uručeni su predstavnicima 24 zdravstvene ustanove, a specijalizacije će se financirati sredstvima EU.
Među 190 dodijeljenih specijalizacija, 12 ih je za hitnu medicinu, 81 za obiteljsku medicinu, 21 za ginekologiju, 10 za medicinu rada i sporta, 16 za pedijatriju, 6 za oftalmologiju, 7 za fizikalnu medicinu...
- Do kraja ove financijske perspektive osigurali smo preko 922 specijalizacije, ukupne vrijednosti 130 milijuna eura. To je do sada neviđeno ulaganje u kadrove u RH, rekao je Beroš na konferenciji za medije koja je tom prigodom organizirana u Ministarstvu.
Na svečanosti je bio i savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić koji je istaknuo da je Hrvatska trenutno među najbržima u EU u dobivanju bespovratnih sredstava iz mehanizma za oporavak i otpornost.
U Ministarstvu zdravstva napravili su još veći iskorak, tako da su osim 467 specijalizacija financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), osigurali sredstva za još 212 specijalizacija iz Europskog socijalnog fonda i 243 specijalizacije iz Europskog socijalnog fonda plus.
- Sva smo ta sredstva odlučili uložiti u jačanje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) kako bi je organizacijski ojačali te omogućili da djelatnici budu motivirani i zadovoljni, rekao je Beroš te najavio skoro donošenje nove mreže javnozdravstvene zaštite koja će biti sveobuhvatna, te će se odnositi na javno zdravstvo, bolnice, hitnu i primarnu zdravstvenu zaštitu.
Djeca u Zadru sigurno neće ostati bez liječnika
Upitan za prosvjed koji ogorčeni roditelji najavljuju za sljedeću subotu kako bi skrenuli pozornost na kolaps pedijatrijske skrbi u Zadru, Beroš je odgovorio kako djeca sigurno neće ostati bez liječnika. Primijetio je i kako se događaju nelogičnosti da se pedijatri skrbe za djecu do 18 godina starosti, umjesto samo za predškolsku djecu.
Napomenuo je i kako u većini zemalja EU ne postoji pedijatrija na razini PZZ-a. Tako i kod nas, ako u jednom treenutku ne bude dovoljno pedijatara u PZZ-u, o djeci će se skrbiti bolnički pedijatri, poručio je.
Osvrnuo se i na slučaj ortopeda Krešimira Crnogaća, koji je nedavno preminuo u 39. godini nakon kratke i teške bolesti. Njegova zaručnika Sanja Ćosić, liječnica anesteziologinja, objavila je na Facebooku da je posljednje trenutke proveo u boli jer mu liječnici nisu dali morfij.
Beroš je kontaktirao s tim u vezi ravnatelja šibenske bolnice i kaže da slučaj nije bio jednostavan te da "davanje morfija u slučaju poremećene respiracije dodatno može životno ugroziti pacijenta".
Pacijent Crnogaća je primao analgetike, ali ne u onim količinama u kojima je to netko tražio, rekao je Beroš te dodao kako misli da će se šibenska bolnica sama očitovati o tom slučaju.
Upitan za uspostavu Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS), Beroš je podsjetio da je prošli tjedan bila na sjednici Vlade odluka kojom ga se ovlašćuje za potpisivanje ugovora o sedmogodišnjoj suradnji s pružateljima usluga HHMS-a u ukupnoj vrijednosti od 62,5 milijuna eura, a koja bi trebala početi s radom sljedeće godine.
Međunarodni natječaj, dodao je, bazira se na iskustvu Danaca i do sada nije bilo žalbi, a javili su se ponuditelji pojedinačno kao i zajednice ponuditelja.
Beroš je uvjeren da ćemo početkom iduće godine imati uspostavljenju hitnu helikoptersku službu s četiri baze, a sve, kako kaže, u cilju pružanja hitne medicinske pomoći u okviru zlatnog sata. (Hina)
