Moderan čovjek živi brže nego ikad, ali se pritom, paradoksalno, kreće sve manje. Ima više resursa, ali se hrani nekvalitetnije. Većina dana provodi se sjedeći, a stres mu je gotovo trajno stanje. Takav način života, premda naizgled uobičajen i društveno prihvaćen, dugoročno ostavlja ozbiljne posljedice po zdravlje.
Karcinom je kolektivni problem
Jedna od njih, možda i najteža, jest sve veća pojavnost raka - bolest koja se sve brže pretvara u kolektivni problem i predstavlja sve veće opterećenje za naš ograničeni zdravstveni sustav. Dok se medicina ubrzano razvija, a dijagnostičke metode postaju preciznije, broj oboljelih raste. Razlozi su višestruki; način života, bolja evidencija bolesti, ali i duboko ukorijenjene navike suvremenog društva koje tijelo polako, ali sigurno dovode u stanje povećanog rizika. Sve navedene loše navike u 21. stoljeću predstavljaju svakodnevicu velikog dijela stanovništva.
U Hrvatskoj broj oboljelih raste
U Hrvatskoj, rak već godinama zauzima drugo mjesto među uzrocima smrtnosti, a statistike pokazuju zabrinjavajući trend porasta novooboljelih. Posebno je zabrinjavajuće što se zloćudne bolesti sve češće otkrivaju kod radno aktivne populacije, pa čak i kod mlađih osoba, što dodatno opterećuje zdravstveni sustav, ali i cijelo društvo.Ti nacionalni trendovi jasno se ogledaju i na lokalnoj razini. U Zadru i Zadarskoj županiji rak već godinama predstavlja jedan od vodećih zdravstvenih izazova. Broj oboljelih raste, a smrtnost ostaje visoka, unatoč naporima zdravstvenih djelatnika i dostupnosti suvremenih terapija. No, uz službene institucije, važnu ulogu u toj borbi imaju i organizacije civilnog društva koje, često daleko od javnosti, pružaju podršku oboljelima i njihovim obiteljima, educiraju građane i podsjećaju da rak nije samo medicinski, već i duboko ukorijenjeni društveni problem, kako na hrvatskoj, tako i svjetskoj razini. Jedna od ovih institucija je Liga protiv raka Zadar.
- Rak je jedan od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s oko 19,3 milijuna novih slučajeva u 2020. godini i 10,0 milijuna umrlih od raka u 2020. godini. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će se broj novih slučajeva povećati na 28,4 milijuna u 2040. godini što je 47% više u odnosu na procijenjenih 19,3 milijuna slučajeva u 2020. godini. U 2000. godini u Zadarskoj županiji od malignih bolesti umrlo je 355 osoba, dok je u 2021. godini umrlo 576 osoba što je povećanje od 62,2%. U 2021. godini rak, odnosno zloćudne novotvorine bile su s udjelom od 23,6%, drugi po redu vodeći uzrok smrti stanovništva, iza bolesti cirkulacijskog sustava (33,2,%). Stopa smrtnosti od raka bila je veća kod muškaraca nego kod žena. Vodeći pojedinačni uzroci smrti među zloćudnim novotvorinama u Zadarskoj županiji u 2021. godini kod muškaraca bili su rak pluća, rak debelog crijeva, rak prostate, rak jetre i rak mozga, a kod žena, rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke, rak gušterače, i rak mozga, ističu iz Lige protiv raka Zadar.
Svaka peta osoba oboljet će od raka
Rak je danas globalni zdravstveni problem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka, samo u 2022. godini u svijetu je dijagnosticirano oko 20 milijuna novih slučajeva raka, dok je 9,7 milijuna ljudi umrlo od posljedica zloćudnih bolesti. Drugim riječima, gotovo svaki drugi oboljeli nije preživio bolest, što rak svrstava među vodeće uzroke smrti na planetarnoj razini, odmah uz kardiovaskularne bolesti. Statistika je neumoljiva: procjenjuje se da će svaka peta osoba tijekom života oboljeti od nekog oblika raka, a da će jedan od devet muškaraca i jedna od dvanaest žena umrijeti od te bolesti. Iako se medicina ubrzano razvija, a terapije postaju sve preciznije i učinkovitije, ukupni broj oboljelih i dalje raste. Posebno zabrinjavaju projekcije za budućnost. Ako se sadašnji trendovi nastave, globalni godišnji broj novih slučajeva raka mogao bi do 2050. godine dosegnuti čak 35 milijuna, što je porast od gotovo 77 posto u odnosu na današnje brojke. Takav rast predstavlja ogroman izazov ne samo za zdravstvene sustave, nego i za društva u cjelini, koja će se morati nositi s povećanim troškovima liječenja, gubitkom radne snage i dugoročnim posljedicama po kvalitetu života stanovništva.
Rak pluća najčešći
Kada je riječ o vrstama raka, globalnu statistiku predvodi rak pluća, koji je s oko 2,5 milijuna novih slučajeva godišnje i dalje najčešće dijagnosticirani zloćudni tumor u svijetu. Slijedi rak dojke s nešto više od 2,3 milijuna novih slučajeva, zatim rak debelog crijeva, rak prostate i rak želuca. Ipak, rak pluća ostaje i najveći ubojica među zloćudnim bolestima – godišnje odnosi oko 1,8 milijuna života, ponajprije zbog snažne povezanosti s pušenjem i kasnog otkrivanja bolesti.Unatoč zabrinjavajućim brojkama, postoje i pokazatelji napretka. Danas u svijetu živi više od 53 milijuna ljudi koji su izliječeni unutar pet godina od dijagnoze raka, što govori o poboljšanju ranog otkrivanja i uspješnosti liječenja. Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je čak trećina svih smrtnih slučajeva od raka povezana s čimbenicima na koje je moguće utjecati; poput pušenja, prekomjerne tjelesne težine, nezdrave prehrane, konzumacije alkohola i tjelesne neaktivnosti.Premda brojke na prvu zvuče demoralizirajuće, rak nije neizbježna sudbina, ali jest bolest čija se učestalost na određen način isprepliće s načinom života modernog čovjeka. U tom smislu, borba protiv raka sve je manje isključivo pitanje medicine, a sve više pitanje prevencije, edukacije i odgovornosti društva u cjelini.
Rak ne mora biti neizbježna sudbina
Premda brojke na prvu zvuče demoralizirajuće, rak nije neizbježna sudbina. On je bolest čija se učestalost na određen način isprepliće s načinom života modernog čovjeka. U tom smislu, borba protiv raka sve je manje isključivo pitanje medicine, a sve više pitanje prevencije, edukacije i odgovornosti društva u cjelini. Samopregledi, preventivne prakse, organska prehrana i tjelesna aktivnost možda nista ne garantiraju, ali su svakako odličan način da si povećamo šanse u kolektivnoj borbi protiv ovog fenomena 21. stoljeća.
