Pregršt vješalica, odjeće različitih marki iz različitih razdoblja - sve su to čari trgovina rabljenom odjećom, koje su danas, barem među među mladima, popularnije nego ikada. Ipak, mladi koriste drugačiji naziv, koji je preuzet iz engleskog jezika, a to je ‘second hand shop’ ili ‘second hand trgovina’.
Utjecaj interneta na modni izričaj mladih
Osim što je cijena rabljenih odjevnih predmeta znatno niža, mladi imaju pristup unikatnim komadima koje najvjerojatnije ne bi mogli naći u trenutnoj ponudi ‘običnih’ trgovina odjećom. To danas igra dosta važnu ulogu, u vrijeme kada mladi, preko društvenih mreža, imaju pristup materijalima koji opisuju i definiraju sve moguće stilove oblačenja, pa čak mogu i uzeti inspiraciju od nekoga tko se nalazi na drugom kraju svijeta. Ljudi, a osobito žene, na Internetu stječu popularnost, pa čak i zaradu, objavama i videima u kojima pokazuju svoj unikatni stil, daju modne savjete, ili jednostavno pokazuju koje fora komade su pronašle u second hand trgovini. Mladi u Hrvatskoj isto prate taj sadržaj, a neki ga čak i kreiraju. Upravo se tu često koristi rabljena odjeća, jer mladi žele pokazati što su uspjeli pronaći u svojoj lokalnoj second hand trgovini te kako bi to uklopili u modnu kombinaciju.
Naravno, i dalje postoje stvari koje su u trendu, koje će samim time biti više nošene, ali očito je da mladi imaju raznolikiji stil oblačenja nego ikada.
Vintage i flipping
Second hand trgovine u ponudi imaju različite vrste odjeće. Od novijih komada, koji su igrom slučaja završili tu, do starijih, vintage komada, za kojima se više poseže. Među ljubiteljima second hand trgovina je i Tea, koja je svoj stil pronašla u njima, ali i u ormaru svoje bake. Naime, Tea jako voli vintage stil, pa se i zbog toga najviše okrenula rabljenoj odjeći. Objasnila nam je koje su prednosti ovog načina kupovanja odjeće.
- Kupujem u second hand trgovinama iz više razloga. Vjerojatno najveći razlog je to što mi je taj proces jako zabavan. Kao neki mini projekt, jer nikad nisam sigurna što ću točno pronaći. Ponuda je jako šarolika. Na prvi pogled mi se dosta odjeće ne svidi ili nije moj broj, ali među tom gomilom uvijek uspijem naći nešto što mi se stvarno sviđa. Uvijek trebam dobro pročešljati, ali to mi je jako zabavno, objasnila je Tea.
- U običnim trgovinama odjećom sve je nekako servirano na gotovo. Čak i lutke na sebi imaju gotove modne kombinacije koje se mogu iskopirati. S druge strane, ako nađem komad odjeće u second hand trgovini, uvijek smišljam kako ću ga inkorporirati u svoj ormar te kako ću kreirati odjevne kombinacije, dodala je.
Naravno, ta odjeća nije uvijek odmah spremna za nošenje, pa se treba malo i preraditi, najčešće kod krojača ili na vlastitoj šivaćoj mašini. To se danas zove flipping, a neki mladi, poput Tee, uživaju u tome.
Tekstilna industrija je jedna od najvećih svjetskih zagađivača
Mladima je danas bitan i ekološki faktor, koji u ovom biznisu uopće nije zanemariv. Prema istraživanju European Topic Centre on Circular economy and resource use (2024), Europske agencije za okoliš, u 2020. godini u Europskoj uniji proizvedeno je 6.95 milijuna tona tekstilnog otpada, što je u prosjeku 16 kilograma po osobi. To nas ne iznenađuje, pogotovo jer je već nadaleko poznato kako je tekstilna industrija jedna od najvećih zagađivača modernog doba, te da se proizvodi više odjeće nego što se proda. Upravo prodajom odjeće u second hand trgovinama ona dobiva ‘novi životni vijek’ i uspijeva se iskoristiti.
- Bitan razlog zašto volim kupovati rabljenu odjeću je održivost. Ja bih bila jako sretna kad bih mogla kupovati samo ‘sustainable’ odjeću od malih proizvođača. Međutim, to si studenti često ne mogu priuštiti, s obzirom na to da su takvi komadi često skupi. U situaciji da i kupujem samo takve komade, mogla bih imati samo nekoliko komada odjeće, a to nije najsretnije rješenje zato što s odjećom volim eksperimentirati. Zbog toga je kupovina rabljene odjeće druga najbolja opcija. Nemam želju podržavati fast fashion trendove, iako je to nekada teško izbjeći, objasnila je Tea.
Iako potječu iz engleskog jezika, izrazi sustainable i fast fashion poznati su i među mladima u Hrvatskoj. Sustainable se u ovom kontekstu odnosi na odjeću koja je proizvedena u boljim uvjetima i od kvalitetnijih materijala, ali ima višu cijenu; fast fashion se odnosi na trgovine odjećom koje prate, ili stvaraju, trendove, često koriste lošije materijale i jeftinu radnu snagu. O podrijetlu odjeće se u ovom kontekstu posljednjih godina često priča.
- Trgovine rabljenom odjećom su puno bolje za okoliš zato što se ne doprinosi masovnom otpadu i spaljivanju te odjeće, koja se konstantno baca. Volim joj udahnuti neki novi život. Ovako ne doprinosim tom začaranom krugu, dodaje Tea i ističe golem problem tekstilnog otpada.
Osim za okoliš, spas i za novčanik
Kako nije riječ o novoj odjeći, ona se često prodaje po niskim cijenama. Tako se mogu naći stvari za ispod, a ponekad za čak oko 2-3 eura.
- Second hand trgovine su cjenovno pristupačne. Kada su popusti, ali i generalno, mogu se naći komadi odjeće za neke smiješne cifre, na primjer manje od jednog eura. Nedavno sam našla komad odjeće za samo 90 centi, priča Tea.
Ovo je još jedna prednost ovakvog načina kupovine, pogotovo zato jer odgovara studentskom novčaniku. Oni će tako potrošiti manje, a ormar neće biti prazan.
Kvaliteta odjeće varira od brenda do brenda, a neki ljudi misle kako je kvaliteta odjeće općenito bila bolja prije nego sada.
- Nisam sigurna što se tiče kvalitete, zato što je ponuda jako šarolika. Vidjela sam komade od raznih globalnih fast fashion proizvođača. Mislim da je kvaliteta jednaka kao u običnim trgovinama. Barem je tako u second hand trgovini u Zadru. Možda je to zato što imaju više odjeće iz ranih 2000-tih nego vintage stvari, ističe Tea.
Zadar ima samo jedan second hand
Mladi koji vole vintage stil postoje posvuda, pa i u Zadru. Ipak, koliko je teško naći rabljenu odjeću? U Zadru trenutno postoji samo jedna second hand trgovina. Funkcionira na način da svaki tip odjeće ima određenu cijenu koja s vremenom pada, vjerojatno da bi se brže prodala kako bi se napravio prostor za novu. Tu se često mogu naći haljine za desetak eura, ali i majice za ispod pet eura. U nekim second hand trgovinama, poput ovog, se stvari prodaju po komadu, ali postoje i oni u kojima se kupuje na kilogram. U njima se na više mjesta može naći vaga, na koju kupci mogu staviti košaru punu odjeće da vide koja bi bila cijena svega što su odabrali. Takav second hand je prije postojao i kod zadarskog kolodvora, a radio je na principu da je ponedjeljkom bila izložena nova odjeća, a svaki idući dan je cijena kilograma bila po dvadeset (tadašnjih) kuna niža, pa tako sve do subote, kada bi kilogram iznosio samo dvadeset kuna. Međutim, ta second hand trgovina je zatvorena još 2019. godine, a prostor je prenamijenjen. Mladi danas spominju da im ta trgovina nedostaje, jer je imala veliku ponudu vintage stvari. Ako žele posjetiti second hand trgovinu na kile, moraju otići u druge gradove.
