Nastavlja se (post)izborni cirkus oko valjanosti jednog listića koji bi Roberta Modrića (Pravo i pravda) odveo u Gradsko vijeće Grada Zadra. Podsjetimo, stranka Pravo i pravda osvojila je 4,99 posto glasova, ostavši tako ispod izbornog praga i ulaska u Gradsko vijeće, a zahvaljujući izbornom sustavu njihovi glasovi otišli su automatski stranci s najviše glasova, HDZ-u, koji je tako došao do 13 mandata u vijeću, samo jednog manje od potrebne većine.
ŽIP odbio prigovore
Zbog toga je Daniel Mijatović, predsjednik lokalnog ogranka Pravo i pravda, podnio prigovor Županijskom izbornom povjerenstvu, koji je odbijen, kao i onaj SDP-ovog kandidata za gradonačelnika Daniela Radete. Mijatović je tražio da se listić serijskog broja 39648 na kojemu je, umjesto kruga, prekrižena lista broj 7 stranke Pravo i Pravda proglasi važećim, dok je Radeta isto tražio za listić 0006336 na kojem je bila zaokružena lista broj 7 stranke Pravo i pravda, a u dnu napisana nečitka riječ. Županijsko izborno povjerenstvo odbilo je njihove prigovore, a navedene listiće proglasilo nevažećima, zbog čega su Radeta i Modrić “pravo i pravdu” odlučili potražiti na Ustavnom sudu, čime je ova politička drama dobila dodatni zaplet.
Ni suci Ustavnog suda se ne mogu dogovoriti
Naime, Ustavni sud je 2. lipnja odbio Radetinu žalbu, a 7 od 13 sudaca ustvrdilo je kako listić nije važeći. To su bili Miroslav Šeparović (predsjednik Suda) te suci Mato Arlović, Dražen Bošnjaković, Ante Galić, Rajko Mlinarić, Frane Staničić i Miroslav Šumanović, dok su izdvojeno mišljenje potpisali Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić, Biljana Kostadinov, Lovorka Kušan, Maša Marochini Zrinski i Goran Selanec koji se s takvim viđenjem nisu složili.
- Ustavni sud je nakon izvršenog uvida u sporni glasački listić serijskog broja 0006336, utvrdio pravilnim zaključak ŽIP-a da, pored urednog zaokruženog broja sedam ispred imena kandidata, glasački listić sadrži i tekst koji utječe na ispunjenje uvjeta iz članka 72. Zakona o lokalnim izborima te se opisanim popunjavanjem glasačkog listića ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata birač glasovao, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Treba li biračima tečaj kako zaokruživati na listićima?
Ustavni sud je u svojoj odluci također naveo i mjerila za određivanje je li pojedini glasački listić važeći ili nevažeći koja su sadržana u člancima 72. i 73. Zakona o lokalnim izborima (ZoLI)
- Ustavni sud je naveo da je nesporno da se radnja “zaokruživanja” rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje u smislu članka 99. ZoLI-ja ne smije tumačiti doslovno, sve dok je glasački listić popunjen tako da se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg je kandidata birač glasovao. Dosadašnja izbornopravna praksa potvrđuje da se i glasački listić na kojem je jasno, uredno i nedvosmisleno označen redni broj ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje, ali u nekom drugom obliku, a ne u obliku pune kružnice, također može smatrati važećim. Dosadašnja izbornopravna praksa potvrđuje da se i glasački listić na kojem postoje različite oznake također može, pod određenim strogim uvjetima, smatrati važećim.(...) Ustavni sud podsjeća da članak 100. ZoLI-ja propisuje sadržaj glasačkog listića. Dodatno, članak 99. ZoLI-ja izrijekom propisuje da se glasački listić popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje. Kada se navedeno uzme u obzir s utvrđenjem Ustavnog suda iz odluke broj: U-VIIA-3278/2013 (navedeno) da se “i glasački listić na kojem postoje različite oznake također može, pod određenim strogim uvjetima, smatrati važećim”, proizlazi da se, u osnovi, svi glasački listići na kojima postoje “različite oznake” inicijalno smatraju nevažećima, osim ako se ne zadovolje “strogi uvjeti” da bi se sporni glasački listić mogao smatrati važećim. Navedeni “strogi uvjeti” jest uvjet iz članka 72. ZoLI-ja koji propisuje da je važeći listić onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Iako identični, jedan važi, drugi ne važi
Nakon njihove odluke, Radeta je ustvrdio kako je “Ustavni sud Republike Hrvatske donio odluku koja bi mogla utjecati na sve buduće izbore u Hrvatskoj”.
- Mimo svih pravilnika i Zakona o lokalnim izborima, listić koji je u sudskoj praksi do sada uvijek bio važeći, danas je po prvi put u povijesti proglašen nevažećim. Čak šest sudaca potpisuje izdvojeno mišljenje i upozorava većinu, kako takav stav nema uporište u zakonu, i kako ovakav pristup kroz ovaj izborni predmet može predstavljati opasan presedan. Ovi izbori još uvijek nisu gotovi i neću odustati sve do zadnjeg pravnog lijeka kako bi prokazao institucionalno nasilje i iživljavanje na temeljnim ljudskim pravima zajamčena Ustavom RH, rekao je Radeta.
Situacija se dodatno zakomplicirala nakon što je Radeta na svom Facebook profilu objavio usporedbu dvaju glasačkih listića, jednog važećeg i drugog nevažećeg.
“Za ove izbore napravili smo jedan mali test demokracije u HDZ-ovoj prčiji! Testirali smo birački odbor glasačkim listićem za Josipa Bilavera koji je sličan onom spornom i nevažećem za Roberta Modrića. Ishod vjerujem da svi znate… Ovaj listić za Josipa Bilavera pribrojan je važećim listićima! A ovo je listić Roberta Modrića kojeg su Županijsko izborno povjeranstvo i Ustavni sud RH proglasili nevažećim”, napisao je Radeta priloživši fotografije dvaju gotovo identičnih listića.
GONG: Ustavni sud je donio izrazito kontroverznu odluku
O spornome listiću oglasio se i GONG koji je ustvrdio kako je Ustavni sud “preglasavanjem sa samo jednim glasom razlike donio izrazito kontroverznu odluku kojom je ispravno zaokruženi listić s nečitkom porukom proglasio nevažećim, poništavajući jasno izraženu biračku volju”. Ovakva odluka, navode, opasan je presedan jer otvara vrata za mogućnost da se svaki listić na kojega se nešto dopiše automatski proglasi nevažećim - što je u suprotnosti sa zakonom koji definira da je važeći listić onaj iz kojega se nedvojbeno može razaznati volja birača.
- Zakon o lokalnim izborima propisuje da je važeći glasački listić onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg je kandidata birač glasao. Listić u Zadru bio je ispravno zaokružen, samo je uz njega na dnu listića bila je nečitko napisana riječ, najvjerojatnije “ne može” ili “neće”. Bez obzira na nejasnu poruku na dnu listića, jasno je za koga je birač glasao, poručili su iz GONG-a.
Ustavni sud, naglašava ta udruga, desetljećima se držao stajališta prema kojem dopisivanje po listiću nije uvjet za isključenje dok god je jasna volja birača, a ova odluka je posebno važna jer odluke Ustavnog suda čine izbornu praksu na koju će se ubuduće pozivati izborna povjerenstva kada će poništavati volju birača zbog škrabotina, te se ovime uspostavlja presedan kojim se dovodi u pitanje osnovno biračko pravo, koje je temelj demokracije.
Pravosudna igra mačke i miša
S druge pak strane, Ustavni sud prihvatio je Mijatovićevu žalbu, ustvrdivši kako je “u ponovljenom postupku ŽIP je dužan iznova ocijeniti je li glasački listić serijskog broja 0039648 s biračkog mjesta broj 59 (ne)važeći”. No, Mijatović ipak nije uspio doći do povoljnog ishoda po vlastitu stranku jer je Županijsko izborno povjerenstvo donijelo odluku kako je listić ipak nevažeći. Odluka da je listić nevažeći donesena je većinom glasova i to u omjeru 6:4 s tim da je odluka stalnog sastava ŽIP-a bila u omjeru 3:3 pa je prevagu u glasanju donio prošireni sastav ŽIP-a.
Da je listić važeći od stalnog sastava ŽIP-a glasali su predsjednik Ivan Marković, potpredsjednik Ante Bačić te Katja Hrabrov, a od proširenog sastava ŽIP-a Marija Rogoznica Ležajić (SDP), dok da je listić nevažeći iz stalnog sastava ŽIP-a glasali su Hrvoje Visković, Dijana Grancarić i Marina Tanta, kao i tri člana proširenog povjerenstva, sva tri redom iz kvote HDZ-a: Lucija Grbić Njavro, Ivan Mišulić te Marijana Gabre.
Bačić je nakon odluke dao izdvojeno mišljenje u kojem je ustvrdio kako “nema nikakve dvojbe da bi bilo upitno da se glasač odlučio svoje mišljenje izraziti na način da zaokruži redni broj, ali iz nekog razloga on je odlučio svoje mišljenje izraziti na ovaj način”.
- Moram podsjetiti većinu da smo oznaku “X” preko rednog broja ispred imena i prezimena kandidata već imali prilikom kontrole svih listića na 3 biračka mjesta u Općini Pakoštane prilikom ovogodišnjih izbora za načelnika te Općine. Odluka ŽIP-a je bila jednoglasna da se radi o važećem listiću. Sad odjednom suprotan stav većine, rekao je Bačić.
Mijatoviću sada preostaje jedino žalba Ustavnom sudu, no veoma je upitno može li se nadati povoljnom ishodu, s obzirom na to kako je isti presudio u slučaju žalbe Daniela Radete.
