Iako je tijekom prošle godine zabilježen pad smrtnog stradavanja vozača i putnika na mopedima i motociklima i to 71 u 2024. u odnosu na 76 u 2023. godini, što je smanjenje od 6,6 posto, u policiji posebno ističu kako se gotovo svaka treća poginula osoba u prometu na cestama u Hrvatskoj nalazila na mopedu ili motociklu.
U Ravnateljstvu policije navode kako su vozači i putnici motocikala i mopeda često žrtve drugih nesavjesnih vozača ostalih motornih vozila, koji grubim kršenjem prometnih propisa ugrožavaju njihovu, ali i sigurnost svih drugih sudionika u prometu.
Međutim, ljubitelji vožnje na dva kotača učestalo zbog svog neodgovornog ponašanja i grubog kršenja prometnih propisa i sami sudjeluju u teškim prometnim nesrećama, gdje u sudarima s drugim vozilima, izlijetanjima sa ceste ili naletima na objekte uz ceste, smrtno stradavaju ili zadobivaju teške tjelesne ozljede.
Prema podacima policije, u posljednjih pet godina vozači motocikala i mopeda skrivili su više od 60 posto svih prometnih nesreća u kojima su sudjelovali, prilikom čega je zabilježeno više od dvije trećine, odnosno 70,8 posto nesreća s poginulim osobama.
Ravnateljstvo policije je slijedom toga upozorilo na najčešće greške zbog kojih se događaju prometne nesreće, odnosno na obveze kojih se trebaju pridržavati vozači motocikala i mopeda.
Podsjećaju da su najčešće greške vozača motocikala i mopeda neprilagođena i nedopuštena brzina, nekorištenje kacige te kretanje površinama koje nisu namijenjene za tu vrstu vozila. Također vozači često precjenjuju svoje vozačke sposobnosti, dok u isto vrijeme podcjenjuju opasnosti u prometu.
Tako primjerice pretječu ili obilaze vozila po suprotnoj strani kolnika pa čak i kada to prema prometnim znakovima nije dopušteno ili je rizično zbog prometa iz suprotnog smjera, voze s neupaljenim svjetlima te upravljaju neregistriranim i tehnički neispravnim vozilima ponekad i prije stjecanja vozačke dozvole.
Savjeti za vozače na dva kotača
Policija bilježi i uklanjanje blokade na mopedima čime povećavaju brzinu vozila koje je prema tvorničkim svojstvima namijenjeno vožnji do 45 km/h.
S druge strane najčešće greške vozača automobila u odnosu na motoriste su oduzimanje prednosti prolaska te nepažnja prilikom prestrojavanja, pretjecanja ili skretanja. Motociklisti im se zbog toga često nađu u ‘mrtvom kutu‘, a vozači zaboravljaju i da motocikli na kratkim dionicama mogu ostvariti jako velika ubrzanja.
Vozačima mopeda i motocikala policija savjetuje da prije vožnje obavezno očiste vizir, stave zaštitnu kacigu i pravilno je zategnu te da koriste i drugu zaštitnu opremu kao što su jakna, hlače, štitnici, čizme i rukavice.
Zbog manje, a time i teže uočljive siluete na cesti, preporuka je da nose svjetliju odjeću i kacigu, življih boja, odnosno s reflektirajućim detaljima.
Prije kretanja na vožnju treba provjeriti i tlak u gumama, upaliti dnevno ili kratko svjetlo te nikako ne voziti pod utjecajem alkohola ili droga.
Na cesti trebaju poštivati dopuštena ograničenja brzine, prilagoditi brzinu vožnje uvjetima na cesti, prilikom vožnje u skupini voziti u slijedu jedan iza drugoga, izbjegavati vožnju na dijelovima asfalta na kojima ima pijeska i ulja, a prilikom vožnje kroz lijevi zavoj odmaknuti se od središnje crte, jer se vožnjom uz crtu i naginjanjem u zavoju glava vozača može nalaziti i metar u suprotnoj prometnoj traci.
Motociklisti bi također trebali kontrolirati svoje ponašanje i strast za vožnju te ne ispitivati i ne dokazivati mogućnosti svog mopeda ili motocikla.
Na cesti bi morali predviđati poteze vozača automobila, paziti na udaljenosti te voziti sredinom prometnog traka, osim na jednosmjernim prometnicama s jednom trakom gdje se moped treba kretati što bliže desnom rubu kolnika. (Hina)
