U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci.
- Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati, rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP).
Potreban širok spektar emocija
Navela je deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost. No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je "važno dopuštati cijeli raspon osjećaja".
- Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji, navela je Salchow.
Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode - u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti stvara se začarani krug u kojoj postaju sve snažniji.
Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica Odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu.
- Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom. Isto je s negativnim emocijama, rekla je Schuetz.
Neugodni osjećaji su nužni
Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres.
- Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti, objašnjava Schuetz.
Neugodni osjećaji veoma su važni i iz drugog razloga.
- Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom, navodi Schuetz.
Negativne emocije više su od kontrasta lijepome.
- One nam daju važne signale da nešto nije u redu. Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, dodaje Salchow.
Omjer jedan na tri
Sram nas štiti od društvene izopćenosti, to je strah od opasnosti. Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.
- Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak, kaže Salchow.
Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne; one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.
Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, ali ne previše, kako nas negativnost ne bi preplavila.
Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri - tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.
Nemojte slušati savjete s društvenih mreža
Situacija na mrežama poput Instagrama potpuno je suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi - korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.
- Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti, rekla je Schütz.
Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog u offline svijetu. No kako se to može postići?
Iako taj termin zvuči pomalo otrcano - ‘mindfulness‘ pomaže pri radu na svim osjećajima.
- Živite u trenutku, primjećujte i pitajte se: Kako je trenutno?, objašnjava Schütz i zaključuje:
- Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima.
(Ivan Šaravanja/HINA)
