Hrvatska je nedavno donijela nove izmjene Zakona o komasaciji koji je, u poljoprivrednom sektoru, pitanje oko kojeg se lome koplja te izaziva mnoge reakcije. Komasacija, to jest okrupnjavanje i razmjena poljoprivrednih površina, prema novome, trebala bi se provoditi s deset puta manje potrebnih suglasnosti suvlasnika, a sve to kako bi se cijeli proces, kod nas ubrzao i kako bi se ispunili uvjeti za dobivanje izdašnijih financijskih sredstava iz Bruxellesa koja bi, prema vladajućima, trebala ojačati produktivnost naših polja.
Lokalna samouprava može oduzimati privatnu zemlju?!
- Do sada je trebalo usuglasiti 50 posto vlasnika s 50 posto površina da bi se komasacija provodila. Prema novom zakonu je potrebno samo 5 posto vlasnika s 10 posto površina. To je nakaradno, jer sve to ide na lokalnu razinu na kojoj načelnici uzimaju zemlju stočarima i dodjeljuju je sebi, svojim rođacima i stranačkim poslušnicima. Vlada i lokalna samouprava će nam, suprotno Ustavu, moći oduzimati privatnu zemlju i raspolagati njome kako hoće. Također, na ovaj način će omogućiti strancima dodjelu i prodaju većih poljoprivrednih površina, jer im nećemo moći konkurirati s cijenom, pa ćemo biti sluge u vlastitoj državi. Sad kad bih ja došao u Njemačku ili Austriju, s namjerom da kupim neke poljoprivredne posjede, ne bih tako lako ostvario svoj cilj, jer tamo domaći čovjek ima prednost, za razliku kod nas. Izjave ministra poljoprivrede i premijera kako se komasacijom želi povećati poljoprivredna proizvodnja su licemjerne i neistinite. Sve Vlade od neovisnosti su pogodovale uvozu i uvoznom lobiju nauštrb sela i seljaka, a da je ova Vlada željela povećati domaću proizvodnju, mogla je na početku ovog referentnog razdoblja zatražiti od Europske komisije da poveća poljoprivredne površine za plaćanje, kao što su to učinile i druge zemlje članice. Mi smo se obratili Bruxellesu s upitom može li Hrvatska povećati financijsku omotnicu i poljoprivredne površine, odgovorili su nam da mi kao udruga ne možemo to tražiti nego matična država članica, a Hrvatska to nije ni pokušala. Zato izjave ministra Vlajčića da će staviti svo poljoprivredno zemljište u funkciju su čiste floskule, pristali smo da budemo kolonija i smetlište uvozne hrane. Nama uopće nije strateški cilj samodostatnost u proizvodnji hrane, jer da jest, onda ne bismo rasprodali sve strateške tvrtke koje se bave proizvodnjom hrane strancima, ugasili sve otkupne stanice mlijeka, rasprodali mljekare, sve proizvodne pogone, ugasili mlinove, prodali Petrokemiju Turcima, tvornice kvasca Francuzima.... Komasacija je načelno dobra stvar ako se provede kako treba, ali ovo što se sad radi nikako ne može završiti dobro, poručuje Ivan Tešija, predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci.
Smanjiti ovlasti “lokalnim šerifima”
Da nam je komasacija potrebna, slažu se u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, ali ne vjeruju u njezinu pravilnu provedbu.
- Komasaciju prvo treba provesti u našim glavama, pa onda krenuti u provedbu. Imamo situaciju da, na primjer, u jednoj županijskoj upravi istodobno, vrata do vrata, imate ured koji se bavi usitnjavanjem zemljišta i ured koji se bavi komasacijom, pa zar to nije apsurd?! Dakle, dok s jedne strane uzimaju obradivu zemlju poštenim seljacima i poljoprivrednicima i dijele je svakako, s druge strane traže da se okrupnjava i opet neki budu zakinuti. Oko ovoga i niza nelogičnosti vezano uz Zakon o komasaciji, ali i Zakon o poljoprivrednom zemljištu općenito, izvijestili smo novog ministra te namjeravamo početkom lipnja krenuti u sastanke i uređivanje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Zakon o komasaciji prije svega cilja na to da se ne izgube tih 40 milijuna eura iz EU-a, a zatim da se riješi problem zapuštenih površina i imovinsko-pravnih zavrzlama. Jednostavno je vrlo pogubno za našeg poljoprivrednika, kad on, kako bi odradio svoj posao, mora proći preko nečije zemlje, a da ne zna tko je vlasnik. To vam je kao da sad u vašem stanu, kako biste došli do vaše sobe, trebate prijeći preko tuđeg hodnika, pa to nije funkcionalan život. Puno je stvari s kojima se treba pozabaviti oko poljoprivrednog zemljišta, jer nitko tome nije temeljito pristupio u zadnja tri desetljeća. Komasacija je potrebna, ali njena pravilna provedba u ovakvom sustavu je gotovo pa nemoguća, jer uvijek postoji opasnost od korupcije i pogodovanja nekima. Zato je ključ smanjiti ovlasti lokalnim samoupravama po pitanju dodijele zemlje u zakup i okrupnjavanja posjeda da se ne bi dogodilo da lokalni šerifi dodjeljuju kako im se prohtje. Lokalna samouprava bi trebala samo raspisati natječaj oko zemlje, ali ne i dati krajnju odluku. Odluku bi trebalo donijeti neovisno stručno povjerenstvo imenovano od ministarstva ili iz županije, govori nam Petar Pranjić, poljoprivrednik i predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Prednost treba dati domaćim poljoprivrednicima
Provedba cijelog zakona u praksi puno toga stavlja na lokalnu samoupravu, a u Zadarskoj županiji oko komasacije najviše će se morati pozabaviti u Ravnim kotarima, našem poljoprivredno najaktivnijem kraju, koji istodobno muku muči i sa zapuštenim posjedima.
-Komasacija je nužnost za uređeno pitanje zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju, no teško je provediva kod nas u Dalmaciji jer je puno zemljišta isparcelirano i dosta je složena situacija. Novi zakon, oko pitanja suglasnosti, mogao bi stvoriti niz pravnih problema, jer sudeći prema mentalitetu naših ljudi neće se baš moći odrađivati komasacija na osnovu 5 posto suvlasnika jer naši su ljudi, što se tiče svojih posjeda, vrlo osjetljivi. Lokalna samouprava, na koju pada dobar dio posla oko komasacije, neće imati toliko prostora za pogodovanja ili manipulacije, jer je sve to stvar natječaja, pa i predstavničkih tijela koja sve kontroliraju, a svakako i potvrda sa županijske i državne razine. Ipak, država bi trebala na temelju struke donijeti odredbe o tehnološkim cjelinama to jest odrediti koje površine ulaze u komasaciju i kategorizirati ih, od agrarno najlošijih do najboljih, te cijeli proces kontrolirati. Ovako, ako se optereti lokalnu samoupravu, veće su mogućnosti loše komasacije. Svemu treba dubinski pristupiti i pokušati odraditi najbolje, jer ovo je dosta složena problematika, znam to jer sam i sam poljoprivrednik i obrađujem 14 hektara nasada badema. Što se tiče stranaca, svakako sam protiv toga da oni mogu kupovati zemljište kao i naši lokalni ljudi, jer time zapostavljate domaćeg poljoprivrednika. U svemu ovome treba dati prednost domaćem čovjeku koji je spreman raditi, obrađivati i pokušati sve napraviti kako treba, govori Tomislav Bulić, gradonačelnik Benkovca.
Ministarstvo: pojednostavnili smo postupak
Na sve kritike o izmjenama zakona, iz nadležnog ministarstva spremno odgovaraju kako je ovo jedini dovoljno učinkovit način za provesti postupak komasacije i kako trajno vodi do osnaživanja naše gospodarske aktivnosti u poljodjelstvu.
- Prijedlogom izmjena pojednostavljujemo postupak komasacije stvarajući preduvjete za provedbu na širem području RH. U izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta sudjelovale su brojne institucije koje su mogle dati doprinos utvrđivanju komasacije. Načelo komasacije nalaže razmjenu čestica u svrhu okrupnjavanja, a sudioniku komasacije ne smije se bez njegove privole dodijeliti zemljište. Zemljišta, koja bi ušla u razmjenu, ne smiju biti uvjetovana preuređivanjem kako bi se povećali troškovi nesrazmjera između vrijednosti dvaju zemljišta.
Brojne druge odredbe Zakona idu u smjeru zaštite vlasništva zemljišta sudionika komasacije, a onim sudionicima koji su nedostupni dodjeljuje se pravni zastupnik. Zakonom o komasaciji propisuje se mogućnost da lokalna samouprava bude pokretač komasacije, ali isto tako i država može pokrenuti komasaciju ako je na određenom području planiranom za komasaciju više od 50 posto u vlasništvu države. Suradnja između države i lokalnih samouprava je nužna pri komasaciji, a osobito je važna veza lokalne samouprave i vlasnika zemljišta koji žive na području lokalne samouprave. Svrha komasacije je omogućavanje ekonomičnijeg iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj. Komasacija je jamstvo unapređenja i poboljšanja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Zadaća je Ministarstva poljoprivrede i lokalne samouprave da naše poljoprivrednike, vlasnike zemljišta, educiraju o komasaciji kako bi prepoznali prednosti koje nosi te se u što većem broju uključili u postupak, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Ovim izmjenama zakona do 2026. bit će obuhvaćeno oko 18 tisuća hektara, od kojih je dobar dio u suvlasništvu države. I dok poljodjelci upućuju na štetnost “ad hoc” izmjena koje nas vraćaju u socijalistička vremena državnog prisvajanja zemljišta, iz Vlade uvjeravaju kako sve ovo ide u prilog oživljavanju posrnule domaće poljoprivrede.
