USKOK je nedavno pokrenuo istragu protiv varaždinskog poduzetnika Josipa Šinceka i devetoricom osumnjičenih, uključujući njegovu suprugu i Francisku Dodić, suprugu zlatara Paška Dodića, koji su optuženi su za teška kaznena djela: zločin protiv okoliša, krivotvorenje dokumenata, utaju poreza i pranje novca. Prema USKOK-u, Šincek je vodio kriminalnu organizaciju koja je nezakonito odlagala otpad u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu od 2022. do 2024. godine, pri čemu su lokacije bile prekapacitirane ili bez dozvole. Otpad (plastični, medicinski i mješoviti) uvozili su iz Slovenije, Italije i Hrvatske, a zatim ga ilegalno zakopavali ili ostavljali na otvorenom, što je uzrokovalo ekološku štetu (onečišćenje tla, uništeno drveće, rizik od toksina i požara).
Prema izračunima istražitelja, radilo se o desetinama tisuća kubičnih metara otpada, od čega je najveći dio, oko 23.000 kubika, bio pohranjen u Gospiću, oko 11.000 kubika u Benkovačkom Selu te oko 3000 kubika u Varaždinu, pri čemu su, prema tvrtnjama EUROPOL-a ostvarili dobiti od 4 milijuna eura, dok USKOK spominje nešto preko milijun eura. Kroz lažnu dokumentaciju (npr. račune za inspekcije) prikrivali su aktivnosti i utajili 95.000 eura poreza, dok je 350.000 eura “oprano” preko fiktivnih transakcija. Šteta uključuje i dugoročne ekološke posljedice te potrebu za skupom sanacijom.
Ekološke posljedice su velike i opasne
- S obzirom da se u ilegalnom otpadu nalaze razne vrste otpada, građevinski otpad koji sadrži građevinsku šutu te velike količine azbesta, tj. azbestne prašine koja je izuzetno štetna po zdravlje, razne kemikalije, boje i lakovi ali i sve češće infektivni medicinski otpad, kakav je odlagan i zakopavan u bivšem kamenolomu u Benkovcu, potencijalne ali i realne ekološke posljedice ilegalnih odlagališta su izrazito velike i štetne. Osim što dolazi do prvotnog zagađenja tla koje se širi prema podzemnim vodama, također dolazi i do širenja štetnih čestica putem zraka. Naime, požari divljih odlagališta otpada su vrlo česta pojava kojom pojedinci pokušavaju prikriti tragove nezakonitog odlaganja te se požarima razvijaju, uz PM 2,5 i P10 čestice, štetni diksini i furani... Uz sve navedeno, ilegalno odlaganje otpada u prirodi ima također izrazito štetne posljedice po vegetaciju kao i po životinjska staništa, rekao je Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada.
Ministrici najvažnija kontrola vode
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković rekla je, nakon što je otkriven slučaj nelegalnog odlaganja opasnog otpada na tri lokacije, da dosadašnja mjerenja nisu pokazala značajnija odstupanja u okolišu te da će se pojačani monitoring nastaviti i dalje.
- Taj slučaj je s pravom došao u fokus jer se kalkulira o značajnim količinama, rekla je Vučković u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” te dodala da, budući da je riječ o istražnom procesu, može komunicirati da institucije rade svoj posao, otkrivaju nepravilnosti i provode potrebne pravne radnje.
Što se tiče bojazni ljudi o stanju okoliša, voda i tla, ministrica Vučković rekla je da sve nadležne institucije i zavodi, od županijskih zavoda za javno zdravstvo do instituta kontroliraju vodu, a tu su i sve nadležne i sanitarne inspekcije pa može reći da “sadašnja mjerenja nisu pokazala značajnija odstupanja i da se će monitoring odvijati pojačano i dalje”.
U Hrvatskoj ima više od 25 tisuća ilegalnih otpada
Prema saznanjima Pavlovićeve udruge i procjenama koje su radili na temelju službenih izvješća, komunikacije s raznim udrugama i inicijativama diljem Hrvatske, monitoringom divljih odlagališta koje udruga Ekologija grada redovno provodi, te procjenom službenih podataka o prikupljenom otpadu Pavlović procjenjuje kako na području Hrvatske ima više od 25 tisuća lokacija na kojima je ilegalno odložen otpad.
- Najveći broj svakako čine manja odlagališta na kojima nesavjesni pojedinci odbace određenu količinu otpada ali imamo svake godine sve veći broj “uhodanih” i organiziranih divljih odlagališta gdje se za određenu cijenu može odbaciti doslovno bilo što... Najveći broj divljih odlagališta imamo na području okolice grada Zagreba. Dalmatinsko zaleđe i Banovina imaju jedan zabrinjavajuć fenomen da pojednici, koje bi bolje bilo nazvati kriminalci, kupuju poljoprivredna zemljišta na treće osobe te iskopavaju plodnu zemlju koju dalje prodaju za razne nasade, vrtove, rasadnike, a zatim iskopane rupe zatrpavaju raznim otpadom. To je posljedica post potresne obnove koja se događa na Banovini, dok je u Dalmaciji posljedica razvoja turizma i vrlo aktivnog građevinskog sektora koji nije pratio i razvoj infrastrukture za oporabu ili zbrinjavanje takvih vrsta otpada, smatra predsjednik udruge Ekologija grada.
“Mekana” državna kontrola
Kada je riječ o državnoj kontroli takvih ilegalnih odlagališta otpada, Pavlović, za razliku od ministrice Vučković, smatra kako nadležne državne institucije, poput komunalnog redarstva, DIRH-a, MUP-a i DORH-a, ne rade dovoljno, već vrlo “mekano” pristupaju ovom problemu.
- To je svakako glavni razlog zbog čega nam je situacija takva kakva jest. Obično se sve svodi na prebacivanje loptice odgovornosti među nadležnima i rijetko kad se za ilegalno odlaganje otpada podnese i prekršajna prijava, a kamoli kaznena, pojašnjava.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije poručuju kako će postrožiti kontrole takvih odlagališta, pri čemu će im uvelike pomoći aplikacija Evidencija lokacija odbačenog otpada - ELOO koja omogućava prijavu i pregled odbačenog otpada, a namijenjena je svim građanima i komunalnim redarima, te da je upravo u tijeku javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojim se pozivaju jedinice lokalne samouprave da dostave podatke o takvim lokacijama, vrstama i količinama otpada, a najavljuju i izmjene Zakona o gospodarenju otpadom.
- Izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom žele se postrožiti uvjeti za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom i kontrolu nad izdanim dozvolama. Konkretno to znači da osoba koja ima dozvolu za gospodarenje otpadom, ali postupa protivno Zakonu i ne izvršava inspekcijske mjere, više neće moći dobiti dozvolu dok ne ispuni svoje obveze, a uvođenjem stručnog nadzora nad dozvolama za gospodarenje neopasnim otpadom koje izdaju nadležna tijela županija odnosno Grada Zagreba ojačat će se kontrola i kvaliteta izdanih dozvola, poručili su iz Ministarstva.
Sanacije se rijetko dogode
Ilegalna odlagališta otpada, osim što su ekološka opasnost, su i financijski problem jer je njihova sanacija jako skupa. Ipak, Pavlović naglašava kako se takve sanacije ilegalnih i opasnih odlagališta otpada u Hrvatskoj zapravo jako rijetko događaju.
- Sanacija divljeg odlagališta ovisi od situacije do situacije, ovisno o kakvoj lokaciji se radi te kakav otpad je odložen. Obično se svodi na prikupljanje otpada i upućivanjem na daljnje oporabu koja je za svaki otpad koji je dulje vrijeme stajao izložen vremenskim utjecajem znatno skuplja od oporabe otpada “bliže” mjestu njegova nastanka. Međutim, ono što je svakako bitnije naglasiti jest da su sanacije divljih odlagališta u Hrvatskoj jako rijetke, da i nakon donešenog rješenja o uklanjanju otpada mogu proći godine i godine prije nego se taj otpad ukloni, ako se ikada i ukloni... Otpad u prirodi relativno brzo prekrije korov i trava te nakon godinu do dvije možemo doslovno hodati po mjestu na kojem su odložene stotine, čak i tisuće, tona otpada, a da toga nismo niti svjesni. Najviše divljih odlagališta i nepravilno odbačenog otpada se prikupi djelovanjem odgovornih, osvještenih pojedinaca, inicijativa i udrugama koje organiziraju razne ekološke akcije u kojima se prikuplja otpad. No, nažalost, to se pretvorilo u Sizifov posao jer jednostavno hrpe i brda otpada rastu sve brže i brže, rekao je Pavlović.
Ozbiljan hrvatski problem
Slučaj ilegalnog odlaganja otpada koji je razotkrila istraga USKOK-a pokazuje ozbiljne manjkavosti u sustavu gospodarenja otpadom i nadzoru nad ekološkim prijetnjama u Hrvatskoj. Iako nadležne institucije tvrde da provode redovite kontrole i monitoring okoliša, podaci o desecima tisuća ilegalnih odlagališta diljem zemlje ukazuju na sustavni problem koji se godinama zanemaruje ili rješava sporadično, a posebno zabrinjava činjenica da su kriminalne skupine uspjele organizirati unosan posao ilegalnog zbrinjavanja otpada, koristeći rupe u zakonodavstvu i slabu provedbu propisa.
Istovremeno, sanacija postojećih divljih odlagališta napreduje presporo, što znači da mnoge lokacije ostaju zagađene godinama, s potencijalno dugotrajnim posljedicama po zdravlje ljudi i okoliš. Ekološke udruge upozoravaju da su posljedice ilegalnog odlaganja otpada dalekosežne – od kontaminacije tla i podzemnih voda do širenja otrovnih čestica kroz požare na divljim deponijima, a iako se s državne razine najavljuju pojačane kontrole, stroži propisi i digitalni alati za prijavu ilegalnih odlagališta, ostaje pitanje hoće li to biti dovoljno za sustavno rješavanje problema.
U konačnici, borba protiv ekološkog kriminala ne može se oslanjati samo na institucije – ključnu ulogu imaju i građani, koji mogu svojim prijavama i odgovornim postupanjem s otpadom doprinijeti očuvanju okoliša. No, bez učinkovitije provedbe zakona i oštrijih sankcija za prekršitelje, problem ilegalnog odlaganja otpada vjerojatno će i dalje ostati ozbiljan problem u Hrvatskoj.
