Zamislite ovu situaciju: sredina je srpnja, temperatura na asfaltu s lakoćom premašuje 35 stupnjeva, zrak je težak i vrućina prži bez milosti. Ulicom polagano šeta stariji gospodin koji se uputio prema ordinaciji svog obiteljskog liječnika. Ima 84 godine, hoda uz pomoć štapa, a skromnu košulju zakopčao je do vrata da mu sunce ne opeče kožu. No, koraci su mu sve kraći, a put sve teži.
Po “bijeli” recept svi moraju doći osobno
Gospodin liječniku dolazi po recept za lijek koji uzima godinama, a riječ je o lijeku koji se ne nalazi na osnovnoj listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nego se izdaje na privatni, odnosno “bijeli” recept, što znači da se plaća u cijelosti u ljekarni. Taj jedan komad papira za tog starijeg gospodina iznimno je bitan jer mu omogućuje normalno funkcioniranje, a bez njega, njegovo zdravstveno stanje brzo bi se pogoršalo. Ipak, svaki put mora osobno doći po novi recept, jer mu u ljekarni ne smiju dati lijek ako ne donese “bijeli” recept.
- Nema drugog načina. Zovem prije da se najavim, ali svejedno moram doći. Znam ja da nije doktor kriv, ali zar baš svaki put moram ovako?, kaže tiho dok sjedi u čekaonici, brišući znoj s čela rupčićem.
Digitalizacija na hrvatski način
U 21. stoljeću, u zemlji koja razvija e-Građane, e-Uputnice, e-Naručivanje i brojne druge digitalne usluge, ovakva situacija otvara ozbiljno pitanje - moraju li doista stariji i kronično bolesni građani u najtoplijem dijelu godine, ili uopće, fizički dolaziti po privatni recept koji bi se, uz malo administrativne fleksibilnosti, mogao poslati ljekarni elektroničkim putem?
Jer iako tehnologija postoji, praksa još uvijek ide starim, tromim putem. Sustav zdravstvene zaštite deklarativno teži digitalizaciji, ali svakodnevica pacijenata, osobito onih najranjivijih, govori drukčije. Stariji Zadranin, koji izlazi na ljetnu žegu kako bi došao do svog liječnika, i to ne zbog pregleda i zdravstvenih komplikacija, nego zbog jednog papira, primjer je koliki je jaz između dostupne tehnologije i njezine primjene u stvarnom životu. U trenutku kada sve više usluga postaje dostupno na klik, ostaje otvoreno pitanje - zar nije krajnje vrijeme da se i izdavanje recepata modernizira u praksi, a ne samo na papiru? Čini se kako su to shvatili i u HZZO-u pa su nam rekli kako se digitalizacija ove usluge očekuje u drugom kvartalu iduće godine.
Bijeli recepti u e-sustavu tek od 2026.
- Lijekovi propisani “bijelim” receptom mogu se propisivati i podizati na isti način kako se to sada radi s lijekovima temeljem postojeće funkcionalnosti eRecepta u okviru Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), a Ministarstvo zdravstva kao vlasnik sustava CEZIH kontinuirano radi na njegovom unaprjeđenju. Tako je krajem 2024. godine središnji dio sustava CEZIH uspješno migriran u prostore Centra dijeljenih usluga. Ovom migracijom osigurani su i novi strojni i programski kapaciteti za nastavak implementacije novih funkcionalnosti na središnjem dijelu sustava CEZIH, rekli su nam iz HZZO-a.
- U 2025. godini implementirat će se funkcionalnost zaprimanja eNalaza u središnji eKarton i Portal zdravlja iz hitnih objedinjenih bolničkih prijema, eNalaza temeljem internih bolničkih uputnica, kao i eNalaza iz zdravstvenih ustanova koje nemaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Ministarstvo zdravstva je prepoznalo potrebu informatizacije procesa propisivanja i izdavanja lijekova temeljem “bijelog” recepta, ali i čitav niz drugih potrebnih funkcionalnosti, te je upravo u tijeku izrada samog projektnog zadatka, nakon kojeg će uslijediti raspisivanje otvorenog postupka javne nabave za nadogradnju sustava CEZIH. Očekujemo da bi negdje krajem drugog kvartala 2026. godine CEZIH bio uspješno nadograđen s funkcionalnošću propisivanja i izdavanja lijekova temeljem “bijelog” recepta čime bi se uspostavila funkcionalnost da lijekovi propisani putem “bijelog” recepta koriste nadograđeni mehanizam eRecepta. To konkretno znači da građani, ukoliko liječnik to ocijeni opravdanim, ne bi trebali osobno dolaziti po tiskanicu “bijelog” recepta u ordinaciju liječnika, dodali su.
Implementacija ovisna o broju korisnika
Premda je sustav CEZIH pokrenut još 2010. godine, privatni recepti tek se trebaju implementirati u njega, a iz HZZO-a pojašnjavaju kako je to zbog toga što ih koristi manji broj korisnika nego ostale usluge.
- Prve funkcionalnosti Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava pokrenute su još 2010. godine, a od tada je implementirano više od trideset raznih funkcionalnosti. Proces implementacije zahtijeva određeno vrijeme, strojne resurse i financijska sredstva za realizaciju. U pravilu se najprije implementiraju funkcionalnosti koje pokrivaju veći broj korisnika, a “bijeli” recept koristi znatno manji broj osoba nego prethodno uvedene funkcionalnosti poput ePomagala, eUputnice, eNalaza, eKartona, Portala zdravlja i niza drugih, pojasnili su.
Ova svakodnevna priča nije iznimka, već odraz sustava koji još uvijek ne prepoznaje dovoljno jasno potrebe svojih korisnika. Iako se iz najava vidi da promjene dolaze, one dolaze presporo za one kojima izlazak iz kuće, a pogotovo onaj na ljetnu vrućinu, predstavlja napor i zdravstveni rizik. Digitalizacija zdravstvenog sustava ne bi smjela ovisiti o broju korisnika, nego o hitnosti i ljudskosti potrebe. Jer tehnologija ima smisla tek kad olakšava život, osobito onima koji više ne mogu sami.
