Unatoč godinama zakonskih reformi, strategija i međunarodnih obaveza, ravnopravnost spolova u Hrvatskoj i dalje ostaje izazov. Prema posljednjem Izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić, Hrvatska je po rodnoj ravnopravnosti ispod prosjeka Europske unije, a pojedina područja poput političkog sudjelovanja žena, ravnopravnosti na tržištu rada i borbe protiv rodno utemeljenog nasilja pokazuju zabrinjavajuće trendove.
Hrvatska među najlošijima u EU
Unatoč kontinuiranom razvoju pravnog okvira, definiranju ljudsko-pravnih standarda, radu na unaprjeđenju u području ravnopravnosti spolova, pozitivnim pomacima i činjenici da je ostvareni stupanj ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj i Europi danas povoljniji nego ikada prije, još postoje brojne prepreke koje je potrebno prevladati na putu prema stvarnoj ravnopravnosti spolova.
- Hrvatska napreduje sporijim tempom u usporedbi s drugim državama članicama. Iako se njezin rezultat u Indeksu rodne ravnopravnosti poboljšao, i dalje ostaje dosljedno i značajno ispod prosjeka EU-a. U 2022. godini Hrvatska je dodatno usporila u odnosu na prosjek EU-a, mijenjajući svoj dotadašnji obrazac "sustizanja" u sporiji tempo napretka, kaže Ljubičić.
Prema Indeksu rodne ravnopravnosti za 2024. godinu, koji je nedavno objavio Europski institut za ravnopravnost spolova, Hrvatska ima 59,7 bodova od mogućih 100, što je 11,3 boda manje od prosjeka EU-a. Hrvatska se nalazi na 24. mjestu u EU-u i izgubila je četiri mjesta u odnosu na 2023.. Od 2021. godine rezultat Hrvatske smanjio se za 1 bod, pri čemu je pad uglavnom rezultat smanjenja u području moći (-5,3 boda), posebno unutar društvene poddomene. Također, Hrvatska je zabilježila pad od 0,3 boda u području znanja, ponajviše u poddomeni postignuća i sudjelovanja. Ipak, od 2010. godine rezultat Hrvatske povećao se za 7,4 boda, uglavnom zahvaljujući poboljšanjima u području moći (+15,8 bodova) i manjim povećanjima u ostalim područjima, koja su ublažila pad u području vremena (-1,2 boda).
- Hrvatska ostvaruje najbolji rezultat u području novca. Tu se nalazi na 18. mjestu među državama članicama EU-a, s 74,7 bodova, što predstavlja povećanje od 1,1 boda u odnosu na 2021. godinu. S druge strane, rodne nejednakosti u Hrvatskoj najveće su u području vremena. Hrvatska u tom segmentu ima 48,6 bodova, što je svrstava na posljednje mjesto među državama članicama, ističe Ljubičić.
Politika i dalje ignorira žene
Usporedimo li situaciju u politici i ekonomiji, žene su i dalje znatno podzastupljene na najvišim pozicijama odlučivanja. Na posljednjim parlamentarnim izborima izabrano je samo 25% žena, dok su lokalni izbori donijeli 27% žena na ključnim funkcijama. Situacija je još nepovoljnija kada je riječ o izvršnim funkcijama – broj žena na čelnim pozicijama župana, gradonačelnika i načelnika ostaje iznimno nizak.
- Iako žene prednjače u obrazovanju, čak 60% diplomiranih studenata su žene, to se ne odražava na tržištu rada. One su i dalje u nepovoljnom položaju kada je riječ o pristupu višim funkcijama, a posebno u sektorima koji tradicionalno dominiraju muškarci. Na radnom tržištu, Hrvatska bilježi iznadprosječnu stopu nezaposlenosti žena u usporedbi s EU-om. Rodni jaz u plaćama i mirovinama i dalje je prisutan, iako manje izražen nego u nekim drugim zemljama. Međutim, sve veći problem postaje prekarni rad, gdje se ugovori na određeno vrijeme sklapaju čak 6,5 puta češće nego ugovori na neodređeno vrijeme, govori Ljubičić.
Bilo kako bilo, pozitivna vijest je da je Hrvatska transponirala Direktivu EU-a o rodnoj ravnoteži u upravljačkim strukturama, prema kojoj do 2026. godine žene moraju činiti najmanje 40% neizvršnih direktorskih pozicija ili 33% svih direktorskih mjesta. A kako će se ova odluka odraziti na poboljšanje uvjeta i učinkovitosti, tek je za vidjeti.
Diskriminacija žena zbog majčinstva i dobi
Unatoč zakonskim regulativama, rodna diskriminacija na radnom mjestu i dalje je ozbiljan problem. Glavne prepreke su majčinstvo i životna dob, što otežava ženama ulazak i napredovanje na tržištu rada. Prema podacima Pravobraniteljice, pritužbe vezane uz rad i zapošljavanje činile su 14,2% svih zaprimljenih pritužbi u 2023. godini.
- Žene se teže zapošljavaju, češće su nezaposlene i podzastupljene su u visoko plaćenim sektorima, a istovremeno su najčešće žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Problem dokaza pri sudskim postupcima i dalje otežava procesuiranje slučajeva diskriminacije. Također, žene snose veći teret kućanskih i obiteljskih obaveza, što dodatno smanjuje njihove profesionalne mogućnosti. Iako se sve više muškaraca uključuje u obiteljske obaveze, društvena percepcija i dalje nameće tradicionalnu podjelu uloga, gdje su žene primarno zadužene za kućanstvo i brigu o djeci, kazala je Ljubičić.
Osvrnula se i na problem koji je često zanemaren u Republici Hrvatskoj kada se priča o ženskim pravima.
- Zaštitu trudnica s ugovorom o radu na određeno vrijeme potrebno je dodatno pojačati, budući da je dokazivanje neproduljenja ugovora zbog trudnoće za žrtve diskriminacije izuzetno složeno. One se često nalaze u nepovoljnijem procesnom položaju te nemaju na raspolaganju dovoljno dokaza kojima bi mogle potkrijepiti svoje tvrdnje. Nadalje, u odnosu na seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, unatoč blagom porastu broja kaznenih djela seksualnog uznemiravanja, sudska praksa i dalje bilježi izrazito mali broj postupaka zbog ove vrste diskriminatornog ponašanja. Osim toga, pokrenuti postupci uglavnom se provode bez nužnog razumijevanja spolne diskriminacije i bez odgovarajućeg senzibiliteta za žrtve.
Značajan porast femicida u Hrvatskoj, preventiva zakazala
Nasilje nad ženama ostaje jedan od najvećih problema hrvatskog društva. Prema podacima Ureda pravobraniteljice, 2023. je prvi put zabilježen veći broj evidentiranih kaznenih djela u odnosu na broj evidentiranih prekršajnih djela, što je izrazito zabrinjavajući trend. Prošle godine zabilježen je i značajan porast kaznenog djela teškog ubojstva žene, tzv. femicida. Zaključak je da sustavu borbe protiv rodno utemeljenog nasilja nedostaje jaka preventivna komponenta, uključujući kontinuiranu i sveobuhvatnu edukaciju stručnjaka o međunarodnim instrumentima i standardima procesuiranja slučajeva rodno utemeljenog nasilja, društveno obrazovanje o ravnopravnosti spolova na svim razinama i dugotrajne i kvalitetne programe resocijalizacije počinitelja. Ove su mjere ključne za uklanjanje uzroka nasilničkih obrazaca ponašanja u društvu, dok bi represija trebala biti posljednja linija djelovanja. Kada bi prevencija bila snažnija, kazne počiniteljima zasigurno bi bile izricane u okvirima zakonskog maksimuma, a ne minimuma, kao što je to danas slučaj.
- Kontinuirano naglašavam svoje stajalište da se protiv rodno utemeljenog nasilja ne može boriti isključivo zakonskim izmjenama i represijom. Fokus suzbijanja nasilja mora biti usmjeren na društvenu stvarnost koja proizvodi nasilničke obrasce ponašanja te mora adresirati njihove uzroke. To uključuje kvalitetnije društveno obrazovanje o ravnopravnosti spolova, tješnju i za rodno utemeljeno nasilje senzibiliziranu međuresornu suradnju svih relevantnih dionika, osiguranje dostupnosti socijalnih servisa i servisa podrške obiteljima i žrtvama, dostupnost zdravstvenih usluga i podrške ženama i obiteljima u potrebi, suzbijanje siromaštva, dugotrajnu podršku obiteljima kroz ranu prevenciju putem stručnih servisa socijalnih službi. U svemu tome značajnu ulogu imaju i mediji, obrazovni sustav te organizacije civilnog društva, upozorava Višnja Ljubičić.
Zadarske "ruže s trnjem" za Dan žena
Nakon svih zabrinjavajućih podataka o "pravima" žena u Hrvatskoj, prošao je još jedan Dan žena, tijekom kojeg su na zadarskoj Kalelargi, muški političari dijelili prolaznicama ruže. Zanimljivo, a još više poražavajuće je to što se nijedan od njih, barem taj dan, nije javno osvrnuo na probleme s kojima se susreću hrvatske žene, a kamoli iznio par relevantnih podataka i ponudio rješenja. O predstavljanju žena na njihovim stranačkim listama, naravno, ni riječi, jer valjda se trebaju još "usuglasiti". Tako su Zadranke dobile jeftinu populističku tradiciju, ali ovog puta su neki političari, možda nesvjesno, darivali žene ružama. Svi znamo da ruže imaju i trnje, bez obzira na to skinu li ga floristi prije darivanja, pa je simbolika poruke pomalo bila i neugodna...
