Ukupni prihodi veći su u odnosu na 2024. godinu za 8,6 posto, a značajan učinak na prihode imaju povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje sredstva iz EU-ovih fondova, rekao je Plenković.
Ukupni rashodi su u odnosu na tekući plan za 2024. godinu veći za 10,2 posto ili 3,4 milijarde eura.
Proračun je usmjeren u prvom redu na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu, ocijenio je Plenković.
Njime se, kako je rekao, želi osigurati bolji životni standard kroz rast mirovina i plaća, pomoć osjetljivim skupinama i provedbu mjera za reguliranje cijene struje, plina i goriva, a tu je i provedba Nacionalnog programa stambene politike, uz rješavanje stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca.
Najavio je nastavak investicija, između ostalog u sanaciju šteta od potresa, a tu su i ulaganja u vodno-komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, željeznicu, ceste, pomorski promet, sport i ruralni razvoj.
Proračun prema Plenkovićevim riječima prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije.
Tako je proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći je za 202 posto, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21 posto, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81 posto te znanosti, obrazovanja i mladih za 14 posto.
Rast 3,2 posto, inflacija 2,7 posto
Vlada za 2025. godinu projicira rast BDP-a od 3,2 posto, a stopu inflacije na 2,7 posto.
Manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 trebao bi prema projekcijama Vlade u 2025. godini biti 2,3 posto BDP-a, 1,9 posto u 2026. te 1,8 posto BDP-a u 2027. godini.
Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te bi on na kraju ove godine trebao iznositi 57,4, posto, 56 posto u 2025. te 55 posto BDP-a u 2026. godini.
Vlada na današnjoj sjednici donosi i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Republike Hrvatske za razdoblje 2025.-2028, koji se ove godine donosi prvi put.
Njegova izrada rezultat je novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU koji je stupio na snagu 30. travnja 2024. godine.
Ključni element okvira su novine vezane uz upravljanje fiskalnom politikom te fiskalna pravila.
Tako je sada, umjesto Programa stabilnosti te Nacionalnog programa reformi, svaka država članica EU dužna dostaviti Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan.
Reformske aktivnosti i investicije oslanjaju se na aktivnosti unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u prve dvije godine trajanja ovog plana, kao i na poboljšanu apsorpciju europskih strukturnih i investicijskih fondova. (Hina)
