’Bolje ikako nego nikako’’, tim bi se riječima mogao opisati najnoviji prijedlog nacrta takozvanog “Chat control zakona” koji je nakon mnogih peripetija, nedavno dobio zeleno svjetlo na Vijeću Europske unije. Podršku novom danskom nacrtu zakona jednoglasno su dale sve zemlje članice EU-a, čime je postignut kompromis oko pitanja koje je posljednjih mjeseci izazivalo ozbiljne rasprave u europskoj javnosti.
Skeniranje građana neobvezno?!
Ključna razlika najnovijeg prijedloga Chat controla u odnosu na prethodni je u tome što je primjena masovnog skeniranja poruka građana prešla iz svog dosadašnjeg obveznog oblika u neobvezni, čime se platformama za komunikaciju i pružateljima usluga u online svijetu nominalno ostavlja mogućnost odabira hoće li skenirati poruke svojih korisnika ili ne?
Najkorumpiraniji opet izuzeti
Ipak, revidirani prijedlog ostavlja niz članaka u zakonu koji su i dalje upitni, a prije svega se to odnosi na izuzeće od skeniranja za političare i državne službenike koji, pod izlikom nacionalne sigurnosti i profesionalne tajnosti, neće prolaziti kroz sustav nadzora. Uz to, neke mjere iz starog prijedloga sad se proširuju, pa su sve više na udaru tech kompanije i pružatelji usluga kojima se i dalje smanjuje manevarski prostor kad je u pitanju privatnost njihovih korisnika.
Stvarna izmjena ili “ucjena u rukavicama”?
Oko novog prijedloga, jedan dio stručnjaka upozorava kako unatoč ublažavanju nekih odredbi Chat controla, na snazi su dobile druge odredbe iz starog zakona koje sad pod krinkom raznih mjera žele prisiliti tech kompanije na skeniranje kroz visoke kazne. Također i dalje je ostalo pitanje primjene umjetne inteligencije koja nerijetko pogriješi u skeniranju.
- Novi nacrt zakona i dalje omogućuje analizu teksta, videozapisa i novonastalog materijala o zlostavljanju djece, čak i u enkriptiranim komunikacijama, ako se pružatelji usluga ‘’dobrovoljno’’ odluče na to. Pod pritiskom takozvanih ‘’mjera ublažavanja rizika’’ i prijetnjom ogromnih kazni, to ‘’dobrovoljno’’ brzo postaje, de facto, obvezno. Lažno pozitivni rezultati su neizbježni i to ne samo zbog tehničkih ograničenja umjetne inteligencije, već i zato što su ponašanja koja zakon pokušava detektirati (primjerice oko groominga) previše ovisna o kontekstu situacije te često pravno nejasna, rekla je prof. dr. Carmela Troncoso s Max Planck Instituta za sigurnost i privatnost iz Njemačke.
Klasifikacija usluga
Novi nacrt Chat control zakona, u odnosu na stari, donosi i takozvanu klasifikaciju usluga. Na taj način bi se sve usluge za komunikaciju na internetu trebale podijeliti na tri razine točnije na nisku, srednju i visokorizničnu razinu komunikacije, ovisno o broju korisnika i sadržaju kojeg plasiraju. U visokorizičnoj razini našle bi se društvene mreže poput Facebooka i X-a, a na toj razini obvezno bi se uvela verifikacija dobi korisnika, čime bi malodobnicima bio otežan pristup te bi se ukinula anonimnost profila.
Troncoso kritizira kvalifikaciju kojom se ukida anonimnost u europskon internetskom prostoru te ističe druge metode za zaštitu djece.
- Uvođenje obvezne verifikacije dobi za ‘visokorizične’ platforme znači kraj anonimnosti na internetu u Europi. Djeca neće biti sigurnija, ali svi građani će izgubiti privatnost. Ukratko, imamo više nadzora, ali ne i više zaštite. Prava zaštita djece dolazi kroz ciljane istrage, jačanje policije i edukaciju, a ne kroz masovno pregledavanje privatnih razgovora milijuna nevinih ljudi. Europska unija još uvijek može i mora odabrati bolji put, a prilika za to su završni pregovori oko nacrta zakona pred Parlamentom, zaključila je Troncoso.
Nije savršen, ali...
S druge strane, neki stručnjaci s blagim optimizmom gledaju na novi prijedlog zakona pri čemu ističu kompromiserski karakter novog Chat control zakona.
- Prijedlog nije savršen te još uvijek postoje rizici od lažno pozitivnih rezultata u AI analizi i potencijalnog pritiska na pružatelje usluga. No, s druge strane, ovo je pragmatičan kompromis koji može stvarno poboljšati zaštitu djece, dok istodobno čuva digitalnu slobodu. Umjesto blokade pregovora, ovo otvara put za dodatne pregovore pred Europskim parlamentom u kojima možemo dodatno ojačati jamstva privatnosti. EU na ovaj način pokazuje da može uravnotežiti sigurnost i prava na privatnost, a ne birati jedno nauštrb drugog, komentirao je profesor Yva Desmedta s londonskog University Collega.
Novi Chat control ublažena je inačica kontroverznog zakona, pri čemu je naglasak na neobveznim mjerama, a ne na prisilnom digitalnom nadzoru. Kritičari i dalje ističu niz manjkavosti u zakonu kao i otvaranje dodatnog prostora za pritisak na tech kompanije, ali zapravo ovim nacrtom ni jedna strana nije do kraja zadovoljna. Pitanje zaštite djece od pedofilije na internetu pokušat će se riješiti kroz učinkovitiji nadzor komunikacije, a o svemu bi zadnju riječ trebao dati Europski parlament koji će o ovom prijedlogu nacrta Chat control zakona, odlučivati već početkom iduće godine.
