Hrvatska je u ovoj godini, do isplate mirovina u listopadu, dobila 34.588 novih umirovljenika. Među njima je podjednako muškaraca i žena, a prosječna mirovina novih korisnika iznosi okruglih 500 eura. Ipak, tu razlike među spolovima postoje pa tako muškarci u prosjeku primaju 515 eura, a žene 484 eura. Prosječni staž povećao se na 33 godine, što je gotovo dvije godine iznad prosjeka svih umirovljenika u sustavu mirovinskog osiguranja. I ovdje su razlike među spolovima pa žene imaju tek nešto više od 32 godine staža iza sebe, a muškarci gotovo 34 godine. - piše mirovina.hr
Nakon invalidskih, najmanje je prijevremenih mirovina
Novi umirovljenik star je oko 62 i pol godine, a zanimljivo je da su pritom starije žene pa tako imaju 63 godine, a muškarci 62 godine. Jedan od razloga može biti što muškarci više odlaze u starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranike, koja se može ostvariti već sa 60 godina života i 41 godinu staža. Uvjete za odlazak žena u mirovinu u 2025. godini možete pogledati ovdje.
Dosad je ove godine u starosnu mirovinu otišlo 18.250 građana, dok je u onu za dugogodišnje osiguranike otišlo njih 4.439. Razlika je vidljiva na iznosu primanja pa dok prvi imaju 502 eura, drugi su ostvarili 641 euro mirovine. Prijevremena mirovina izbor je 4.203 radnika, a još je njih osam zbog stečaja poslodavca. Zanimljivo je da prijevremene mirovine nisu niže od starosnih te iznose 505 eura u prosjeku, odnosno 603 eura kod stečaja u slučaju kojeg se prijevremena mirovina ne penalizira. Imamo i 1.853 novih invalidskih mirovina s prosjekom primanja od 377 eura te 5.835 obiteljskih od 418 eura.
Lani je zbog inflacije u mirovinu išlo najmanje građana
Stavimo li na stranu isplate prema međunarodnim ugovorima, novih je korisnika mirovina u Hrvatskoj 27.441 pri čemu se prosjek primanja penje na 588 eura, a prosječni staž na gotovo 34 godine, kod muškaraca na skoro 35 godina. Da sve više građana odlazi u mirovinu, govori podatak kako ih je lani u isto vrijeme bilo 29.248, odnosno čak 5.340 manje nego danas. Ipak, brojka je bila veća 2022. godine kada smo u isto vrijeme imali 36.466 novih umirovljenika, dakle oko tisuću više nego što ih je sada. Još više ih je pak bilo 2021. godine, 38.176, a nešto više od 36.000 umirovilo se 2020. godine, dok je 2019. do isplate listopadskih mirovina bilo više od 37.000 novih korisnika.
Najviše se u mirovinu odlazilo nakon mirovinske reforme 2019. godine, jer su se građani bojali da će, ako ostanu na tržištu rada, kasnije morati u mirovinu prema lošijim uvjetima. To se prije svega odnosi na produljenje dobne granice i veću penalizaciju prijevremenog umirovljenja, no obje su izmjene zaustavljene referendumskom inicijativom 67 je previše. Građani su pojačano hrlili u mirovinu i u pandemijskim godinama, a ne treba zaboraviti ni potres koji je pogodio Zagreb, Sisak i Petrinju 2020. godine. S druge strane, posljednje godine inflacije usporile su odlazak u mirovinu zbog neizvjesne financijske situacije. Plaće su rasle pa je građanima lani, kada ih je najmanje odlazilo u mirovinu i kada je inflacija bila najveća, bilo isplativije pričekati i na neki način odgoditi odlazak u mirovinu zbog prihoda.
