Što je ono što bi, prema mišljenju Zadrana, njihov grad učinilo boljim mjestom za život? Prošetali smo gradskim ulicama te postavili građanima jedno jednostavno, ali intrigantno pitanje: što vam najviše nedostaje u Zadru? Na prvi pogled, Zadar je grad koji se ponosi svojom bogatom poviješću, jedinstvenom arhitekturom i prirodnim ljepotama, ali svakodnevni život često otkriva brojne izazove za njegove lokalne stanovnike.
Zadranima svega nedostaje
Dok su jedni isticali potrebu za boljim prometnim rješenjima, poput učinkovitijeg javnog prijevoza, drugi su naglašavali nedostatak sadržaja za mlade. Neki su pak spominjali kulturne sadržaje, naglašavajući da Zadar zaslužuje više manifestacija, koncerata i galerija, a ponajviše mu nedostaje alternativne kulture. Nije izostala ni briga o okolišu, pa su mnogi istaknuli kako grad vapi za više zelenih površina i parkova kojih u ovom gradu ima sve manje i manje. Ova anketa otkrila je mnogo zanimljivih mišljenja, ali i podsjetila na to koliko je važno slušati glas građana.
Mlađi politički kadar, neovisna kultura, prazan Poluotok
- Mislim da generalno nedostaje kulture za mlade, kultura umirovljenika je također na izmaku. Više manje je sve institucionalno vezano, te nedostaje neovisne kulture, ali one baš prave neovisne kulture, a ne takozvani centri financirani novcem Europske unije. Mislim da treba nekog mlađeg političkog kadra koji će malo više razmišljati u nekom kulturnijem smjeru, a ne samo u smjeru masovnog turizma, rekao je Vladimir (38).
- Najviše nam nedostaju plaže. Ovo što mi imamo je sramotno nazvati plažama jer svatko tko je bio vani zna da to nije prikladno za jedan turistički grad. Plaže trebaju imati sadržaj, pa da čovjek koji ode na nju u osam sati ujutro, može na njoj stajati do osam sati navečer. Znači da ima sadržaje da može iskoristiti to vrijeme, da ima gdje nešto popiti, da ima nešto pojesti, da ima glazbu na plaži, da je ona uređena, da se mogu iznajmiti ležaljke. Uredilo se recimo onih 200 metara kod bazena, gdje je bivša zgrada HZZO-a, što je jako lijepo, ali je malo, rekao nam je Elvis (51).
- Nedostaje nam galerija, nakon 50-60 godina je zatvorena i nema je. Također, Poluotok je poluprazan, stanovnici su iselili, a sve je pretvoreno u apartmane, potpuna apartmanizacija grada. Ja sam ovdje studirala i znam kakav je Zadar nekad bio, rekla je Ljubica (74).
U gradu više nema obrtnika
- Nedostaju mi stari obrtnici u centru, nedostaju mi stari susjedi, svi su otišli. Otkad je došla Supernova, sve je propalo, svi su otišli. Nema više malih obiteljskih radnji, pojele su nas korporacije, a stanovi su svi postali turistički apartmani, rekao nam je Ivan (35), stanovnik Poluotoka.
- Više ništa nije isto, sve se promjenilo u gradu, to svi znaju. Ali kao nedostatak ovog grada istknula bih previše pizzerija i previše suvenirnica, a malo nekakvih drugih prostora koji bi možda stanovnicima Poluotoka bili jako korisni. Evo ja, recimo, nemam gdje kupiti konop za sušenje robe, nemam gdje kupiti lavor, neku najnužniju opremu za kupaonu, ništa od toga nema na Poluotoku. Nema ništa osim pizze i suvenira, rekla nam je Aleksandra (68).
- Jako nedostaju sadržaji za djecu, kao i parkovi. S druge strane, imamo previše pekarnica i optika, a u centru grada nam nedostaju neke trgovine kakve smo imali prije. Bilo je dućana s dječjim igračkama, s odjećom, bilo je normalnih trafika. Najviše mi nedostaju štandovi duž cijele Kalelarge za vrijeme božićnih blagdana, kao i prostora i sadržaja za alternativce, rekao je Kristofor (35).
Nedostaju sugrađani, sve je za turiste
- Najviše mi nedostaju susjedi, sugrađani. Ja živim u gradu, ne na Poluotoku. U staro doba kada bi ljudi s naših otoka ili iz Ravnih kotara išli u grad, oni ne bi išli nigdje drugo nego unutar zidina. I to je bilo ime za naš Zadar, njegovo drugo vlastito ime, Grad koji se piše velikim slovom i izgovara s velikim poštovanjem. Danas mi nedostaju najviše dragi ljudi, moji susjedi, kojih je sve manje, susjedi koji sve više iseljavaju iz grada i idu u prigradska naselja i na otoke i u Ravne kotare. Grad gubi ponudu za građane, sve više je to namijenjeno turistima. Naš turizam je zapravo masovni turizam i nisu krivi turisti što u tako velikom broju dolaze k nama, privlačni smo im i jeftini, ali su krive naše vlasti i naše usmjerenje u turizam, koji teži tom masovnom i jeftinom turizmu. Vidimo posljedice toga, sve slabije je grad opskrbljen za svoje građane i sve manje je njegovih građana u njemu, rekao nam je profesor Pavuša Vežić (78).
Zadar je preskup
- Nedostaje nam stanova za mlade obitelji, sve je preskupo. Ovo je lijep grad za život, ali isključivo ako imate novca. Nedostaje nam jeftinijih stambenih prostora prije svega, najmovi su preskupi, kao i cijene kvadrata stana, to je strašno. Ne znam što bih vam rekao, svega ima, a opet svega nedostaje, rekao je Nikola (32).
- Možda mi najviše nedostaju češći autobusi, pogotovo kad nije sezona i ponajviše linije koje povezuju Zadar i okolna mjesta. Mora se čekati i po sat vremena, ponekad ni ne dođu ili dođu skroz puni pa ne možete ući. Ljudi koji su bez auta i ne žive u Zadru, baš im nije lako, rekla je Irena (59).
Globalni turizam, korupcija i kriminal
- Imam 30 godina i gradski život koji postoji u tzv. gradu me već nekoliko puta natjerao da se odselim. Svaki se put vratim, jer dio mene voli ovaj grad, ili barem ono što je bio, nadajući se da je prestao biti samo kulisa za globalni turizam, korupciju i organizirani kriminal. Ali svake je godine sve gore. Izbjegavam se voziti po određenim dijelovima grada jer mi se gadi proći kraj novih tzv. stambenih naselja, grad je urbanistički devastiran, o prometnim rješenjima da ne govorim, a također i kronačno nedostaje zelenila kojeg je svakim danom sve manje. Na Poluotok također izbjegavam odlaziti jer me samo rastužuje, devastirana je i kultura, ali to nije novo - nemamo nezavisno kino, nema više svirki, nema mjesta na kojima se mladi mogu okupljati i biti slobodni, osim jednog/dva mjesta gdje su se mladi samoorganizirali. Vlast gleda samo sebe, gradsko vijeće je cirkus, građani su nezainteresirani za dobrobit društva i za budućnost. Zadru nedostaju svjesni i savjesni građani i ista takva vlast kojima će biti stalo do nas živućih i do onih koji će doći nakon nas, rekla je Olea (30).
Gdje je nestala opća kultura?
- Možda najviše nedostaje opće kulture, nemamo dovoljno kazališta ni knjižnica, pošto mlade generacije danas pomalo idu u krivom smjeru. Također, možda bi knjižnica trebala imati besplatnu članarinu, pa bi to možda privuklo ljude da više čitaju, ako se netko danas uopće usudi čitati. Također, nedostaje nam malo više klubova i mjesta za izlaske, imamo dva kluba u gradu, rekla je Barbara (18).
- Nedostaje autohtonih stvari, sve se svodi na McDonalds i sličnu ponudu, što se tiče hrane. Slab je kulturni život u gradu, nema ništa za mlade, eventualno tih nekoliko klubova, no nema nikakvih događanja. Zadar bi trebao biti čišći grad, a izrazito nedostaje zelenila, kao i igrališta za djecu, vrtića. Fali svega, rekao je Miro (52).
Infrastruktura u kaosu
- Infrastrukturno, nedostaju nam normalne prometnice i regulacija prometa. Ogromnom djelu grada, poput Bilog Briga, Plovanije, Stanova ili Puntamike, izrazito nedostaju zelenilo i parkovi. Što se tiče ostalih stvari, nedostaje nam ljetno kino, a Citadela zjapi zapuštena i prazna, premda već ima tribine i ne treba je puno uređivati. Nedostaje nam i obično kino, poput Tuškanca u Zagrebu, nedostaje nam funkcionalno kazalište. Nemamo ni normalnu turističku zajednicu kao recimo u Šibeniku, koja će dovoditi aktualne svjetske glazbenike, a ne davno zaboravljene izvođače koje nitko ne sluša i koji donose gubitke u kasi. Nedostaje nam i bolje iskorištavanje EU fondova da se obnove zidine oko parka Vladimira Nazora i Perivoja kraljice Jelene, pod zidine mislim i na tunele ispod njih koji nakon uređenja mogu imati istu ulogu kao i tuneli ispod Griča u Zagrebu. Od izložbenog prostora do partyja, ima milijun stvari koje se mogu napraviti. Treba nam i određena zabrana gradnje objekata na Punta Bajlu, Puntamici i ostalim pretrpanim djelovima grada jer ćemo za 20 godina izgledati kao New Delhi, rekao je Roko (27).
Život u Zadru je veliki izazov
Anketa koju smo proveli među građanima Zadra jasno pokazuje raznolike potrebe i želje lokalnog stanovništva, ali i naglašava izazove s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu. Zajednička nit svih odgovora jest čežnja za kvalitetnijim životnim uvjetima, boljom infrastrukturom i sadržajima koji bi zadovoljili potrebe svih generacija – od djece i mladih, preko obitelji, pa sve do umirovljenika.
Građani su istaknuli niz problema, od nedostatka zelenih površina, sadržaja za mlade i obitelji, pa do problema s prometnom infrastrukturom i masovnom apartmanizacijom koja mijenja lice grada. Mnogi su ukazali na slabost kulturne ponude, što posebno pogađa one koji pamte Zadar kao grad bogate umjetničke i društvene dinamike. Istovremeno, sve češća iseljavanja stanovnika iz centra prema prigradskim naseljima i okolnim mjestima dodatno mijenjaju demografsku sliku grada.
Ono što se nameće kao ključni zaključak jest potreba za snažnijim angažmanom lokalnih vlasti u usklađivanju razvoja Zadra s potrebama njegovih stanovnika. Izgradnja parkova, obnova kulturnih sadržaja, razvoj alternativne scene i urbanistički planovi koji će spriječiti daljnju devastaciju prostora čine samo dio rješenja koje Zadrani priželjkuju.
Dok su turisti oduševljeni jedinstvenim šarmom Zadra, stanovnici žele grad u kojem će moći živjeti dostojanstveno, uživati u njegovim ljepotama i ponosno ga nazivati svojim domom. Hoće li njihovi glasovi potaknuti promjene? Vrijeme će pokazati. No jedno je sigurno – Zadar treba i mora graditi budućnost osluškujući svoje građane, jer upravo oni čine njegovu dušu.
