Javni dug relativno pada, no cijena zaduženja raste, slično kao i visina deficita. Mali dio godišnjih izdataka za kamate, procjenjujemo oko šest posto ili 75 milijuna eura, prvi će put biti isplaćen građanima za kamate na ove godine kupljene državne obveznice i sada trezorske zapise.
Indirektno, građani kreditiraju državu preko mirovinskih fondova, ali glavnina te zarade vrati se u državni proračun jer ljudi uglavnom ne uzimaju dvostupne mirovine. Očekivanih 75 milijuna eura, koliko će iduće godine ‘zaraditi‘ građani, nije puno u odnosu na godišnji trošak zaduživanja, ali je znatno više od iznosa kamata koje su banke proteklih nekoliko godina isplatile građanima na njihove štedne uloge.
Slično kao i Hrvatska, i druge su europske zemlje počele značajnije posuđivati novac od stanovništva, svaka iz svojih razloga. Belgija, na primjer, da bi natjerala banke da povećaju kamate na štednju, što pokušava i hrvatski ministar financija Marko Primorac.
U tom je poslu njegov belgijski kolega bio puno uspješniji jer su kamate u belgijskim bankama skočile na 3,3 posto, dok su se kod nas dvije najveće banke tek nedavno odlijepile od 0,02 posto kamate i zastale na oko jedan posto.
U odnosu na kamate u bankama, državnih 3,74 posto, koliko bi se moglo zaraditi na trezorcu, čini se solidnim. Ima ta ponuda i predizborni štih jer se proračun puni više nego dobro te riznica raspolaže velikim viškovima, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić. (Hina)
