Posljednjih nešto više od godinu dana gledamo zatvorene trgovine, cvjećarnice, pekarnice, mali obrti i još dosta toga što nedjeljom ne radi. Zakon o radu nedjeljom, koji je stupio na snagu lani, mnogima je poremetio svakodnevnicu, a onima koji rade i stvaraju, jedni će reći, učinio je štetu, a drugi će reći, donio je potrebni predah. Iako se čini da je novim zakonom postignut kompromis, jer je djelomično dat broj nedjelja na izbor kojima se može raditi, a na obali to znači radna nedjelja uglavnom u visokoj sezoni, i danas se lome koplja oko ovog pitanja i mnogi akteri potežu na suprotne strane.
HUP: Raditi ili ne raditi?
Najrecentniji akter, koji se oglasio po ovom pitanju, je Hrvatska udruga poslodavaca(HUP) koja je javno pozvala Vladu da napravi ozbiljnu analizu odredbi oko neradne nedjelje i ostavi poslodavcima na izbor raditi nedjelju ili ne.
- Kako bi se osigurala održivost svih gospodarskih subjekata u promijenjenim uvjetima poslovanja posljednjih godina (poremećaji u dobavnim lancima, inflacija, rast troškova života) nužno je provesti stručnu i pažljivu reviziju Zakona o radu nedjeljom te omogućiti poduzetnicima samostalnu odluku o radu nedjeljom uz adekvatnu nagradu zaposlenih te jačanje kapaciteta institucija i inspekcijskih službi u provođenju kontrole odredbi zakona, navode iz HUP-a.Poslodavci prstom upiru u državu koja bi trebala, zabrinuto kažu, rasteretiti privatni sektor te ukinuti bespotrebne odredbe oko neradne nedjelje.
U Ministarstvu gospodarstva vlada zadovoljstvo
- Primjena Zakona utjecala je na trgovce u smislu prilagodbe te uzimajući u obzir broj prodajnih objekta. Trgovci s većim brojem prodavaonica (objekata) potencijalno su se mogli brže prilagoditi od onih koji posluju s jednim ili manjim brojem prodajnih objekata. Prema dostupnim podacima u promatranom razdoblju nije došlo do zatvaranja trgovačkih obrta, radi nove regulacije rada nedjeljom, dok je broj zaposlenih u trgovačkim obrtima u porastu. Što se tiče potrošačkih navika, nije uočeno nezadovoljstvo ili značajne prepreke u kupovini nedjeljom. Potrošači su se uspješno prilagodili novim okolnostima, a promet se preusmjerio na druge dane, pri čemu je, u promatranom razdoblju ponedjeljak zabilježio značajan rast, tvrde u Ministarstvu gospodarstva te ističu da je u lipnju 2024. u pravnim osobama djelatnosti trgovine bilo 224.639 zaposlenih, što je povećanje od 4,3% u odnosu na lipanj 2023. U obrtima i slobodnim profesijama također je zabilježen porast zaposlenih. U prodajnim mjestima malog formata (male prodavaonice i samoposluge) u 2023. godini ostvareno je 28 posto prihoda što korelira s postotkom prihoda u 2022. godini.
- Učinak Zakona, u proteklih nešto više od godinu dana, bio je pozitivan. Svi dosadašnji pokazatelji idu u korist zacrtanom cilju, uspostavljanju ravnoteže između slobode i prava zaposlenih u trgovini u odnosu na poduzetničke slobode trgovaca, kažu u Minsitarstvu gospodarstva.
Mali poduzetnici nezadovoljni
U zadarskom najvećem trgovačkom centru, Supernova, koji dobar dio godine nedjeljom vrata drži zatvorena, vlada podijeljeno mišljenje oko ove teme među sitnim trgovcima i malim poduzetnicima. Jedan dio njih smatra kako treba ukinuti neradnu nedjelju, dok drugi smatraju kako treba ostati ovakvo stanje, pa čak i uvesti neradnu nedjelju do kraja.
- Neradna nedjelja nama ne čini veliku razliku oko prometa, mislim kako bi možda trebalo i do kraja uvesti da se taj dan ne radi i u sezoni jer ovako ne znate više što vrijedi. No, mislim kako ovakve odredbe za sada imaju uglavnom dobre učinke za nas jer primjerice osjeti se razlika u organizaciji rada kad ne radimo nedjelju ili sad kad ide sezona kad će nedjelje biti otvorene. Kad je nedjelja neradna onda svi imamo slobodan taj dan i nas tri zaposlenice sve radimo ostatak tjedna, a sad kad krene sezona to će biti ustroj slobodnih dana koji je manje zgodno za uskladiti, no snađemo se nekako, poručuje vlasnica cvjećarnice u Supernova centru.
- Ovakav zakon nas sve pogađa i ne vodi nigdje. Radne nedjelje tijekom samo tih dva ili tri mjeseca sezone ne znače puno i ako želimo turizam cijele godine, omogućite svima da rade danima kojima žele raditi. Mi smo kao turističko odredište, a meni na primjer za Uskrs ili Praznik rada dolaze posjetitelji ili poznanici koji žele kupiti sir, jer obično svrate baš nedjeljom prije polaska kući, no u zadnjih godinu dana dogodilo se puno puta da građani dođu, a naši dućani zatvoreni. Zamislite da odete u Veneciju, a da vas dočeka zatvoren niz obiteljskih radnji i trgovina. Sve ovo kod nas je, oko neradne nedjelje, dosta nerazumno jer je nama, koji smo navikli raditi stalno i zarađivati od svojih ruku, svejedno koji je dan slobodan. S druge strane, ako se ide logikom da radnici trebaju neku nedjelju slobodnu, ma sve se uvijek da dogovoriti, a kod nas uvijek sve bude pošteno plaćeno, ističe Ivan Gligora, vlasnik sirane i trgovina po Zadru i okolici.
Put popločan dobrim namjerama...
Da je zakon o neradnoj nedjelji nerazuman, također se slažu iz protržišne udruge koja je zadnjih godina dosta kritizirala mnoge državne propise te upućuju na šire probleme koje za sobom vuče ovakav zakon.
- Odluke oko uvođenja neradne nedjelje su pravi primjer kad regulacija koju država uvodi ima moguće dobre namjere, a završi s negativnim posljedicama. Izmjene zakona oko neradne nedjelje imale su nominalno plemenitu intenciju kojom se željelo osloboditi radnike da bar poneku nedjelju budu slobodni, no dovelo je do širih negativnih eksternalija za gospodarstvo. Upravo te eksternalije, nitko pri donošenju neradne nedjelje nije uzeo u obzir, već se svemu pristupilo bez dovoljne analize i eto, dobili smo djelomično uvođenje neradne nedjelje kojom se radnicima, u prvom redu blagajnicama po trgovinama, uveo slobodan dan. No, to samo po sebi nije imalo nekog velikog učinka, jer radnici svakako trebaju imati jedan slobodan dan tjedno pa je većini svejedno bila to nedjelja ili srijeda. S druge strane, puno se komplicira poslodavcima, u prvom redu malima, koji upravo zato što su mali i nemaju puno novca su manje otporni na ovakve državne regulacije. Mnogi kvartovski dućani ili obrti raznih vrsta su živjeli od nedjelje te im je dobrim dijelom sve to poremećeno jer ne mogu slobodno poslovati. Također, uz poslodavce, ovim trpe i kupci koji su na neki način izgubili jedan dio ponude koja je sada manje raznovrsna jer je ponuda velikih tvrtki, trgovačkih lanaca ili naftnih kompanija koje drže benzinske crpke, jača u odnosu na mikro poduzetnike. Uz sve to, ključan je aspekt koji povlači pitanje slobode, zbog koje bi poslodavac trebao imati odriješene ruke, a ne da mu država određuje kad raditi, a kad ne. Kad sve ovo nabrojimo vidimo koliko je tu čimbenika u cijelom lancu i kako je pitanje neradne nedjelje, gledano iz ekonomskog aspekta, puno šire od pitanja dana odmora za blagajnicu, ističe Mario Nakić, predsjednik udruge Liberal.hr i urednik istoimenog portala.
Vlada i Crkva
Nakić također navodi i pozadinu ovog na brzinu donešenog zakona, a tu ključnu ulogu pripisuje Crkvi i njenim interesima u svemu ovome te njenoj sprezi s vladajućim strukturama.
- Vlada i Plenković su uvođenjem neradne nedjelje poslije pandemije željeli ići na ruku crkvenim krugovima jer su ovi u Crkvi mislili da bi možda, kad bi bile zatvorene trgovine i trgovački centri, ljudi više išli u crkvu. Plenković je u to sve ušao pred izbore za Sabor kako bi ojačao podršku na desnici. Nemam ništa protiv vjernika ili Crkve kao institucije, no zar je to bilo dovoljno da se uvede ovako glup zakon. S druge strane, kod nas neradna nedjelja nije dovela toliko do otpuštanja radnika ili zatvaranja tvrtki koliko primjerice u Crnoj Gori, gdje je to učinilo više štete, komentira Nakić.
Zatražili smo komentar, od prije svega, zadarske Nabiskupije, s posebnim naglaskom na pitanje je li možda u zadnjih godinu dana došlo do značajnijeg povećanja broja ljudi na nedjeljnoj euharistiji, no, do zaključivanja, nismo dobili povratne odgovore.
Građani podijeljeni
Ipak, uz sve već navedeno, ključno je pitanje što obični građani i kupci misle. Upravo stavovi nekih od njih pokazuju stanovitu podijeljenost u javnosti koja je vezana uz ovo pitanje i nitko nam, od upitanih, nije ostao neodređen u odgovorima.
- Meni kao vjernici, puno znači nedjelju provesti na misi i u obitelji, a za sve ono što treba za kuću pobrinem se već u subotu tako da to nije problem. Mislim da je još rano govoriti o onome što neradna nedjelja donosi, pa i drugdje je tako, samo se trebamo malo priviknuti, kaže Marijana (46).
- To je sve velika nebuloza koja ide na teret malom čovjeku i poduzetniku koji privređuje za svoju obitelj i nekolicinu zaposlenih kod njega, a pogoduje velikima, u prvom redu vlasnicima benzinskih i slično, rekao je Petar (51).
Da sve ide na štetu malima slažu se i iz Ceha trgovaca obrtničke komore
-Neradna nedjelja je ostavila traga na poslovanju malih obiteljskih trgovina. Taj problem je daleko veći u manjim gradovima, mjestima ili na otocima. Do prije godinu-dvije, opstanak malih obiteljskih trgovina je bio moguć, ali dolaskom velikih trgovačkih lanaca i u manja mjesta, danas je situacija vrlo ozbiljna. Zakonska mogućnost rada 16 nedjelja kroz godinu koristi se u vrijeme turističke sezone i zbog toga su dobra poslovanja imale “male trgovine” koje su izdržale rad tijekom cijele godine, ali treba ih rasteretiti, govori Josip Smoljana, predsjednik ceha.
Bilo kako bilo, nama ide nedjelja koja će vjerojatno zbog nadolazeće sezone biti pretežito radna za mnoge, no isto tako doći će i zima kad, zbog ovakvog zakona, možemo opet po Zadru očekivati zatvorene izloge posvuda. Poslodavci su, u većini, još jednom ukazali na štetnost Vladinih ishitrenih odluka, a vladajući se prave nedodirljivi dok kroje zakone koji su važni za svakodnevnicu malog čovjeka. Vidjet ćemo hoće li biti kakvih promjena koje bi mogle vratiti rad nedjeljom kao nešto uobičajeno.
