Nakon otvorene rasprave i pobune dijela građana, Europska Unija skinula je s dnevnog reda donošenje kontroverznog Chat Control zakona koji je uzburkao duhove diljem Starog kontinenta. Ova uredba, kojom je Europska komisija željela snažnije odgovoriti na probleme seksualnog zlostavljanja djece u online svijetu, naišla je na niz uvjerljivih kritika koje su se svodile na borbu protiv sveopćeg digitalnog nadzora i korištenja potpuno krivih sredstava kako bi se postigli načelno plemeniti ciljevi.
Povlačenje Njemačke i rušenje većine
Epilog ovoga zakona odvio se nedavno kad je Njemačka službeno povukla podršku prijedlogu i time srušila većinu u Europskom vijeću potrebnu za njegovo donošenje.Time je otklonjena mogućnost masovnog nadzora i skeniranja privatnih poruka i razgovora europskih građana prije postupka enkripcije to jest šifriranja poruka pomoću algoritama.
Chat Control zakon imao je nekoliko odrednica koje bi državnim institucijama i tijelima EU-a, preko online servisa, dale jake ovlasti uplitanja u privatnu komunikaciju građana prije tzv. end-to-end zaštite kojom aplikacije za dopisivanje omogućavaju da uvid u poruke korisnika imaju samo pošiljatelj i primatelj tih poruka. Ona ključna, odnosila se na to da bi se zakonom obvezalo velike online servise za komuniciranje (kao što su WhatsApp, e-mail, Telegram...), uz pomoć AI alata, na skeniranje svih poruka korisika u potrazi za eventualno neprimjerenim seksualnim sadržajem.
Političari zaštićeni “profesionalnom tajnosti”
Niz je kritika i negativnih reakcija koje je pokrenuo Chat Control, a najviše su se odnosile na pitanje zaštite privatnosti i sloboda građana, moguće tehničke propuste AI alata kao i na osobito kontroverzno izuzeće od skeniranja političara i državnih službenika čije poruke nisu trebale biti pod budnim okom ‘’Velikog Brata’’ zbog navodne ‘’profesionalne tajnosti’’.
Kritičari su se pozivali na zaštitu podataka i privatnosti koja je određena Poveljom Europske Unije o ljudskim pravima. Protivnici ovako rigorozne regulative, koja bi postala presedan u demokratskom svijetu, organizirali su se kroz niz građanskih inicijativa i otvorenih peticija, od kojih je najznačajnija bila kampanja “Fight Chat Control”. Ta kampanja prikupila je podršku nekoliko milijuna građana i vršila je snažan pritisak na Vlade zemalja članica kao i europske institucije.
-Svaka fotografija, poruka, svaka datoteka koju pošaljete bit će automatski skenirana - bez vašeg pristanka ili sumnje. Ovdje se ne radi o hvatanju kriminalaca. Riječ je o masovnom nadzoru nametnutom svima od 450 milijuna građana Europske unije, na svojim stranicama navode iz Fight Chat Control kampanje.
Hrvatska Vlada podržala zakon, oporba se pobunila
Borba protiv Chat Control zakona postala je temom i u Hrvatskoj gdje je Plenkovićeva Vlada podržala zakon. S druge strane, oporbene stranke Most i SDP pokrenule su svoje peticije kako bi zaustavile podršku zakonu u Hrvatskoj te stale u obranu prava na privatnost i zaštitu podataka.
- Brojne zemlje koje su, poput Njemačke, na početku podržavale uredbu u njenom punom obliku, prethodnih su mjeseci mijenjale svoje stavove. Zbog toga smatram ovo velikom pobjedom građana, institucija i stručnjaka diljem Europe. Pa i hrvatskim građanima koji su svojim potpisom sudjelovali u pružanju otpora narušavanju ustavnih vrednota kao što su ljudska, prava i sloboda te nepovredivosti privatne komunikacije. Naši građani su bolje shvatili meritum od naše Vlade, komentira zadarska SDP-ovka Sabina Glasovac, koja je podršku za peticiju njene stranke došla prikupljati u Zadar.
Glasovac dodatno kritizira stav vladajućih oko ovog pitanja te ističe kako se nada da će sljedeći oblik uredbe pronaći bolje načine zaštite djece na Internetu, bez potrebe da se masovno nadziru poruke građana.
- Europska komisija gura ovaj prijedlog već pet godina. Ono što danas Vlada RH treba objasniti hrvatskim građanima jest zašto je šutjela i do zadnjeg trenutka podržavala ovaj opasan prijedlog, koji je sada, srećom odbačen. SDP je jasno i glasno upozoravao na ozbiljne rizike “Chat Control-a”, dok je naša Vlada u ime svih građana, koje nikad o tome ništa pitala, prijedlog zdušno podržavala i nas prozivala zaštitnicima pedofilije. Srećom, za razliku od njih, brojne zemlje EU, neke prije, a neke kasnije, prepoznale su opasne odredbe ove uredbe. Zbog toga mislim da se pod krinkom zaštite djece od seksualnog zlostavljanja na Internetu, što treba biti fokus svake odgovorne politike, više nitko neće usuditi otvarati vrata masovnom skeniranju privatnih poruka građana i uvođenju sustava općeg nadzora kojeg nismo vidjeli ni u najrepresivnijim režimima. Istina je da se nova uredba koja će regulirati zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja mora donijeti do proljeća, ali sam sigurna da će europske institucije za tu borbu naći nove alate koji neće, štiteći prava djece, narušavati temeljna prava svih građana, zaključuje Sabina Glasovac.
Pobuna tech kompanija
Osim političkih i građanskih inicijativa koje su stale nasuprot općem nadzoru nad građanima EU-a, ovom su se zakonu usprotivili i jaki igrači na digitalnom tržištu EU-a poput Signal grupe, Meta grupe te platforme Nextcloud. Velike tehnološke tvrtke istaknule su kako bi Chat Control doveo do pada povjerenja korisnika u njihove usluge, bujanja alternativnih ilegalnih platformi te dodatnog slabljenja inovacija i slobodnog poslovanja na ionako prereguliranom EU tržištu digitalne ekonomije.
S druge strane, problem seksualnog nasilja nad mladima na Internetu poprima sve ozbiljnije razmjere, pa na to sve više upozoravaju psiholozi i ostali stručnjaci koji se bave ovim problemom. No, struka također upozorava na opasnost od sveopćeg nadzora Chat Control-om i naglašavaju važnost ciljanog pronalaženja nasilnika, jačanje mehanizama policije i sudstva te snažniju pomoć žrtvama.
Zaštita djece prioritet, ali s ciljanim rješenjima
- Zaštita djece je neupitan prioritet. No, rješenja moraju biti ciljana, razmjerna i pravno-tehnički održiva. Dakle, djeca trebaju stvarnu zaštitu koja djeluje, a to uključuje brže uklanjanje zlostavljajućeg sadržaja, jačanje forenzike i međunarodne suradnje, obveze platformi da proaktivno uklanjaju poznati ilegalni sadržaj te ciljane naloge umjesto generalnog nadzora svih. Masovno skeniranje privatnih razgovora može usmjeriti počinitelje u još “tamnije” kanale interneta (npr. dark web). Djecu ne štitimo time što ćemo masovno čitati njihove poruke, nego time što ćemo im vjerovati, učiti ih kako prepoznati prisilu, platforme obvezati da sadržaj nestane, i počinitelje u što kraćem roku dovoditi pred pravdu, kaže Krešimir Prijatelj, profesor s Odjela za psihologiju Svečilišta u Zadru.
Prijatelj nam također progovara o najčešćim oblicima seksualnog nasilja nad djecom putem interneta te kako treba djelovati da bi se pružila najbolja pomoć žrtvama nasilja.
Tri najčešća obrasca online seksualnog zlostavljanja
- U znanstvenim istraživanjima i kliničkoj praksi najčešće susrećemo tri obrasca seksualnog zlostavljanja djece na Internetu koja se često isprepliću: online seksualno uznemiravanje/neželjene seksualne poruke i traženje eksplicitnih sadržaja (npr. “nudes”, odnosno gole slike), grooming (tzv. “mamljenje”) i prisila/ucjena intimnim slikovnim sadržajem kao zlostavljanje (tzv. “image-based abuse”) te proizvodnja i širenje materijala seksualnog zlostavljanja djece putem interneta, uključujući materijale generirane uz pomoć umjetne inteligencije (deepfake pornografija), kaže Prijatelj koji inače ima iskustva s psihodijagnostikom i tretmanom seksualno zlostavljane djece u svom kliničkom radu.
Jedno od dvanaestoro djece doživi neki oblik online seksualnog zlostavljanja
Prijatelj naposljetku navodi i podatke o seksualnom nasilju na svjetskoj razini te na nacionalnoj razini u Hrvatskoj.
- Globalno, otprilike 1 od 12 djece doživi neki oblik online seksualnog iskorištavanja ili zlostavljanja tijekom života. Podaci INHOPE mreže na svjetskoj i globalnoj razini u 2024. godini obradili su oko 2.5 milijuna sadržaja prijavljenog zbog sumnje na seksualno nasilje na Internetu. Navedeni podaci upućuju i na 37% novonastalog sadržaja, pri čemu je većinska dob žrtava od 3 do 13 godina, a žrtve su uglavnom djevojčice. Sadržaj online seksualnog zlostavljanja sve češće je prisutan u državama EU. U Hrvatskoj, iako je zabilježen blagi pad internetskih oblika seksualnog iskorištavanja, ukupni broj kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece u 2024. porastao je za 11.2% u odnosu na prethodnu godinu, što potencijalno sugerira da se dio nasilja preselio iz virtualnog prostora u stvarne kontakte, odnosno da online grooming sve češće vodi do seksualnog zlostavljanja u fizičkom prostoru, zaključuje Prijatelj.
Može se reći kako su, zajedničkim “puhanjem u isti rog”, aktivisti, građani, političari i tech kompanije zaustavili namjere europskih birokrata o uvođenju Chat Controla. Iako je problem seksualnog nasilja i pedofilije nad djecom na Internetu vrlo ozbiljna stvar, mnogi ne vide rješenje u sveopćem nadzoru, već žele da nadzor bude usmjeren samo na potencijalne prijestupnike i one koji su kazneno gonjeni. U brzoj dinamici digitalnog doba, malo je toga ostalo u privatnoj sferi što nije svima dostupno. No, unatoč tome, dopustiti prijeći sve granice u nadzoru pod palicom ‘’Velikog Brata’’ bio bi opasan korak prema društvu bez slobode i privatnosti.
