Ako uočite da vaš partner, stari roditelj ili brat i sestra imaju probleme s pamćenjem i kratkoročnom memorijom možete se zabrinuti da je to znak rane demencije, no često zaboravljanje imena ili riječi nije uvijek razlog za uzbunu, tvrde stručnjaci.
“Ali, ako netko često zaboravlja dogovorene sastanke i liječničke preglede, ponavlja stvari koje je netom izgovorio i počinje gubiti osjećaj kretanja i snalaženja u prostoru, članovi obitelji bi trebali na to obratiti pažnju”, rekla je Marion Langhorst, savjetnica u Njemačkom udruženju za Alzheimer.
Ako te simptome prate i promjene u ponašanju, promjena osobnosti te povlačenje iz društvene okoline, Langorst upozorava da bi iza toga mogla stajati demencija.
Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta pati od demencije, a Alzheimerova bolest, najčešći oblik demencije, odgovoran je za 60 do 70 posto svih slučajeva.
“Demencija je izraz koji stručnjaci koriste da bi opisali određene simptome koji se pojavljuju u svakodnevnom životu, a Alzheimer je bolest koja posebno često vodi do tih simptoma”, objasnila je Langhorst.
“Tako da nije da svatko tko pati od demencije ima Alzheimerovu bolest, progresivni neurološki poremećaj koji uzrokuje umiranje moždanih stanica i smanjivanje mozga”, dodala je.
Stavljanje stvari na krivo mjesto, primjerice odlaganje naočala u frižider ili boce mlijeka u kadu, jedan je od znakova demencije, no izuzetno je važno istražiti uzroke takvog ponašanja.
“Ono može biti posljedica i hormonalnih promjena, teške depresije – tzv. pseudodemencije – posljedice učinka lijekova, dehidracije ili promijenjenog pritiska cerebralno spinalnog likvora. I mnogi od tih problema se mogu liječiti ako se uzrok točno dijagnosticira”, tvrdi Langhorst.
Ona također upozorava da puno ljudi sa simptomima moguće demencije, bojeći se gubitka samostalnosti, nevoljko posjećuje liječnika.
“Dijagnoza demencije, međutim, ne znači da ste automatski radno nesposobni”, ističe Langhorst. (Hina Zdravlje)
