U samom srcu talijanske regije Veneto, skrivena između raskošne Venecije i šarmantne Verone, leži Padova, grad s više od dvije tisuće godina povijesti. Kao studentica s padovskom adresom, imala sam priliku iz prve ruke doživjeti njezin svakodnevni ritam i promatrati kako se turizam ovdje razvija tiho i nenametljivo. Iako je često zasjenjena obližnjim, turistički razvikanim destinacijama, Padova je sve češći izbor putnika koji traže autentično, mirno i sadržajno iskustvo. S druge strane, Hrvatska se posljednjih desetljeća etablirala kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu. No dok je hrvatski turizam obilježen masovnim sezonskim dolascima, Padova nudi potpuno drukčiji model njegovog razvoja.
Talijanski grad izvan “all inclusive” okvira
Padova, sa svojih nešto više od 200 tisuća stanovnika, razvija turizam ponajprije kroz kulturnu i povijesnu ponudu. Grad je poznat po impresivnim freskama Giotta u Cappelli degli Scrovegni, koje su danas pod zaštitom UNESCO-a, kao i po sveučilištu osnovanom 1222. godine, gdje je predavao Galileo Galilei.
Botanički vrt, najstariji u Europi na istoj lokaciji, datira još iz 1545. godine. No, ono što Padovu dodatno izdvaja jest duh sveučilišnog grada koji joj daje dinamiku kroz cijelu godinu. Padova kao turistička destinacija odlikuje se specifičnim demografskim profilom posjetitelja, koji se znatno razlikuje od uobičajenih mediteranskih gradova poznatih po masovnoj zabavi i noćnom životu. Turisti koji dolaze u Padovu najčešće nisu dio klasičnih “all inclusive” aranžmana. Uglavnom su to stariji ljudi, često zainteresirani za kulturno-povijesne sadržaje, umjetnost i religijske znamenitosti. Ono što Padovu dodatno izdvaja jest duh sveučilišnog grada koji joj daje dinamiku kroz cijelu godinu, pa značajan dio posjetitelja čine studenti, bilo oni koji dolaze na kratke studijske razmjene ili akademske programe. Mlađa populacija turista izvan okvira sveučilišta, osobito oni koji traže destinacije za noćni život, zabavu i dinamične provode, u pravilu ne odabire Padovu kao svoju destinaciju. Grad nema razvijenu infrastrukturu za masovne zabavne sadržaje, niti je poznat po festivalskim ili glazbenim događajima. Ljeti se održi neki manji festival, ali ništa što je dovoljno razvikano da privuče mlađe generacije. Taj nedostatak “party scene” čini Padovu manje privlačnom za mlade turiste koji često biraju jug Italije kao destinaciju za zabavu.
Hrvatska upravlja ciframa, Padova iskustvom
Turizam u Padovi nije glavni gospodarski stup, ali ga se razvija strateški, uz veliki naglasak na održivost i kulturne manifestacije, dok je hrvatski turizam doživio pravu eksploziju u posljednjih dvadesetak godina. Obala Jadranskog mora, s više od tisuću otoka, prirodnim ljepotama i blagom klimom, privlači milijune turista godišnje. Prema službenim podacima Ministarstva turizma, Hrvatska je u 2024. godini ostvarila više od 21 milijun dolazaka i gotovo 109 milijuna noćenja. Turizam čini čak 15-ak posto BDP-a zemlje, što je čini jednom od najovisnijih europskih država o toj grani gospodarstva.
No, hrvatski model turizma nije bez izazova. Prvenstveno se radi o izrazitoj sezonalnosti, što znači da se većina turističkog prometa odvija od svibnja do rujna, što stvara velike pritiske na obalnu infrastrukturu, okoliš i lokalno stanovništvo. U ljetnim mjesecima cijene lete u nebo, lokalno stanovništvo osjeća posljedice masovnog dolaska gostiju, a sve je više glasova koji pozivaju na održiviji i raznolikiji pristup turizmu. Padova, iako posjećena, samo je mali dio turističkog kolača regije Veneto, koju predvodi Venecija s više od 20 milijuna noćenja godišnje. Padova se nikada nije oslanjala na masovni turizam. Njezin turistički identitet temelji se na znanju, umjetnosti i duhovnosti. Dok Hrvatska mora upravljati velikim brojevima, Padova upravlja iskustvom.
Zanimljivo je kako Padova, iako manji talijanski grad, ima veliku prednost u vidu prometne povezanosti. Nalazi se na važnoj željezničkoj ruti između Venecije i Milana, a do zračne luke Marco Polo treba svega 40 minuta. To omogućuje jednostavan dolazak turista iz cijelog svijeta. Hrvatska, iako sve bolje povezana autocestama i sve razvijenijim zračnim linijama, još uvijek se suočava s izazovima dostupnosti unutrašnjosti i otoka izvan glavne sezone.
