Medonosne pčele, koje su ključni oprašivači za brojne biljne vrste, suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama uslijed klimatskih promjena. Znanstvenici i pčelari širom svijeta sve više upozoravaju na rastući broj dokaza koji pokazuju negativan utjecaj globalnog zagrijavanja na ove nezamjenjive insekte.
Promjene u vegetaciji
Porast prosječnih temperatura i promjene u obrascima oborina direktno utječu na njihov životni ciklus. Rano cvjetanje biljaka, uzrokovano toplijim zimama, može rezultirati neskladom između vremena kada aktivno traže hranu i trenutka kada su nektar i pelud dostupni. Suše i ekstremne temperature mogu također umanjiti količinu i kvalitetu dostupne hrane, oslabiti pčelinje zajednice i učiniti ih sklonijima bolestima.
Klimatske promjene olakšavaju širenje bolesti i štetnika koji ugrožavaju pčele. Toplije zime doprinose opstanku većeg broja parazita, a stres izazvan mogućim manjkom hrane i promjenama u okolišu oslabljuje im imunološki sustav. Varroa destructor, jedan od najvećih neprijatelja pčela, brzo se širi uslijed klimatskih promjena.
Posljedice za poljoprivredu i ekosustave
Smanjenje broja medonosnih pčela ima ozbiljne posljedice za poljoprivredu i cjelokupne ekosustave, a njihov nestanak bi doveo do značajnog smanjenja prinosa i ugrozio sigurnost hrane.
Smanjivanje emisija stakleničkih plinova i borba protiv klimatskih promjena su ključni za zaštitu pčela. Također je bitno sačuvati i obnoviti njihova prirodna staništa, zasaditi biljke koje ih privlače, ograničiti upotrebu pesticida i podržavati održive pčelarske prakse.
