Protekle 2024. godine hrvatsku ekonomiju obilježio je značajan gospodarski rast, među najvišima u Europskoj uniji, ali s njim i visoka inflacija. Stručnjaci predviđaju da bi 2025. mogla donijeti smanjenje inflacije, no problem visokih cijena kao i njihov daljnji rast ostaje najveći izazov, a zahtijeva prilagodbu strategija i veću fleksibilnost kompanija.
Gospodarska predviđanja
Brojni gospodarski pritisci na svjetsko tržište tjeraju nas na razmišljanje hoće li se situacija prenijeti i na nadolazeću godinu. Predviđanja za Hrvatsku su pozitivna, a prema njima nas očekuje ekonomski rast i usporavanje inflacije koja bi po prvi puta od postpandemijskog razdoblja trebala pasti ispod 3% na godišnjoj razini. No premda će se inflacija usporiti, i dalje ćemo imati visoke cijene proizvoda, usluga i energenata. Iznenadne cjenovne oscilacije biti će jedan od najvećih problema te bi bilo dobro usmjeriti fokus na praćenje i kontroliranje troškova. Ako ne možemo utjecati na cijene, možemo prilagoditi svoje potrošačke navike koristeći analitički pristup. Iako je opća prognoza da plaće neće popratiti cjenovni rast, Andrej Plenković izjavljuje da će u 2025. godini fokus biti na rastu plaća, mirovina, socijalnih naknada, demografskim mjerama i priuštivom stanovanju. Planirana su ulaganja u obnovu potresom pogođenih područja, digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju, poljoprivredu i regionalni razvoj. Također, nastavit će se socijalni dijalog, modernizacija infrastrukture te reforme u pravosuđu. Vladina politika uključuje i demografske mjere poput povećanja roditeljskih naknada i potpora za obitelji uz jačanje položaja umirovljenika i ulaganje u sigurnost, obranu i vojnu modernizaciju. Prema njegovim riječima, Hrvatska će ove godine ostvariti gospodarski rast od 3,6 posto, čime će se svrstati među najbolje u Europskoj uniji, dok je procijenjena stopa rasta za cijeli EU samo 0,9 posto.
Visoke stope zaposlenosti
U kontekstu trenutnih ekonomskih kretanja postoji optimizam zbog pozitivnih rezultata u zapošljavanju i gospodarskom rastu. Međutim, stručnjaci upozoravaju na moguće rizike koji bi mogli utjecati na daljnji razvoj tržišta. Prema riječima ekonomskog analitičara Petra Vuškovića u trećem kvartalu 2024. godine nismo samo zabilježili rast zaposlenosti, već smo imali i najvišu stopu u Europi. Kombinacija ekonomskog rasta i visoke zaposlenosti daje tržištu određenu stabilnost. Jedini faktor koji bi mogao ugroziti ove pozitivne projekcije je rat. Moramo biti svjesni tog političkog, a u osnovi ekonomskog rizika. Budući da su burze međusobno povezane, bilo kakav sukob u svijetu imat će utjecaja na našu.
Smanjenje kamatnih stopa
Hrvatska narodna banka (HNB) za 2025. godinu predviđa rast gospodarstva od 3,3 posto, uz očekivano smanjenje kamatnih stopa na kredite. Guverner HNB-a, Boris Vujčić, izjavio je da trenutne projekcije upućuju na daljnje smanjenje kamatnih stopa pod uvjetom da se podaci budu slagali s predviđanjima. Hrvatska udruga poslodavaca također prognozira nastavak gospodarskog rasta, ali s upozorenjem na izazove, posebno zbog nesigurnosti u vanjskotrgovinskim odnosima s partnerima poput Njemačke i Francuske. Takva situacija može negativno utjecati na robni izvoz koji bi mogao stagnirati u prvoj polovici 2025. godine. Petar Vušković pak izjavljuje da se kao pozitivna stavka predviđa porast izvoza za 4.8% dok je uobičajeno da uvoz raste i da će tako nastaviti i u 2025. godini. S prošlom godinom trebalo bi završiti razdoblje pada realne vrijednosti ukupnog izvoza, koji prema procjenama u 2024. iznosi 0,3 posto, te započeti razdoblje njegova realnog rasta po stopama od 2,6 i tri posto u sljedeće dvije godine.
Inovacije u obrazovanju
Demografski izazovi i opadanje broja učenika na svim obrazovnim razinama trebali bi biti ozbiljan razlog za zabrinutost, ne samo za obrazovni sektor, već i za hrvatske poslodavce. U posljednjih deset godina broj učenika u srednjim školama u Hrvatskoj smanjio se za 18 posto. Ovaj negativni trend ima dugoročne posljedice, jer smanjenje broja učenika i studenata izravno utječe na buduću radnu snagu, konkurentnost i inovativnost tržišta rada, što stvara jaz između potrebnih kompetencija i broja ljudi koji mogu pružiti te vještine. I dok se iz Indije, Nepala i Bangladeša na domaće tržište rada masovno uvoze niskokvalificirani radnici, stranim studentima iz tih istih zemalja gotovo je nemoguće studirati u Hrvatskoj. S obzirom na to da hrvatske visokoobrazovne institucije nisu u mogućnosti privući veći broj internacionalnih studenata dok istovremeno nedostaje domaće radne snage, zemlja se suočava s potencijalnim deficitom kvalificiranih kadrova koji će biti nužni za daljnji razvoj tehnologije, zdravstva, inženjeringa i drugih ključnih sektora. U 2025. godini, obrazovni sektor u Hrvatskoj suočit će se s potrebom za ubrzanom prilagodbom novim zahtjevima tržišta rada i brzim tehnološkim promjenama. Digitalizacija obrazovanja postat će ključna s ciljem omogućavanja kvalitetnijeg pristupa učenju i razvoju novih vještina. Uvođenjem inovacija poput umjetne inteligencije, virtualnih učionica i obrazovnih platformi, nastava bi mogla postati personaliziranija i učinkovitija. Uz to, ulaganje u STEM (znanost, tehnologiju, inženjering i matematiku) discipline bit će ključno kako bi Hrvatska mogla konkurirati na globalnoj razini.
