Kada se govori o gusarima, mnogim današnjim čitateljima prva će asocijacija biti Karibi ili Južna mora, svjetski oceani i egzotične zemlje. Međutim, Sredozemlje općenito, a Jadransko more posebice, bili su poprište gusarskih aktivnosti još od početaka pomorstva u ovim krajevima. Na Sredozemlju su od najstarijeg doba često smatrani normalnom pojavom (npr. ilirski, ligurski i etruščanski gusari). Grci i Rimljani žestoko su se borili protiv gusara (npr. Pompejeve akcije protiv Ilira 67. pr. Kr.).
Kada Hrvati dolaze na Jadran uključuju se u gusarske aktivnosti od kojih su najpoznatije one iz vremena vladavine kneza Domagoja (864. - 876.) Prepadi su bili tako česti i okrutni da je kneza od Domagoja i sam papa Ivan VIII. u pismu tražio da obuzda napade svojih pomoraca, jer da mu njihova gusarska djela “potamnjuju dobar glas”.
Gusarska tradicija dugo se zadržala u Orontskoj banovini, odnosno Neretljanskoj oblasti čiji su stanovnici ostali zabilježeni kao vrsni pomorci. Omiški gusari su se kroz Srednji vijek često uključivali u različite dinastičke sukobe.
Zauzimanje Obrovca
Za područje Sjeverne Dalmacije povijest novovjekog gusarenja u ovim krajevima počela je 30. rujna 1527. kad su Turci nakon mjesec dana opsade zauzeli grad Obrovac, posjed knezova krbavskih Kurjakovića. Ovime je stvorena mogućnost za osmansko djelovanje na moru koju su oni obilato iskoristili.
Turci su, naime, u Obrovcu ustanovili značajnu flotu kojom su se spuštali rijekom Zrmanjom i dalje preko Novigradskoga mora, Novskoga ždrila i Podvelebitskoga kanala I izlazili u Jadransko more i polazili u pljačkaške pohode, ponajviše na bliskom im području otoka Zadarskoga arhipelaga. To je došlo do izražaja već za mletačko-turskog rata 1537. – 1540. a zatim također i tijekom Ciparskoga rata 1570. – 1573.
Otomanski gusari iz Obrovca bili su odmah primijećeni na otocima i kao posljedica njihovih aktivnosti, došlo je do izgradnje utvrda i obrambenih sustava. Na nekim su otocima postojali i otprije ali ih je trebalo prilagoditi novim načinima ratovanja i stalnoj opasnosti koja je prijetila. Primjerice, na Silbi je posljednji gusarski napad na otok bio zabilježen 1364. kad su mletačke galije opljačkale otok, odnijevši robe u vrijednosti 200 cekina, a potom je do sredine šesnaestog stoljeća vladalo zatišje. Na tom su otoku obnovljeni stari obrambeni sustavi – kašteli i podignuti novi tako da ih je bilo ukupno četiri, a zbog svog značenja ušli su i u grb Silbe. Slično je bilo i na susjednom Olibu gdje je također u to doba podignut kaštel za obranu od Obrovačkih gusara.
Kašteli na otocima
Izgled glavnog kaštela na Silbi detaljno je opisao Petar Starešina u svojoj knjigi «Pomorstvo Silbe», gdje navodi da je bio “četvrtasta oblika, prizemno u visni 2 metra nešto prema temeljima izbočenih i nagnutih strana, kojih su dimenzije pri dnu iznosile 10 metara. Visok je bio oko 15 metara, s vjerojatno bačvastim krovom, koji je bi ovijen na konzolama položenim i poduprtim kruništem, nad kojim su stršiili prsobrani.”
Otočani su najveću navalu napadača s mora morali izdržati tijekom 17. stoljeća kad se vodilo nekoliko velikih ratova između Mletačke republike koja je vladala istočnom obalom Jadrana i Osmanskoga carstva. Kandijski rat (1646. – 1669.) koji se vodio zbog vlasti nad Kretom osobito se jako osjetio na zadarskome području kad je došlo i do novog velikog vala izbjeglica s kopna na otoke, posebice sjeverozapadne dijelova Ugljana i Dugoga otoka, a zatim i Molata i Silbe. U tome ratu ovim područjem nisu operirali samo obrovački gusari, nego su im se pridružili i još organiziraniji i bolje opremeljeni gusari iz Ulcinja. Stanovnicima otoka mletačke su vlasti tada podijelile određen broj pušaka i streljiva za obranu, a na svim kako zadarskim tako i kvarnerskim otocima ustrojena je i služba osmatranja i dojavljivanja koja je budno motrila na pučinu. Na vijest o približavanju sumnjivih brodova, zazvonila bi crkvena zvona i stanovništvo bi se sklanjalo u utvrde, a sposobni za borbu zauzimali borbene položaje očekujući napadače. Glavne osmatračnice bile su na Iloviku, Premudi i Molatu, a u međusobnoj komunikaciji kao i obavještavanju vlasti u Zadru služili su se noću vatrom, a danju dimnim signalima.
Žene s puškom u ruci
Otočne žene, posebice na Silbi nisu bile uvijek pasivne promatračice. Kako se na ovom otoku živjelo prvenstveno od pomorstva, često je u mjestu bio priličan manjak muškaraca. Putopsiac Coronelli je primjerice zapisao za silbljanske žene da su u stanju u slučaju potrebe i same s puškom u ruci obraniti svoje mjesto.
U Kandijskom ratu najteže su stradale Sali gdje su gusari izvršili ne samo pljačku mjesta, nego u ropstvo odveli četrdeset ljudi. Učestali gusarski napadi na Sali toliko su prorijedili stanovništvo da su mletačke vlasti tamo uputile naseljenike iz Bergama što se i danas može prepoznati po etimologiji saljskih prezimena. U istom naletu, Turci su na Unijama oteli trinaestoro ljudi i nekoliicnu na Silbi.
Okršaji kod Silbe i Oliba
U vodama Silbe i Oliba dolazilo je i do pomorskih okršaja Turaka s mletačkim galijama. Kod Oliba je zarobljen turski gusarski brod i oslobođeno 140 zarobljenika 1661., a iste godine je u Portu Sv. Ante na Silbi zarobljena galija Durak paše iz Moreje s koje je oslobođeno 120 otetih otočana.
Turci su opet napali 1666. kad su s Raba odveli trideset mještana, a ponovno su stradale Sali te Luka na Dugom otoku. Prvi Morejski rat (1684. – 1699.) ponovno je doveo gusare u zadarske vode, a najviše je napadima bila izložena Premuda. U unutrašnjim vodama Srednjeg kanala i pripadajućem mu akvatoriju vršile su ophodnju mletačke galije pa se Turci nisu usuđivali ulaziti dublje među otoke.
Pljačkanje brodova
Sačuvan je također podatak da su tijekom Kandijskog i Morejskih ratova žene i djevojke na otocima mrčile sebi lice ugljenom da bi izgledale što neprivlačnije i da ih gusari ne otmu, budući da je većina otetih žena i djevojaka završavala u turskim haremima.
Kao uspomena na doba gusara na Silbi je ostao građevinski stil u kojemu se kuće okružuju visokim zidom, na nekim od tih zidova se i danas vide tragovi puškarnica. Osmanski gusari napali su još 1775. jedan mletački brod u vodama Oliba i opljačkali ga.
