U vremenu gdje je gotovo svaki trenutak popraćen ekranom, suočavamo se s izazovom koje nosi beskrajna povezanost s virtualnim svijetom. Doveli smo sebe do toga da ne možemo više ni popiti jutarnju kavu, niti obaviti svakodnevne nužnosti poput odlaska na zahod bez da smo zaronjeni u bespuća Interneta. Dok se ovi navodi čine gotovo neizbježnima, posljedice digitalnog okruženja više ne toliko neprimjetno ostavljaju svoj trag ne samo na mlađoj generaciji, već i na zrelim osobama koje su svjedoci brze digitalne transformacije.
Zabrinjavajuća statistika
Odgajati djecu u ovom dobu postalo je kompleksnije nego ikada prije. Tradicionalni pristupi odgoju koji su se temeljili na iskustvima iz prošlosti nažalost više nisu dovoljni, jer svijet u kojem smo mi odrastali više ne postoji. Naša djeca od najranije su dobi okružena ekranima i raznim sadržajima na Internetu, a na nama je, kao roditeljima, da preuzmemo odgovornost i pronađemo načine kako kontrolirati digitalni utjecaj na njihov život.
Manifest britanske Udruge za mentalno zdravlje djece i mladih, koju čini 200 raznih organizacija, među kojima su i važne dobrotvorne zdravstvene ustanove, prenosi Hina, naglašava da se u 2023. godini čak 20 % djece i mladih osoba u dobi od osam do 25 godina suočilo s teškoćama vezanima uz njihovo mentalno zdravlje, što ukazuje na hitnu potrebu za širom društvenom podrškom i intervencijama.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo nedavno je proveo istraživanje o mentalnom zdravlju mladih u Hrvatskoj, također otkrivajući zabrinjavajuće trendove. Prema rezultatima, primjećuje se značajan porast postotka mladih osoba u dobi od 16 godina koje se suočavaju s depresivnim tegobama, posebice nakon 2011. godine. Nagli porast upotrebe društvenih mreža u Hrvatskoj nastupio je upravo u razdoblju od 2010. godine pa nadalje.
Društvene mreže i nisu toliko društvene
Prekomjerno intenzivno, gotovo opsesivno korištenje društvenih mreža izranja kao ozbiljan javnozdravstveni izazov, pridonoseći razvoju različitih društvenih, socijalnih i zdravstvenih izazova, kako na individualnoj, tako i na društvenoj razini.
Meta se suočava s tužbama stotinama američkih obitelji koje tvrde da su društvene mreže ove tvrtke izazvale ovisnost kod njihove djece. Kako prenosi Hina, krajem listopada je i 40 saveznih američkih država pokrenulo tužbu pred federalnim sudom u Oaklandu, optužujući Metu da je više puta obmanjivala javnost u vezi s opasnostima svojih platformi. Navodi u tužbi jasno upućuju na to da je Meta aktivno poticala mlađu populaciju, posebno djecu i tinejdžere, na kompulzivnu upotrebu njihovih platformi.
Istraživanja i iskustva otkrivaju da je upotreba Metinih platformi za društvene mreže povezana s ozbiljnim negativnim posljedicama na mentalno zdravlje mladih. Korisnici često izvještavaju o depresiji, anksioznosti te problemima sa snom koji su direktno povezani s redovitim korištenjem popularnih društvenih mreža kao što su Instagram i Facebook. Primijećeni su i poremećaji u obrazovanju i svakodnevnom životu mladih, a istraživanja sugeriraju da dugotrajna izloženost Metinim platformama može imati ozbiljne implikacije na cjelokupnu dobrobit mladih ljudi.
Kontroliranje online sadržaja?
Neminovno je da Meta nije u mogućnosti provjeravati sadržaj na svojim platformama u potrebnoj mjeri. Sadržaj koji se objavljuje na svim društvenim mrežama u svakom slučaju potiče naš mozak da traži dodatne stimulirajuće informacije i doslovno nas tjera da “samo pogledamo što još tu ima”. Postojanje štetnih posljedica za mlade korisnike naglašava nužnost efikasnijeg filtriranja sadržaja na tim platformama.
Kako bi se sačuvala mentalna i emocionalna dobrobit naše djece, roditelji su ti koji su pozvani na odgovornost. Nesumnjivo je da se mnogi online sadržaji ne mogu smatrati pozitivnim stimulacijama za razvoj mladih umova. Stoga, postoji potreba za učinkovitijim nadzorom i filtriranjem kako bi se smanjile potencijalne štetne posljedice.
Ključno je razumjeti da potpuna kontrola nije realna opcija. Umjesto toga, fokus treba biti na stvaranju svijesti i odgovornosti. Umjesto da tragamo za stopostotnom kontrolom, trebamo sagledati situaciju iz perspektive onoga što zaista možemo učiniti kako bismo oblikovali zdrav odnos prema digitalnom svijetu.
Krenimo od sebe
Prvi korak je sagledati vlastite navike i preispitati se koliko smo mi zaista ovisni o društvenim mrežama. Govorimo o satima koje svakodnevno posvećujemo skrolanju, lajkajući i dijeleći sadržaj. Važno je razumjeti kako konzumirani sadržaj utječe na nas i naše ponašanje. Jesmo li svjesni utječemo li pozitivno ili negativno na svoje emocionalno stanje putem online interakcija?
Biti primjer vlastitoj djeci i zajednici u odgovornom korištenju društvenih mreža nužno je za stvaranje zdravijeg digitalnog okruženja. Djeca uče promatrajući ponašanje odraslih oko sebe, ne govore stručnjaci uzalud da je primjer najvažnija odgojna metoda. Ako želimo da naša djeca razvijaju zdrav odnos prema društvenim mrežama, trebamo im pokazati kako to učiniti odgovorno. To znači postavljanje granica, odmjeravanje vremena provedenog online, ali i aktivno sudjelovanje u stvarnom životu, daleko izvan virtualnog svijeta.
Razgovor i edukacija su ključni
Zaštita djece od potencijalnih rizika digitalnog svijeta zahtijeva aktivno roditeljstvo, razgovor i edukaciju o sigurnom online ponašanju. Roditelji, osim mogućnosti razvijanja ovisnosti o društvenim mrežama, itekako trebaju biti svjesni ostalih mogućih rizika, kao što su cyberbullying, neprikladan sadržaj ili potencijalni kontakti s nepoznatim osobama. Otvoren dijalog između roditelja i djece omogućava stvaranje povjerenja i razumijevanja. Djeca trebaju znati da se roditelji ne protive online aktivnostima, već da im žele osigurati alate i smjernice kako bi sigurno navigirali digitalnim prostorom. Djeca bi trebala razumjeti važnost ograničavanja vremena provedenog na društvenim mrežama, kao i ograničavanja dijeljenja osobnih informacija te prepoznavanja znakova potencijalnih prijetnji.
Brojna znanstvena istraživanja jasno pokazuju da djeca preferiraju provoditi vrijeme s roditeljima i vršnjacima u prirodi umjesto pred ekranima. Imajući to na umu, presudno je da im kao roditelji omogućimo tu vrijednu interakciju. Iako to može biti izazovno, posebice kada nas obuzmu svakodnevne obaveze i stres, važno je prisjetiti se toga da djeci ponajprije trebaju ljubav i kvalitetno provedeno vrijeme s bliskim osobama.
Odgovorno korištenje društvenih mreža ne znači potpunu izolaciju od digitalnog svijeta, jer to svakako nije adekvatno rješenje za ovaj problem, već je bitno svjesno upravljanje vlastitim angažmanom na društvenim mrežama. Ovakvim načinom promišljanja i donošenja malih odluka svakoga dana koje na koncu oblikuju naš život, možemo postati graditelji zdravijeg digitalnog okruženja za sebe, svoju djecu i sve buduće generacije.
