Ove godine odlučili smo se za provedbu akcije na zadarskim otocima zbog činjenice što su na otocima zdravstvene usluge teže dostupne, kao i zbog toga što na otocima živi pretežito populacija starije životne dobi.
Ovom sveobuhvatnom zdravstvenom akcijom mjerila će se težina, visina i indeks tjelesne mase, opseg struka i bokova, krvni tlak, vrijednost šećera u krvi te HbA1c, odnosno prosječna vrijednost šećera u krvi u posljednja tri mjeseca, što se inače mjeri prilikom bolničkih pretraga. Pacijenti su ispunili i upitnik za procjenu rizika od šećerne bolesti. Nakon provedene obrade, liječnik im je prezentirao rizik od obolijevanja od dijabetesa te ih uputio u potrebne daljnje korake.
U akciju su se uključile i tvrtke Karl Dietz Kijevo d.o.o (medicinska i ortopedska pomagala), koja je donirala glukometre, trakice i lancete za pretragu šećera u krvi, te Axon Lab iz Zagreba koja je ustupila dva aparata za tromjesečno mjerenje šećera.
Pregledano je 88 pacijenata- 19 na Molatu, 21 na Istu, 28 na Olibu i 20 na Silbi. Jednom pacijentu je dijagnosticiran dijabetes za koji nije znao, a još 8 ih je dobilo dijagnozu predijabetesa. Svi pregledani dobili su upute kako minimalizirati rizik od razvoja šećerne bolesti te su bili izuzetno zadovoljni mogućnošću da ovakvu obradu dobiju na svom otoku, umjesto odlaska u bolnicu na kopnu.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije. U svijetu od šećerne bolesti boluje 463 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 700 milijuna do 2045. godine. U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 4,2 milijuna ljudi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od dijabetesa tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje bolesti. U Republici Hrvatskoj registrirano je 315.290 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih oko 500 000. Tijekom proteklih nekoliko godina šećerna bolest bila je treći vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.
