Vlada je nedavno uputila u saborsku proceduru paket tri ključna zakona među kojima se, uz novi Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, posebno ističe Zakon o prostornom uređenju. Taj zakon vladajući ističu kao “temelj” za budući izgled zemlje koji bi trebao zaustaviti devastaciju u prostoru kao i uvesti digitalne alate koji će ubrzati procese u prostornom uređenju. Ali, hoće li on zaista spriječiti devastaciju obala i naselja, ili će usporiti investicije u turizmu i stanovanju? Posebno je zanimljivo njegovo moguće djelovanje na grad Zadar i našu obalu, gdje se sukobljavaju potrebe za očuvanjem kulturne baštine i okoliša s pritiscima razvoja.
Ključni korak zaštite prostora
- Novi Zakon o prostornom uređenju ključni je korak prema modernizaciji i zaštiti našeg prostora za buduće generacije. Uvođenjem digitalne izrade prostornih planova putem aplikacije ePlanovi ne samo da ujednačujemo način planiranja diljem Hrvatske, već značajno olakšavamo procese za struku, investitore i građane. Ovaj zakon donosi jasna pravila za očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti, posebice našeg obalnog pojasa, dok istovremeno omogućuje održivi razvoj kroz fleksibilnije procedure i suzbijanje nezakonite gradnje. Usmjeren je na ravnotežu između gospodarskog napretka i zaštite okoliša, usklađen s europskim standardima, a njegova provedba bit će potpora pametnom upravljanju prostorom u cijeloj zemlji, rekao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić.
Povezivanje uz pomoć digitalizacije
Zakon bi trebao stupiti na snagu do kraja godine, zamjenjuje izmjene iz 2013. godine i uvodi niz inovacija. Prije svega, naglasak je na digitalizaciji: svi prostorni planovi sada se izrađuju u sustavu ePlanovi, povezanom s eDozvolama. To znači da će svaki plan biti standardiziran, javno dostupan i lakši za pregled – kraj borbe s birokracijom i kašnjenjem s rokovima.
- Ovo će Hrvatsku staviti među prve u Europi po brzini izdavanja dozvola, kaže Bačić, ističući da će se smanjiti papirologija za 30 posto.
Novi obvezni sadržaji prostornih planova
Drugo, uvode se nova načela prostornog uređenja, koja proširuju postojeća o integralnom pristupu i održivosti. Dodaju se načelo očuvanja prostora i obnove prirode, ekonomičnosti te dinamičkog planiranja. To znači da planovi moraju uzeti u obzir znanstvene činjenice, poput klimatskih rizika i bioraznolikosti, prije nego što se odobri bilo kakav zahvat. Obvezni sadržaji prostornih planova sada uključuju lokacije odlagališta viškova iskopa, infrastrukturu za gospodarenje otpadom, energetsku mrežu i elemente zaštite okoliša. Posebno je važno ograničenje širenja građevinskih područja: novi planovi moraju proći analizu infrastrukturnih kapaciteta – voda, kanalizacija, promet – prije nego što se odobri nova gradnja.
Zakonom protiv nezakonite gradnje
Zatim, zakon jača borbu protiv nezakonite gradnje. Uvođenje obveze očevida na građevnoj čestici prije izdavanja dozvole, te posebne kazne za one koji započnu radove bez odobrenja, cilja na suzbijanje “divlje” gradnje. Također, mobilne kućice više se ne smatraju građevinama, što je olakšanje za turistički sektor – investitori su se bojali da bi to onesposobilo sezonske smještaje. Četvrto, povezanost s drugim zakonima: Zakon o gradnji uvodi obvezu plana održavanja zgrada prije uporabne dozvole, veću odgovornost projektanata i uvodi novi zahtjev za “nulte emisije” u novim građevinama. Zakon o energetskoj učinkovitosti usklađuje se s EU standardima, promovirajući zelene materijale i obnovljive izvore.
- Ovo je paket koji će potaknuti kružnu ekonomiju i smanjiti emisije za 20 posto do 2030., procjenjuje Ministarstvo.
Zaštita obalnog pojasa
Jedan od najvećih utjecaja bit će na obalni pojas. Zakon pooštrava pravila za građenje u 100-metarskom pojasu od mora: dozvoljeni su samo komunalna i prometna infrastruktura, podzemne instalacije te prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene. To sve bi značilo zaštitu šetnica i javnih površina, ali i mogućnost za održive projekte.
Dok se rasprave o novom Zakonu o prostornom uređenju zahuktavaju na nacionalnoj razini, u Zadru se već osjeća puls lokalnih izazova i prilika koje donosi ovaj pravni okvir. Kako bi se bolje razumjelo kako će zakon utjecati na budućnost grada, obratili smo se Upravnom odjelu za prostorno uređenje Grada Zadra odakle kažu kako već rade na usklađivanju lokalnih planova s novim propisima.
Zadar usklađuje planove s novim propisima
- Sve nove odluke o izradi bilo kojih planova iza 1.1.2026. će se donositi u skladu s novim zakonom. Sukladno tome će se izdavati i građevinske dozvole. Uvidi u sve projekte će biti organiziran sukladno zakonu, kao i do sada. Javne rasprave bi trebale omogućiti građanima uvid u građevinske projekte, kao i do sada. Digitalizacija procedura to jest sustav ePlanova i eDozvola je omogućila brže i transparentnije ishodovanje građevinskih dozvola. ISPA sustav je u cijelosti implementiran, a svi novi planovi se moraju raditi u ePlanovima. Cilj je da na području cijele Hrvatske bude istovjetan sustav na snazi zbog lakšeg praćenja i komunikacije s nadležnim tijelima kao i ministarstvom, komentirao je Darko Kasap, pročelnik Upravnog ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra.
Na papiru je sve blistavo
Novi Zakon o prostornom uređenju servira blistave vizije: digitalizirani planovi, zaštićene obale, Zadar kao oaza održivosti. Na papiru, formula za spas prostora. No, Hrvatska ima dugu povijest zakona koji zvuče savršeno, ali se guše u birokraciji, korupciji i mlakom nadzoru. Bez dosljedne provedbe u praksi, sankcija za prekršitelje i stvarnih ulaganja u infrastrukturu, devastacija će se nastaviti – beton će gutati obale, a zelenilo će blijedjeti. Bez strogog nadzora i političke volje, zakon riskira ostati mrtvo slovo na papiru. Devastacija prostora, od betonskih obala do nestanka zelenila, i dalje će vrebati ako praksa ne sustigne ambiciozne riječi. Zadar i Hrvatska stoje pred testom: hoće li zakon biti prekretnica ili samo nova stranica u knjizi neispunjenih obećanja?
