Rezultati Decanter World Wine Awards 2025. objavljeni su sredinom ljeta, a hrvatska vina su postigla izniman uspjeh, osvojivši jednu platinu i 14 zlatnih medalja, te mnoštvo srebra i bronce, uzevši brojem medalja osmo mjesto u svijetu vina, dok su, u brojčano najskromnijim nastupu Zadrana posljednjih godina, boje branili Fiolići, Bora Vina, Korlat (Badel 1862. - vinarija Benkovac) i Stjepan Vučemilović. Posebno se istaknuo San Salvatore braće Benvenuti, koji je osvojio platinastu medalju s 97 bodova, kakve su hrvatski vinari znali osvajati i ranije, ali smo lani ostali bez takvih priznanja.
Decanter World Wine Awards stekao je reputaciju najprestižnijeg ocjenjivanja vina na svijetu, nadmašivši londonski International Wine & Spirit Competition koji sada dominira jakim alkoholnim pićima. Ove godine, odabrano je 50 najboljih vina (Best in Show), 137 platinastih i 732 zlatnih medalja, izabranih između 18.250 vina iz cijelog svijeta. Ove godine vina iz 57 zemalja ocjenjivalo je 248 vrhunskih međunarodnih stručnjaka, uključujući 22 majstora sommeliera i 72 majstora vina – najviše u povijesti natjecanja.
Najsnažniji istup Hrvatske ikad
Hrvatska je rangirana na osmo mjesto, prema ukupnom broju medalja, iza velesila Francuske, Italije i Španjolske, koje proizvode 50% vina na svijetu odnosno oko 12-13 milijardi litara, te Australije, Portugala, Južne Afrike i Argentine, ostavivši iza sebe Kanadu, Čile, Novi Zeland, SAD i Grčku.
Hrvatska je osvojila 386 medalja, 256 brončanih, 124 srebrne, 14 zlatnih i jednu platinastu.
Treba reći da hrvatski vinari sve organiziranije i masovnije idu na ovu smotru.
- Hrvatska je osigurala svoju prvu platinu od 2022. sa slatkim muškatom: Benvenuti, San Salvatore Muškat, Hrvatska Istra 2021 i impresivnih 386 medalja ukupno, 20 više nego prošle godine, navode organizatori Decantera.
Hrvatske su zlatne medalje poprilično ravnopravno raspoređene na Istru i Dalmaciju, a treba istaknuti kako nema baš crnih vina među zlatnima, tek Plavac Mali i to začudo Testamenta iz Jadrtovca te Merlota i Syraha Hvar Hillsa. Osim Malvazija (5 zlata), junak hrvatskih nastupa na Decanteru već nekoliko godina je Grk (3 zlata) u najrazličitijim izvedbama dvojice već čuvenih lumbardskih vinara, a slijedi ga Pošip s 3 zlata. Nas je u ovo ekskluzivno društvo vinuo Fiolić i to baš s našom Maraštinom.
Srebra imamo 114 za sva moguća vina iz svih krajeva Lijepe naše, pa i Zadarske županije. Bronca beskrajno.
Malobrojni Zadrani i “ovjenčani” Fiolići
Zadarski vinari ove su godine Decanter pohodili mnogo skromnije nego prijašnjih godina. Istina je da slanje uzoraka za London poprilično košta, ali vjerujemo da se ipak mogao naći modus suradnje sa Županijom i turističkim zajednicama.
Ove smo godine imali simboličan, makar zbog onih koji nastupaju valja reći hvale vrijedan nastup. Zastupljeni su bili Korlat vina Vinarije Benkovac odnosno Badela 1862. koja je redovna na ovoj smotri, a i redovna u nagradama (Korlat nam je za Syrah iz 2014. u 2018. godini donio prvu zlatnu medalju). Potom je tu Stjepan Vučemilović koji je također svojevremeno za svoj Prošek, kojeg ne smijemo tako zvati već se deklarira kao desertno vino, donio zlato, potom Bora vina obitelji Žuža ovjenčana već nizom medalja i naravno, obitelj Fiolić, također česta među laureatima i nagrađenima na smotrama.
Zlato je Zadru donijela spomenuta Maraština Fiolić iz 2020. za koju kušači i ocjenjivači Decantera kažu:
- Iznimno intenzivni okusi kompota od limuna, korice naranče, karamele i bora, mreškaju se u nosu, ublaženi složenošću tostiranih badema i izvrsnim završetkom s notama đumbira.
Dakle, suha, mirna, odležala s 13,3% alkohola.
Zadarska četiri srebra
Srebro nam je donio Stjepan Vučemilović svojim već čuvenim Vallis Rabiosa desertnim vinom s 91 bodom.
- Aromatično i primamljivo, s mirisom meda, marmelade od naranče i limuna; bijelim paprom, grožđicama, karamelom i korom naranče na nepcu, ocijenili su ga kušači.
Vinarija Bora obitelji Žuža uzela je dva srebra s po 91 bodom za mladi Pošip i Maraštinu, oba iz 2024.
- Jezgrovite citrusne arome vode do nepca svježe, živahne limunove korice, mineralnih nota i svijetlog citrusnog završetka, naveli su kušači za Pošip.
- Privlačne arome dinje, breskve i limunske verbene, slano nepce prožeto je citrusima i tropskim voćem, ocijenili su Maraštinu.
U srebru su i Fiolići s Babićem i 90 bodova, odležalim, s 14,2% alkohola.
- U nosu začinjeni hrast i zeleni list duhana; na nepcu tamno šumsko voće, višnja i fini, svilenkasti tanini, ocijenili su Fiolićev Babić Decanterovi kušači.
Četiri zadarske bronce
U 255 hrvatskih bronca ima nas zahvaljujući Korlat vinima, pa opet Fiolićima. Da se razumijemo, riječ je o vinima od 86 do 89 bodova, koja tako bodovno rangirana, na gotovo svim hrvatskim i većini svjetskih ogledavanja vina dobivaju zlato, ali ne i na strogom Decanteru. A s ocjenom većom od 82 boda, svako hrvatsko vino, kada ga ovdašnji organoleptički licencirani i ovlašteni kušači tako ocijene, ima pravo nositi oznaku vrhunsko vino. Uostalom, u društvu su s Meneghettijem, Katunarom, Štamparom, Beljem, Iločkim podrumima, da ne nabrajamo sve naše i svjetske marke ovako ocijenjene.
Tu nam je čuveni Korlat s Merlotom (86 bodova), Cabernet Sauvignonom i Syrahom (s po 89 bodova), svima iz 2021. godine (dakle sa 4 godine bačve i boce).
Unatoč ovakvom plasmanu opisi ih hvale kao:
- Privlačan miris tostiranog hrasta, zatim nepce borovnice, sladića i bogatih, stopljenih tanina....
Fiolići su svojem zlatu i srebru pridružili i broncu za Merlot također odležali i maturirani (2018.) uzevši 87 bodova.
Dopustit ću si digresiju kao vjerni pratitelj ocjenjivanja na Decanteru, gdje naša vina uvijek dobiju bitno više bodova nego “doma”, recimo u Benkovcu ili na Zavodu kod stavljanja u promet, pa kazati kako naša crna vina teško nađu sreću kod njihovih sudaca, poglavito ona s 15% i više alkohola, kakav je ovdje slučaj. Tamošnje svjetske sugestije idu u smislu kako hrvatski vinaru ne smiju raditi tako snažna i ekstraktna vina, nego pitkija na 13% i sl..
- Da oni u Bordeux -u ili Burgundiji mogu proizvesti ovakva (dakle imati ovakav terroir odnosno kamen i sunce i pokoju kap kiše) proizveli bi ga, komentirao je dio naših vinara te sugestije.
U svakom slučaju, u prilog tome ide i svojevremeno prvo ovdašnje zlato koje je osvojio Korlat Syrah 2014.. Vinari i vinoljupci će se sjetiti da je to bila najgora vinarska godina ikad, kad je u pitanju kvaliteta sirovine (grožđa), jer smo tada u srpnju imali 23 dana s kišom, iako se za ovdašnji srpanj kaže “da se ni tica ne popi*a”. Pa su vina bila pitka i ispod 14% alkohola.
Iz ovog ste shvatili kakve “crnjake”, za razliku sudaca na Decanteru, volim, a nisam u našem kraju usamljen.
Uglavnom, Zadrani slabije motivirani i organizirani, s brojčano skromnim nastupom, ipak su imali junake i na ovogodišnjoj svjetskoj smotri, a perjanicu su nam nosili Fiolići.
