Kad konačno bude otkrivena, često je već kasno. Upravo zato svaka nova dijagnostička metoda koja obećava ranije prepoznavanje bolesti izaziva pažnju i daje nadu – i pacijenticama i liječnicima. Najnovije oružje u toj borbi je IOTA ADNEX model, ultrazvučni test koji pokazuje iznimnu preciznost u otkrivanju raka jajnika, osobito kod žena u postmenopauzi.
Kako prepoznati ono što je oku skriveno?
ADNEX (Assessment of Different NEoplasias in the Adnexa) je model razvijen unutar međunarodnog istraživačkog projekta IOTA, koji je okupio vodeće ginekologe i ultrazvučne dijagnostičare iz cijeloga svijeta. Njegova svrha je jednostavna – uz pomoć standardnog transvaginalnog ultrazvuka i precizno unesenih kliničkih podataka, ADNEX analizira koliki je rizik da je promjena na jajniku zloćudna.
Za razliku od ranijih metoda koje su se oslanjale na razine tumorskih markera (npr. CA-125), menopauzalni status i subjektivni dojam iskusnog dijagnostičara, ADNEX koristi jasno definirane varijable: broj komora u cisti, prisutnost papilarnih izbočenja, debljinu stijenke, vaskularizaciju, prisutnost slobodne tekućine u abdomenu, dob žene i više drugih čimbenika. Te se informacije unose u program koji vraća procjenu – u postocima – za pet različitih tipova tumora, uključujući benigne, borderline, invazivne i metastatske promjene.
Najnovije kliničko ispitivanje provedeno na više od tisuću žena pokazalo je da ADNEX model kod žena u postmenopauzi sumnju na rak jajnika potvrđuje s čak 96 posto točnosti. Za usporedbu, dosadašnji standard, takozvani RMI1 (Risk of Malignancy Index), imao je točnost od oko 83 posto. Iako se ta razlika možda ne čini velikom, u praksi ona znači stotine ranije otkrivenih tumora godišnje, i to prije nego što metastaziraju.
Hrvatska realnost: gdje smo danas?
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak jajnika je treći najčešći ginekološki karcinom u Hrvatskoj, odmah iza raka vrata i tijela maternice. U 2022. godini, u Hrvatskoj je zabilježeno više od 400 novih slučajeva, a rak jajnika bio je odgovoran za oko 300 smrti.
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da se u više od 60 posto slučajeva rak otkrije u trećem ili četvrtom stadiju, kada su terapijske mogućnosti znatno ograničene, a prognoze lošije. Rana dijagnoza izravno je povezana sa stopom preživljenja.
Ako se rak otkrije u stadiju I, šanse za preživljenje u sljedećih pet godina iznose više od 90 posto. Ako se otkrije u stadiju III ili IV, te brojke padaju na manje od 30 posto. Razlika između života i smrti, između kvalitetne terapije i palijativne skrbi, često se svodi na jedan dobar ultrazvučni pregled.
Gdje se može napraviti test i tko ga koristi?
U Hrvatskoj, IOTA ADNEX model još nije dio nacionalnih dijagnostičkih smjernica. To znači da se njegova primjena razlikuje od ustanove do ustanove. U pojedinim kliničkim bolnicama u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, ginekolozi koji prate suvremene preporuke već su implementirali ADNEX u svoju svakodnevnu dijagnostiku. No, u većini slučajeva, test je češće dostupan u privatnim ginekološkim ordinacijama i poliklinikama koje su uložile u napredne ultrazvučne uređaje i specijalizirane softvere.
Cijena pretrage ovisi o ustanovi, a kreće se između 50 i 100 eura. Iako za mnoge žene to predstavlja ulaganje, u kontekstu ranog otkrivanja i izbjegavanja invazivnih operacija, mnoge to vide kao opravdani trošak. Važno je napomenuti da pretraga nije bolna, ne zahtijeva posebnu pripremu i može se napraviti već pri redovitom ginekološkom pregledu.
U budućnosti se očekuje da ADNEX bude integriran u nacionalne smjernice za dijagnostiku i liječenje, te da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uvrsti ovu metodu među pokrivene preglede, barem za žene koje pripadaju rizičnim skupinama: žene iznad 50 godina, one s pozitivnom obiteljskom anamnezom, žene s genskim mutacijama BRCA1 i BRCA2.
Znanost ide naprijed, ali svijest mora s njom
I dok se medicina razvija, odgovornost ostaje i na ženama samima. Rak jajnika ne bira, ne pogađa samo one s predispozicijama. Pogađa i mlade, i aktivne, i one koje redovito posjećuju liječnika. Zato je važna informiranost – znati da postoji test koji može pomoći, znati gdje ga zatražiti, znati kada reagirati.
Svaka žena treba znati da osjećaj težine u trbuhu koji ne prolazi nije nužno samo PMS. Da nadutost, ako traje tjednima, nije uvijek probava. I da nije sramota otići liječniku više puta ako intuicija govori da nešto nije u redu.
Uvođenje ove metode u svakodnevnu kliničku praksu, njezino prepoznavanje kao standarda, kao i njezina dostupnost svim ženama – bez obzira na njihov zdravstveni osiguravateljski status – cilj je prema kojem bi se hrvatski zdravstveni sustav trebao kretati. Dok to ne postane stvarnost, važna je svaka pojedinačna odluka – svaka žena koja će zatražiti dodatni ultrazvučni pregled, svaki liječnik koji će prepoznati sumnjivi nalaz, svaki slučaj koji će biti otkriven ranije nego inače. (Hina)