Jedan od mogućih datuma je i 4. kolovoza, potvrdio je te napomenuo da je organizacija svečane proslave u Kninu 5. kolovoza sveobuhvatna i zahtijeva veliki dio Oružanih snaga koji bi onda trebao biti dan prije i na mimohodu.
"Nije jednostavno organizirati transport između Zagreba i Knina i vojne opreme, vojnika, Oružanih snaga i svega onoga što će biti i u Kninu. Znači, nije pitanje političkog okvira ili bilo kakvog drugog razloga, samo isključivo tehničkog", rekao je Anušić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade upitan o datumu održavanja mimohoda.
Dodao je kako moraju uskladiti sve dionike te organizacije kojih ima jako, jako puno. Zato će sutra na sjednici Vijeća za obranu, rekao je, o tome razgovarati i odlučiti o datumu.
Upitan koja je razlika u odnosu na mimohod iz 2015. koji je održan 4. kolovoza, ministar je objasnio kako bi ovaj mimohod trebao biti puno veći jer će na njemu biti predstavljeno i novo naoružanje.
"Prvi put ćemo pokazati novu opremu, novo naoružanje i pokazati snagu, organiziranost i opremljenost Oružanih snaga. Imamo što pokazati i naravno da mi je vrlo bitno, nadam se i svakom hrvatskom čovjeku, da pokažemo sve ono što Oružane snage imaju", poručio je.
Javnost bi tako trebala vidjeti tenkove Leoparde, Bayraktare, Black Hawkove, Kiowa Warriorse i Rafale.
Anušić je podsjetio kako će ovo biti treći mimohod - uz prethodne iz 1995. i 2015., te najavio da će se i u budućnosti mimohodi vjerojatno održavati svakih deset godina.
Sutra Vijeće o obrani raspravlja dva dokumenta
Između ostalog, ministar je rekao kako se na sutrašnjoj sjednici Vijeća za obranu neće razgovarati o vojnom roku, nego samo o dva predviđena i pripremljena dokumenta - Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH i Strategiji obrane RH.
Podsjetio je da je temelj vojnog roka, vojnog osposobljavanja zakon u kojem je potrebno ponovno omogućiti njegovo uvođenje.
Zakon o obrani u javno savjetovanje ići će u lipnju, a Anušić je rekao kako je moguće da se nakon toga opet sastane Vijeće za obranu, no pri tome je naglasio kako sjednice ne saziva on, već predsjednik Republike i premijer.
Odgovarajući na pitanje o njegovoj najavi da je Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu u Europskoj uniji u proizvodnji malih borbenih dronova, ministar je objasnio kako su se kroz program SAFE, unutar programa ReArm Europe, neke zemlje stavile na raspolaganje za proizvodnju protuzračne obrane, radarskih sustava, oklopnih vozila, haubica, tenkova, a Hrvatska se stavila u poziciju za male borbene avione.
"150 milijardi eura je na raspolaganju državama članicama EU-a i NATO-a koje mogu kroz program SAFE razvijati i financirati svoju obrambenu industriju i sposobnosti. Hrvatska je iskazala spremnost da preuzme, ako bude bilo potrebe i potražnje, da godišnje možemo otvoriti potencijale za proizvodnju pola milijuna malih borbenih dronova", istaknuo je.
Hrvatska trenutačno proizvodi pola od tog broja i vrlo lako može povećati svoje kapacitete do pola milijuna, dodao je. (Hina)
