Schengensko područje, koje omogućava putovanje bez putovnice kroz 29 europskih zemalja, trenutno se suočava s velikim izazovima jer su nekoliko država članica, osobito Njemačka, Austrija i Italija, ponovno uvele strože kontrole granica.
Novi izazovi za kontrolu hrvatske granice
Hrvatska, koja je početkom 2023. postala punopravna članica tog istog prostora slobodnog kretanja ljudi i dobara, suočava se s novim izazovima u kontekstu strožih kontrola na unutarnjim granicama. Iako je ulazak Hrvatske u Schengen trebao osigurati slobodno kretanje građana unutar EU-a, aktualni događaji, osobito njemačke mjere za jačanje kontrole migracija, stvaraju pritisak na zemlje koje čine vanjske granice EU-a, uključujući Hrvatsku. Ova situacija otvara pitanje može li Hrvatska, koja dijeli dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, održati stabilnu kontrolu nad svojim granicama u svjetlu mogućeg povećanja migracijskog pritiska. Isto tako, uz sve češće vijesti o hvatanju ilegalnih migranata na hrvatskim autocestama, raste zabrinutost oko učinkovitosti granične kontrole.
Njemačka pod kritikama zbog jače kontrole na kopnu
Od sredine rujna 2024. godine, Njemačka je proširila provjere na svim svojim kopnenim granicama, navodeći zabrinutost zbog neregularnih migracija, prijetnji terorizmom i prekograničnog kriminala. Ove kontrole, koje su već postojale na granicama s Austrijom, Poljskom, Švicarskom i Češkom, sada se proširuju na granice s Francuskom, Luksemburgom, Nizozemskom, Belgijom i Danskom. Odluka, vođena zabrinutostima za unutarnju sigurnost, slijedi nakon niza nasilnih incidenata u Njemačkoj, uključujući napad nožem u Solingenu. Ovaj potez izazvao je kritike susjednih zemalja Njemačke, koje tvrde da narušava temeljna načela Schengena. Poljska i Austrija, primjerice, izrazile su snažno protivljenje, pozivajući Njemačku da se usredotoči na sigurnost vanjskih granica EU umjesto na unutarnje kontrole.
Uz to, očekuje se da će pojačane kontrole u Njemačkoj i drugim državama EU-a povećati pritisak na hrvatsku policiju i carinske službe. Potencijalno veći priljev migranata na balkanskoj ruti, koji pokušavaju ući u EU preko Hrvatske, mogao bi dovesti do daljnjeg zaoštravanja sigurnosnih mjera i izazvati slične reakcije kakve sada viđamo u na slovensko-hrvatskoj granici koju ponovno kontrolira slovenska policija. Naime, Vlada Republike Slovenije, kao razlog za takav potez navodi “pogoršanje sigurnosti na Bliskom istoku i prijetnje od terorizma”.
Bilo kako bilo, ovi postupci, bili oni populistički ili sigurnosnog karaktera, povlače pitanja o sigurnosnom stanju u Republici Hrvatskoj, poglavito znajući kako je upravo “Lijepa naša” jedna od vanjskih granica kako EU, tako i Schengenskog prostora, a rubni djelovi Zadarske županije nalaze se na tzv. “balkanskoj ruti”.
Iz PU zadarske nema odgovora
S obzirom na turističku popularnost Zadra i veliki broj ljudi koji pristižu iz različitih dijelova svijeta, kao i znatan broj stranih radnika, za komentare glede sigurnosne i migrantske situacija grada Zadra i Zadarske županije za komentare upitali smo PU Zadarsku, no na žalost, do zaključenja ovog izdanja nismo dobili odgovore na postavljena pitanja.
Nedostatak službenih komentara iz policije ostavlja otvorena mnoga pitanja o stanju sigurnosti, posebno u kontekstu ilegalnih migracija, koje su prepoznate kao jedan od glavnih sigurnosnih izazova na vanjskim granicama Europske unije. Bez konkretne povratne informacije od nadležnih, građani i posjetitelji Zadra i šire Zadarske županije mogu samo nagađati o stvarnim mjerama i aktivnostima koje se poduzimaju u cilju suzbijanja ove problematike.
Upravljanje migrantskom krizom zahtijeva koordiniran pristup koji uključuje ne samo policijske snage, već i lokalne zajednice, međunarodne i regionalne sigurnosne agencije. Jasno je kako su potrebne transparentnost i otvorena komunikacija kako bi se osiguralo povjerenje javnosti i efikasna zaštita granica.
Migracije ne predstavljaju samo sigurnosni izazov, već i humanitarno pitanje koje zahtijeva ozbiljan i promišljen odgovor, uz poštovanje ljudskih prava i međunarodnih obaveza. Dok čekamo službene podatke i odgovore, ostaje nam pratiti situaciju te se nadati da će nadležne institucije pružiti detaljnije informacije u skorom vremenu.
U međuvremenu, Europska unija nalazi se pred ozbiljnim testom – može li zadržati temeljna načela Schengena i slobodnog kretanja, dok istovremeno osigurava sigurnost svojih građana? Hrvatska, kao ključna točka na vanjskim granicama Unije, mogla bi biti među prvim zemljama koje će osjetiti posljedice ovih mjera.