U razgovoru sa Davorom Škibolom, ravnateljem Županijske lučke uprave, doznali smo o u ulaganjima u lučku infrastrukturu na području Zadarske županije. Naime, ŽLU Zadar u ovoj je godini nastavila sa značajnim ulaganjima u županiji kako u otočku, tako i u priobalnu infrastrukturu. Sveobuhvatni rashodi planirani u 2022. godini za ulaganja u lučku infrastrukturu iznose 80.390.340 kuna.
- Riječ je uglavnom o projektu “Dogradnja gradske luke Sali” na koji se odnosi najveći dio rashoda, čak 54.066,77 kuna. S kapitalnim ulaganjima započeli smo prije nekoliko godina, zahvaljujući bespovratnim sredstvima EU i resornog ministarstva, kojima su financirani projekt Izgradnje trajektne luke Tkon i projekt Dogradnja gradske luke Sali. U ovoj godini otvorena je i puštena u promet nova trajektna luka u Tkonu. Projekt izgradnje trajektne luke Tkon prvijenac je od 28 projekata u Republici Hrvatskoj financiran bespovratnim sredstvima Europske unije. Ukupna vrijednost projekta je 32 milijuna i 591 tisuću kuna od čega je 27,7 milijuna sufinancirano iz EU fondova. Završetkom projekta otok Pašman je dobio modernu, sigurnu luku, nadograđenu novim uslugama u svrhu poboljšanja i osiguranja stabilnosti usluge prijevoza tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma ili vremenskih nepogoda, kaže nam za Zadarski tjednik Škibola.
Sanacije četiriju novih luka
Drugi kapitalni otočki projekt financiran bespovratnim sredstvima EU je projekt “Dogradnja gradske luke Sali” na Dugom otoku. Ukupna vrijednost projekta je 90.554.459,65 kn, od kojih se 85 % sufinancira iz EU fondova, a 15 % sufinancira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture...
- Projekt obuhvaća izgradnju obale u dužini od 149,5 metara, uređenje zaobalne površine te izgradnju glavnog lukobrana u dužini od 116 metara. Izgradnja, s obzirom na veličinu i cijenu planiranih ulaganja, trajat će 26 mjeseci. Dogradnja luke će sigurno uz funkcionalnu vrijednost pridonijeti i vizualnoj atraktivnosti ne samo luke, već i cijelog mjesta Sali, kaže Škibola.
U 2022. godini završen je projekt sanacije obalnog zida u luci Čeprljanda, na otoku Ugljanu. Sam projekt je vrijedan 1.862.063,75 kuna s PDV-om. Realiziran je i zajednički projekt Grada Zadra i ŽLU Zadar – projekt sanacije obalnog zida u luci Olib.
- Također, privode se kraju radovi na uređenju obalnog pojasa luke Drage Dugovača čija ugovorena vrijednost iznosi 19.675.963,10 kn bez PDV-a te radovi na uređenju obalnog zida u luci Sukošan u vrijednosti od 6.610.659,50 kn bez PDV-a. Oba projekta sufinancirana su sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, nabraja Škibola.
Sredinom rujna 2022. godine započeli su s radovima na sanaciji četiriju novih luka.
- Radi se o sanaciji obalnih zidova u luci Pag Golija - predio Prosika, sanaciji luke Plemići u Rtini, sanaciji luke lokalnog značaja Nin te sanaciji luke Sv. Filip i Jakov, nastavlja Škibola.
Obalni zid u luci Pag
Ispričao je kako teku radovi na sanaciji luke Sv. Filip i Jakov.
- Predmetna luka građena je u različitim periodima te je obnavljana u više navrata što je rezultiralo razlikom u odabiru materijala, često lošije kvalitete i njegovom različitom obradom. Sanacija je bila neophodna zbog abrazivnog djelovanja mora i diferencijalnog slijeganja što je uzrokovalo pomicanje kamenih blokova iz ležišta i lomljenjem istih. Također, oštećena je i školjera kojoj prijeti urušavanje. Dio sjevernog obalnog zida pretrpio je najviše oštećenja, pa će se tako, zbog narušene stabilnosti, srušiti dio koji se nagnuo i izgraditi novi, a kaverne ostalog dijela ispuniti betonom. Obnovit će se i hodna površina izvođenjem armirano-betonske podloge sa završnim opločenjem od postojećeg kamena, a na mjestima gdje nedostaje kamen vodit će se računa da se isti zamjeni što sličnijim primjerkom novog. Postojeća školjera će se presložiti i dohraniti kamenim blokom, saznajemo od Škibole.
Pokrenuti su i radovi na sanaciji obalnih zidova u luci Pag Gollija, na predjelu Presike...
- Županijska lučka uprava Zadar i Grad Pag pokrenuli su radove na sanaciji obalnog zida u luci Pag na predjelu od starog Mosta prema plaži Prosika. Projekt je ujedno i nastavak prethodnog projekta uređenja obalnih zidova u lučici Katina, odnosno obalnog područja stare jezgre Grada Paga. Obalni zid će se u cijelosti obnoviti, a uz njega će se urediti šetnica popločana kamenom čime će se osuvremeniti dotrajali urbani prostor, kao i poboljšati sigurnost u samoj luci. Ukupna dužina zahvata sanacije obalnog zida je 227 metara, od čega je prvih 111 metara u nadležnosti Županijske lučke uprave Zadar, a drugi dio do plaže Prosika u dužini od 116 metara pod nadležnošću Grada Paga. Zahvat je obuhvatio i sanaciju privezišta u dužini od 67 metara, čime će se omogućiti privez plovilima dužine od 12 do 15 metara. Ovaj projekt sufinancira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Zadarska županija, ŽLU Zadar i Grad Pag. Predviđeni rok izvođenja radova je pet mjeseci. Radove izvodi tvrtka Akropolis d.o.o. Split, a ugovorena vrijednost istih iznosi 3.153.228,90 kuna bez PDV-a, govori Davor Škibola.
12 mulova u luci Nin
Osim toga, sredinom rujna počela je sanacija 12 mulova u luci Nin na kojima su se realizirala razna oštećenja zbog neadekvatnog načina prvotne gradnje i vremenskih utjecaja, posebno uslijed velike poplave 2017. godine.
- Novo projektno rješenje obuhvaća sanaciju koja će se izvesti u dvije faze. Prva faza obuhvaća uklanjanje korijena mula kako bi se izveo propust, temeljenje i novi armirano-betonski zidovi. Kako se temeljenje vrši na muljevitom dnu, na dno iskopa potrebno je postaviti geotekstil na koji dolazi novi sloj pjeska i šljunka kako bi se spriječilo ispiranje pijeska ispod zida. U drugoj fazi postavlja se završna hodna ploča, konzolno preko obalnog zida, u debljini od 30 cm te se strojno štoka. Završno betoniranje izvest će se dekorativnim betonom debljine 16 cm, najavljuje Škibola.
Zatim, sanacija luke Plemići u Rtini, u Općini Ražanac je bila neophodna zbog umanjene stabilnosti i nosivosti cijele konstrukcije što je ugrožavalo sigurnost privezanih brodica.
- Najveća oštećenja pretrpio je lukobran, osobito istočni dio lučice čije je stanje postalo toliko nepovoljno da je more slobodno prolazilo kroz šupljne. Podlokavanje obalnog zida je najizraženije u najisturenijem dijelu zida, koje je ujedno i bilo najizloženije utjecajima valova i struje. Glava lukobrana je u potpunosti srušena do razine mora, dok je prema korijenu stanje bilo nešto bolje. Njeno urušavanje dovelo je do stvaranja pukotina na betonskoj šetnici. Na zapadnom dijelu lukobrana, koji je u vidno boljem stanju nego istočni vidljiv je nedostatak kamenih blokova u primarnom sloju školjere. Radovi će najvećim dijelom obuhvatiti istočni, zapadni i južni dio lučice koji su lošijem stanju, dok na sjevernom dijelu nije potrebno izvoditi veće građevinske radove, objašnjava nam Davor Škibola.
europski izbori Kandidati za EP u prosjeku imaju 50 godina, mlađih od 30 niti 10 posto