Depresija je jedan od najraširenijih mentalnih poremećaja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje SE da 300 milijuna ljudi pati od depresije. Karakterizira je sniženo raspoloženje, smanjenje energije i umor te nedostatak volje i zadovoljstva, smanjeno društveno i radno svakodnevno funkcioniranje. Temelj liječenja su antidepresivi, ali s novim napredovanjem u istraživanjima, terapija depresije proširuje se na nove, inovativne pristupe.
Ketamin i njegovi derivati – brzo djelovanje u hitnim situacijama
Jedan od najvažnijih novih pristupa u liječenju depresije upotreba je ketamina i njegovih derivata, poput esketamina. Esketamin je prvo antidepresivno sredstvo u obliku nosnog spreja koje je odobreno za uporabu u Europskoj uniji, a koristi se za liječenje teške depresije koja nije reagirala na druge terapije. Dostupan je i u Hrvatskoj i predstavlja jednu od najnovijih terapija.
Kliničke studije su pokazale da esketamin može smanjiti simptome depresije vrlo brzo, ponekad već nakon nekoliko sati, što je posebno korisno za pacijente u hitnim situacijama, poput suicidnih tendencija. Prema podacima iz studija provedenih u nekoliko zemalja, esketamin je postao ključno sredstvo u terapijama za osobe s “rezistentnom depresijom”, odnosno depresijom koja ne reagira na standardne lijekove.
Novi serotoninski modulatori – šira slika djelovanja
Uz ketamin, novi antidepresivi koji ciljaju serotoninski sustav pojavljuju se na tržištu. Vortioksetin je jedan od takvih lijekova, poznat kao “pametni antidepresiv”, jer osim što utječe na raspoloženje, pozitivno utječe na kognitivne funkcije, uključujući pažnju, koncentraciju i memoriju. I on je dostupan u Hrvatskoj, a povezuje ga se s manjim brojem nuspojava u usporedbi s nekim starijim antidepresivima, što može biti posebno važno za pacijente koji pate od mentalne magle ili smanjenih kognitivnih sposobnosti zbog depresije.
Postoji i nova klasa lijekova poput vilazodona, koji kombinira dva mehanizma djelovanja: inhibiciju ponovne pohrane serotonina i parcijalnu agonističku aktivnost na serotonin 1A receptorima. Ovi lijekovi donose novi pristup jer imaju potencijal za smanjenje nuspojava povezanih s tradicionalnim lijekovima, kao što su seksualne disfunkcije ili debljanje.
Psihodelici – revolucija na horizontu
Još jedan inovativan pristup koji obećava veliku promjenu u liječenju depresije uključuje psihodelične tvari. Psilocibin, aktivni sastojak u “čarobnim gljivama”, istražuje se kao mogućnost za liječenje depresije, osobito kod onih koji nisu reagirali na druge terapije.
Psilocibin djeluje na serotonin 2A receptore u mozgu, što dovodi do promjena u percepciji i emocijama. Iako je u početnim fazama istraživanja, prvi rezultati sugeriraju da psilocibin može izazvati dugoročne promjene u raspoloženju i emocionalnoj stabilnosti, često nakon samo jedne ili dvije terapije. Ove terapije uvijek uključuju stručnu psihološku podršku kako bi se pacijentima osigurala sigurnost tijekom procesa liječenja.
Digitalna terapija – kombinacija lijekova i tehnologije
Digitalna terapija postaje još jedan oblik inovacije u liječenju depresije. Korištenje mobilnih aplikacija i online platformi koje prate simptome i pomažu u monitoriranju učinaka lijekova daje nove mogućnosti za pacijente i liječnike. Takvi sustavi omogućuju pacijentima da aktivno sudjeluju u svom liječenju i omogućuju precizno praćenje simptoma u stvarnom vremenu.
Digitalna terapija također može pomoći u sprječavanju relapsa depresije, a neki sustavi omogućuju liječnicima da uz pomoć podataka donesu brze i informirane odluke o daljnjem liječenju.
Individualizacija terapije: genetsko testiranje i biomarkeri
Genetsko testiranje postaje sve važniji alat u psihijatriji. Testovi koji mogu predvidjeti kako će pacijent reagirati na određene antidepresive omogućuju liječnicima da odaberu najprikladniji tretman za svakog pojedinca.
Ovaj pristup personalizirane medicine omogućuje preciznije i učinkovitije liječenje depresije, smanjujući rizik od nuspojava i poboljšavajući ukupnu kvalitetu života pacijenata. Biomarkeri, koji mjere biološke promjene u tijelu, također imaju potencijal da pomognu u odabiru najbolje terapije.
Kakva je situacija u Hrvatskoj
Prema podacima HZJZ-a, mentalni su poremećaji drugi najčešći uzrok hospitalizacija u dobi između 20 i 59 godina (12,4 posto) odmah iza onkoloških dijagnoza. Potrošnja antidepresiva u Hrvatskoj kontinuirano raste. Prema podacima HALMED-a, u 2022. godini u Hrvatskoj je potrošnja SSRI-a činila 63,4 posto ukupne potrošnje antidepresiva.
Optimizam uz oprez
Iako su nova dostignuća u liječenju depresije obećavajuća, važno je zadržati realna očekivanja. Novi lijekovi i pristupi ne predstavljaju univerzalno rješenje za sve pacijente, već nude priliku za one kojima postojeća terapija nije pomogla. Također, iako su terapije poput ketamina i psilocibina vrlo obećavajuće, njihova primjena i dalje zahtijeva pažljivo praćenje i dodatna istraživanja.
Očekuje se da će budući razvoj personaliziranih terapija i bioloških markera pomoći u preciznijem liječenju depresije, a time i poboljšanju kvalitete života onih koji pate od ovog ozbiljnog poremećaja. S daljnjim istraživanjima i razvojem novih terapijskih opcija, budućnost liječenja depresije izgleda svjetlije nego ikad prije.(Hina)
