Prema procjeni Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM), prve će razrede osnovnih škola pohađati nešto više od 35 700 učenika, ali taj broj nije konačan. Iz MZOM-a su rekli da će točne podatke imati tek kada škole upišu učenike u bazu e-matica do 30. rujna.
"Od 1. rujna se učenici prvih razreda upisuju u bazu e-matica i tada se u bazi otvara nova školska godina", rekli su iz MZOM-a. Dodali su da će svi podaci biti dostupni na aplikaciji na službenim stranicama Ministarstva.
Prošle godine je u prvi razred upisano 35 000 tisuća učenika, a godinu prije 37 000.
Prema trenutačnim podacima prvi razred srednje škole upisalo je oko 41 400 učenika, što je za oko 1100 učenika više u odnosu na prošlu školsku godinu kad ih je upisano 40 285.
Iz Ministarstva napominju da se od 2. do 27. rujna 2024. provodi naknadni upisni rok te da neupisani učenici još uvijek mogu upisati programe u kojima je ostalo slobodnih mjesta.
U ljetnom i jesenskom roku gimnazije je upisalo 11 137 učenika, a strukovne škole 29 968 učenika.
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Vinko Filipović rekao je da u novoj školskoj godini neće biti promjena u provedbi nacionalnih ispita i državne mature.
Učenici četvrtoga razreda pisat će nacionalne ispite iz Hrvatskoga jezika, jezika nacionalne manjine (samo učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina), Matematike i Prirode i društva u ožujku 2025. godine.
Učenici osmoga razreda pisat će nacionalne ispite iz Hrvatskoga jezika, jezika nacionalne manjine (samo učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina), prvoga stranog jezika, Matematike, Biologije, Fizike, Kemije u ožujku 2025. godine, a ispite iz Geografije i Povijesti početkom travnja.
Prvi rok za ispite državne mature za školsku godinu 2024./2025. trajat će od 2. do 26. lipnja. Objava konačnih rezultata bit će 16. srpnja 2025. godine. Drugi rok provedbe ispita državne mature u školskoj godini 2024. /2025. provodit će se od 20. kolovoza do 5. rujna, a konačni rezultati bit će objavljeni 17. rujna 2025.
Mnogi gradovi imaju problema s manjkom asistenata ili pomoćnika u nastavi iako se radi na poboljšanju njihova statusa te je donesen novi Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji je stupio na snagu 19. srpnja ove godine.
Njime su dobili minimalnu 7,5 eura bruto satnicu (satnicu je do sada propisivao osnivač škole te se ona razlikovala od grada do grada).
Pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Zagrebačke županije Ivica Radanović kaže je da je priličan izazov naći pomoćnike u nastavi, iako su oni na razini županije osigurali i dodatne pogodnosti za asistente. Mnogi roditelji su zabrinuti hoće li njihova djeca dobiti potrebnu potporu kako bi neometano mogla pratiti nastavu.
Iz MZOM-a su poručili da će svakom učeniku kojemu treba pomoć, a na neki drugi način mu pomoć nije osigurana (putem edukacijskog rehabilitatora, stručne službe ili sl.) biti osiguran pomoćnik u nastavi.
"Za sada je na godišnjoj razini osigurano ukupno 45,9 milijuna eura. Koliko će pomoćnika biti ugovoreno u ovom trenutku ne možemo procijeniti. Očekuje se da će brojke biti na razini prošle školske godine. Točnim brojevima raspolagat ćemo kada budu ugovoreni", poručili su iz Ministarstva.
Lani je započet projekt eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave u 62 osnovne škole u kojem sudjeluje 12.373 učenika. Iz MZOM-a su potvrdili da se projekt nastavlja u istom obujmu.
U pripremi je i reforma strukovnog obrazovanja koja će se provoditi kroz modularnu nastavu kojom se smanjuje broj općeobrazovnih predmeta, a povećava broj strukovnih predmeta. Iz MZOM-a su rekli da će se reforma provesti u školskoj godini 2025./2026. (Kristina Gaćarić, Hina)
