Hrvatski Telekom odlučio je i ove godine, od 1. ožujka, podići cijene svojih usluga na temelju indeksne klauzule. Stopa uvećanja iznosi 3 posto, izvijestili su iz kompanije, što znači da će, na adrese njihovih korisnika, prvi uvećani računi za 3 posto za fiksne i mobilne usluge stići tijekom travnja. Lani je HT svoje cijene povisio 1. srpnja za 6,5 posto, a 2023. to je učinio 1. listopada i to za 5 posto.
Pravdanje poskupljenja
- Hrvatski Telekom je od 1. ožujka uskladio cijene mjesečnih naknada s prosječnom godišnjom stopom inflacije za 2024. godinu, koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 3%. Odluka o usklađenju cijena donosi se na razini Hrvatskog Telekoma, a usklađenje s inflacijom je odgovor na rast niza troškova, uključujući i troškove rada, usluga i materijala kojima je i poslovanje Hrvatskog Telekoma izloženo te kako bi HT zadržao na tržištu najviše razine ulaganja u za gospodarstvo i društvu nužnu ključnu mobilnu i fiksnu infrastrukturu te u primanja zaposlenika. Navedeno se primjenjuje samo na mjesečne naknade fiksnih i mobilnih tarifa, paketa i opcija definiranih službenim Cjenicima HT-a. Na ostale stavke računa kao što su: cijena minuta, poruka ili prometa, jednokratne naknade, rate za uređaje – navedeno usklađivanje cijena se ne primjenjuje i te cijene ostaju neizmijenjene. Za korisnike koji imaju ugovorene popuste na mjesečne naknade, isti se i dalje primjenjuju prema inicijalno ugovorenim uvjetima, pojasnili su svoju odluku iz Hrvatskog Telekoma.
Osim njih, još se jedan telekom operater odlučio na poskupljenje svojih usluga. Naime, od 1. travnja telekom operator A1 Hrvatska povećat će cijene svojih usluga temeljem indeksne klauzule za tri posto, a korisnici će prvi račun s usklađenim iznosom primiti u svibnju. A1 je cijene 2023. godine povećao za 8,5 posto, a prošle za 6,9 posto. Treći veliki telekom operater, Telemach, zasad neće podizati cijene svojih usluga temeljem indeksne klauzule.
- Telemach ostaje najpovoljnija opcija kad je riječ o telekom uslugama te našim korisnicima pružamo visokokvalitetne usluge po najboljim cijenama na tržištu, čak i uz indeksnu klauzulu o čijoj primjeni trenutno ne postoji odluka. Kontinuirano procjenjujemo i analiziramo kretanje tržišta te troškove poslovanja, a o eventualnim promjena pravovremeno ćemo informirati korisnike, poručili su iz kompanije koja je u 2023. godini je cijene povisila za 8,3 posto, a lani 7,2 posto.
Svi telekomi koji posluju na nacionalnoj razini u Hrvatskoj – Hrvatski Telekom, A1 i Telemach – promijenili su prije tri godine poslovne uvjete i uveli indeksnu klauzulu. Njome su stekli pravo da jednom godišnje usklade cijene svojih usluga, sukladno službenoj prosječnoj stopi inflacije u državi, koju početkom godine, a za prethodnu, objavljuje Državni zavod za statistiku.
- Operatori ne smiju na korisnike primijeniti veću stopu od službene, odnosno ukoliko je službena stopa veća od maksimalne stope propisane u općim uvjetima operator ne smije primijeniti veću od one koju je naveo u općim uvjetima. Isto tako, neki operatori su naveli minimalnu stopu koju će primijeniti te ukoliko je službena stopa ispod navedene minimalne operator ne može istu primijeniti. Napominjemo, da su ista pravila u slučaju negativne stope inflacije odnosno deflacije, rekli su nam iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Telekomi poskupljuju, zato potrošači plaćaju manje?!!!
Prema definiciji Državnog zavoda za statistiku Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, koristi se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.
- Indeks potrošačkih cijena sam po sebi ne utječe na poskupljenja usluga, međutim, ukoliko je neki operator u ugovor ugradio tzv. indeksnu klauzulu te ukoliko ju je odlučio primijeniti, tada cijene usluga mogu porasti za određeni postotak koji ne smije biti veći od predmetnog indeksa. Bez obzira što je indeks u skupini Komunikacije negativan, operator može podignuti cijene svojih usluga ako je indeksacija vezana uz Indeks potrošačkih cijena. Naime, Indeks potrošačkih cijena se izračunava kao ponderirani prosjek cijena različitih dobara i usluga, od kojih je skupina Komunikacije samo jedna skupina usluga koja ulazi u izračun. Međutim, s obzirom da je promjena cijena skupine Komunikacije na godišnjoj razini negativna, odnosno da su prema DZS-u cijene u toj skupini u prošloj godini pale za 4 posto, važno je u tom kontekstu istaknuti da je do tog pada cijena došlo unatoč tome što su operatori prošle godine cijene svojih usluga podigli za više nego dvostruko veći postotak nego što to mogu napraviti ove godine. Do tog pada cijena je došlo zbog toga što, iako su operatori podigli nominalne cijene svojih usluga, krajnji korisnici realno u prosjeku plaćaju manje i to zbog akcijskih ponuda kojima nastoje pridobiti nove korisnike.
Naime, kao što je poznato, krajem 2023. na snagu je stupila djelomična deregulacija HT-a na uslugama putem optičke mreže, što je potaknulo tržišno natjecanje na maloprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa putem mreža vrlo velikih brzina (optika, kabelske mreže). Naime, deregulacija je HT-u omogućila da na određenim područjima ponudi niže cijene svojih usluga putem optičke mreže. Međutim, osim djelomične deregulacije koja je HT-u omogućila spuštanje cijena, HAKOM je u protekloj godini smanjio regulirane veleprodajne cijene pristupa HT-ovoj optičkoj mreži kao i cijene pristupa cijevima kabelske kanalizacije (DTK). Sve to je omogućilo alternativnim operatorima smanjenje troškova pružanja maloprodajnih usluga putem optičkih mreža te im povećalo konkurentnost u odnosu na HT-ove niže cijene. Rezultat svega toga je djelotvorno tržišno natjecanje koje je omogućilo akcijske ponude poput 6, 9 ili 12 mjeseci za 1 EUR za usluge putem optičkih mreža. Pri tomu je potrebno istaknuti da su cijene prvenstveno pale za usluge na optičkim mrežama koje omogućuju usluge najviše razine kvalitete. Iz podataka DZS-a o padu cijena u skupini Komunikacije može se zaključiti da su cijene usluga elektroničkih komunikacija, ponajviše zbog povećane konkurencije na tržištu širokopojasnog pristupa, u protekloj godini realno pale, bez obzira na indeksaciju. Iz svega toga se može zaključiti da je najbolja zaštita od inflacije i povećanja cijena tržišno natjecanje, pojašnjavaju iz HAKOM-a.
Potrošači nemaju pravo na besplatan raskid ugovora
Telekom operateri za povećanje cijena ne trebaju suglasnost HAKOM-a, a njihovo pravo na uvođenje indeksne klauzule bez mogućnosti da korisnici zbog toga s njima raskinu ugovor, proizlazi iz presude Suda Europske unije broj C-326/14. Prema toj sudskoj odluci, prilagodba tarife za pružanje usluga u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama ili uslugama, koja se provodi primjenom ugovorne odredbe o prilagodbi tarife iz općih uvjeta prodaje poduzetnika koji pruža te usluge, a kojom se predviđa da takva prilagodba odgovara objektivnom indeksu potrošačkih cijena koji utvrđuje javno tijelo, ne predstavlja prilagodbu ugovorenih uvjeta u smislu te odredbe, koja bi pretplatniku davala pravo na raskid ugovora bez naknade.
- Korisnici prilikom sklapanja ugovora moraju voditi računa o mogućem poskupljenju tijekom obveznog trajanja ugovora. Zbog toga je, u trenutku uvođenja odredbe o indeksaciji u opće uvjete poslovanja, svim korisnicima bio omogućen rok u kome su bez plaćanja naknade za prijevremeni raskid mogli izaći iz ugovorne obveze bez plaćanja naknade, dok sada prilikom povećanja cijena koristeći uvedenu odredbu, ovo pravo nemaju, pojašnjavaju iz HAKOM-a.
Regulator ne štiti potrošače nego monopoliste
Ipak, ne smatraju svi kako je pravo telekom operatera da jednom godišnje podignu cijene svojih usluga ispravno ni pošteno. IT stručnjak Lucijan Carić nedavno je ustvrdio kako je riječ o “kartelskom udruživanju” i nepoštenoj poslovnoj praksi.
- Po meni je to neustavno i nezakonito, u najmanju ruku, i mislim da je suprotno ustaljenim poslovnim običajima. Ovo je slična situacija kao s bankama i švicarskim francima, u kojoj se koristi monopolni ili kartelni položaj na tržištu da bi se nabijale cijene korisnicima. Većina drugih firmi nema tu privilegiju i ne može donositi takve ugovore pod blagoslovom nekakvog regulatora, a inflacija djeluje jednako na sve građane i sve poslovne subjekte. Ne može jedan poslovni subjekt tu biti izdvojen, ali tako to funkcionira u Hrvatskoj. Regulator koji bi trebao štititi korisnike zapravo štiti monopoliste, rekao je Carić nedavno u HRT-ovoj emisiji Potrošački kod.
Opasno kartelsko udruživanje
Da je Carić u određenoj mjeri na dobrom tragu sa svojim tvrdnjama, pokazuje i činjenica da je Agencija za tržišno natjecanje (AZTN) 28. prosinca 2023. pokrenula postupak protiv Hrvatskog Telekoma, A1, Telemacha, Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge za informatičke i komunikacijske djelatnosti radi utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma. Postupak je i dalje u tijeku, a cilj postupka je “utvrditi jesu li HT, A1 i Telemach Hrvatska uz sudjelovanje predstavnika HUP ICT-a, razmjenom poslovno osjetljivih informacija o namjeri uvođenja mogućnosti usklađivanja iznosa cijena njihovih usluga s godišnjom stopom inflacije (indeksna klauzula) u opće i posebne uvjete njihova poslovanja odnosno pretplatničke ugovore, smanjili ili ukinuli neizvjesnost u pogledu njihove buduće poslovne strategije i određivanja cijena njihovih usluga, odnosno ograničili međusobno tržišno natjecanje otkrivanjem ponašanja za koje su se odlučili ili koje namjeravaju provoditi na mjerodavnom tržištu i time sklopili zabranjeni horizontalni sporazum (kartel)”.
- Budući da su karteli u pravilu tajni sporazumi između poduzetnika, tijelima nadležnima za tržišno natjecanje ih je teško otkriti i dokazati. Jedan od vrlo značajnih istražnih alata AZTN-a koji se koristi u svrhu pribavljanja dokaza o postojanju zabranjenih sporazuma jesu nenajavljene pretrage, Kazne za kartelna udruživanja mogu biti do 10% ukupnog godišnjeg prihoda koji je poduzetnik ostvario na mjerodavnom tržištu u godini koja je prethodila povredi, poručili su iz AZTN-a.
Hoće li biti dokazano da telekom operateri u Hrvatskoj djeluju kao kartel, ostaje za vidjeti, a do tada će korisnici njihovih usluga biti u nemilosti njihovih cijena i odluka o poskupljenju. Telekomunikacijske tvrtke zaštićene su poput ličkog medvjeda, te imaju mogućnost praktički raditi što žele. Istodobno, korisnici ne mogu s njima raskinuti ugovor, iako im te tvrtke svake godine izvlače sve više teško zarađenog novca iz džepova. Građani se samo mogu nadati da će se u budućnosti dokazati tvrdnje o kartelu u telekomunikacijama, pa da će to dovesti do nekih pozitivnih promjena za potrošače.
