Pretilost predstavlja jedan od najvećih izazova za globalno zdravstvo, utječući na živote više od jedne milijarde ljudi diljem planete. Statistike jasno pokazuju da se broj pretilih osoba kontinuirano povećava, a Hrvatska se ističe na svjetskoj ljestvici pretilosti zauzimajući čak 25. mjesto.
Zabrinjavajuća statistika
U Hrvatskoj su podatci o pretilosti među djecom posebno alarmantni - svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Kako prenosi Hina, nova studija objavljena u znanstvenom časopisu Lancet otkriva da je u Hrvatskoj, prema podatcima iz 2022. godine, 7,2 posto djevojčica bilo pretilo, što predstavlja porast od 3,9 posto u posljednjih 30 godina. Istraživanje je pokazalo da je iste godine bilo pretilo i 11,3 posto dječaka, što je povećanje od 6,3 posto od 1992. godine.
Razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Milivojem Jovančevićem, primarijusom iz Poliklinike Salvea, koji nam je pružio uvid u trenutnu situaciju, objasnio koji su najčešći uzroci pretilosti kod djece i na koji način možemo preventivno djelovati te istaknuo moguće smjerove borbe protiv pretilosti u Hrvatskoj.
Velik porast pretilosti
Kako ocjenjujete trenutnu situaciju s pretilošću djece u Hrvatskoj i koji je prema Vašem mišljenju uzrok ovolikog porasta pretilosti u posljednjih 30 godina?
- Unatrag nekoliko desetljeća dogodile su se brojne društvene promjene koje su neposredno i posredno utjecale na životne stilove i prehrambene navike. Načelno se mlade obitelji susreću sa sve većim izazovima u ostvarenju ciljeva; od ekonomskih, profesionalnih, društvenih pa sve do izazova uspješnog roditeljstva. Čini se da su radne obaveze i očekivanja sve veći te da kompetitivnost u ostvarenju društvene i poslovne uspješnosti apsorbira velik dio vremena i energije nauštrb roditeljstva. Često nedovoljno razrađeni zaštitni mehanizmi čine trudnoću, majčinstvo i općenito roditeljstvo vrlo zahtjevnim. Vjerojatno je to jedan od razloga zašto žene postaju majke u sve kasnijoj dobi i nemaju veći broj djece. U ovakvim uvjetima djetinjstvo obilježava manjak vremena za kvalitetno vrijeme s roditeljima. Manje je vremena za razgovor, organiziranje kvalitetne prehrane, tjelesnih aktivnosti i općenito stvaranje zdravih životnih navika. Paralelno, sustav odgoja i obrazovanja donosi visoke zahtjeve čiji su popratni učinci viša razina stresa, neodgovarajuća prehrana i manjak tjelesnih aktivnosti. Sve navedeno zasigurno uzrokuje brojne promjene u duševnom i tjelesnom zdravlju, kao i u socijalnom funkcioniranju djece i mladeži. Izgradnjom društvene svijesti i odgovarajućih zakonodavnih mjera moguće je zaštititi zdravlje djece i osigurati njihov optimalni rast i razvoj. Nerijetko uzroci leže u ranom djetinjstvu, nisu jako vidljivi i tek odrastanjem nastaju razvidne poteškoće. Debljina je ilustrativan primjer ovih zbivanja. Naša su istraživanja pokazala da se učestalost počinje značajnije povećavati od pete godine života i potom linearno raste do odrasle dobi. U početku bez vidljivih znakova bolesti, da bi se u odraslih pojavile brojne teškoće.
Brojni uzroci pretilosti
Koji su glavni uzroci sve veće učestalosti pretilosti među djecom?
- Debljina je multifaktorska bolest, brojni su utjecaji nasljeđa, obitelji, vrtića, škole, socijalnog i društvenog statusa koji istovremeno potiču razvoj debljine. Spomenut ću samo neke. Prevelika težina tijekom trudnoće, izostanak dojenja i niži ekonomski standard pogoduju nastanku debljine. Procjenjuje se da oko 20 % učestalosti debljine nastaje zbog konzumacije slatkih napitaka. Pedijatri su procjenjivali i utjecaj promidžbe nezdrave hrane i napitaka putem medija i rezultati pokazuju da su financijska sredstva uložena u takve aktivnosti oko 100 puta veća od sredstava koje ulaže država u aktivnosti promicanja zdrave prehrane i zdravih stilova života. Slijedom navedenog izrađen je i kodeks (pravilnik) o reklamiranju ovih proizvoda prema djeci, no nažalost u većini zemalja državni regulatori nisu se pobrinuli za njegovu provedbu. U nedavnom periodu pandemije koronavirusa djeca su bila dodatno izložena emocionalnim pritiscima i ograničenjima u tjelesnim aktivnostima.
Kako prepoznati pretilost kod djece, koji su ključni pokazatelji?
- Najčešće korišteni pokazatelj je indeks tjelesne mase, no njegov značaj umanjuju određena ograničenja. Kao prvo, nije široko primjenjiv zbog izračuna i usporedbe s normalnim vrijednostima koje se razlikuju po dobi i spolu. Drugo, on nije uvijek pouzdani pokazatelj viška masnog tkiva. Smatram da je puno korisniji pokazatelj omjera opsega struka (u cm) i visine (u cm) koji se praktički ne mijenja s obzirom na dob i spol, i trebao bi biti manji od 0,5. Lako je primjenjiv u djece i odraslih i pokazao se kao pouzdani indikator rizika za bolesti krvožilnog sustava i skraćenje životnog vijeka.
Interdisicplinarna pomoć
Kada je potrebno reagirati i zatražiti liječničku pomoć? Preporučujete li i traženje pomoći psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra s obzirom na težinu nošenja s emocionalnim aspektima pretilosti kod djece?
- Načelno, sve osobe, koje se nalaze u kategoriji tzv. ekstremne (morbidne) debljine trebaju interdisciplinarnu pomoć. Osim pedijatra ili liječnika obiteljske medicine, potrebno je uključiti endokrinologa, kardiologa, nutricionista i djelatnika mentalnog zdravlja. Dodatno, kineziolog bi imao zadaću izraditi program tjelesnih aktivnosti u skladu s trenutnim zdravstvenim mogućnostima. Uvijek nastojimo sveobuhvatno pristupiti navedenoj problematici.
Koje su najučinkovitije strategije za prevenciju pretilosti u dječjoj populaciji?
- Svakako je na prvom mjestu zdravstveno prosvjećivanje i prevencija. Učinkovitost liječenja debljine je višestruko manja i ona zahtijeva puno više napora i materijalnih ulaganja. Fokus bi trebao biti usmjeren na najraniju dob, djetinjstvo i adolescenciju.
Debljina utječe na zdravlje
Koje su dugoročne posljedice pretilosti kod djece i adolescenata?
- Gotovo da nema organskog sustava koji nije podložan štetnim utjecajima biokemijskih promjena koje prate debljinu. Povećava se učestalost šećerne bolesti, bolesti krvožilnog sustava, lokomotornog sustava, kože pa sve do povećanja učestalosti malignih bolesti. Dodatno, psihološke poteškoće iz djetinjstva i adolescencije najčešće se mogu osjećati cijeli život.
Ministarstvo zdravstva provodi Akcijski plan za prevenciju debljine koja prijeti čak trećini Hrvata. Raznim mjerama planira se zaustaviti rast udjela odraslih osoba i djece s debljinom. Koje bi mjere bilo nužno poduzeti za smanjivanje pretilosti upravo kod djece i adolescenata?
- Hrvatska pripada u skupinu europskih zemalja s najvišom učestalosti debljine. U svim dosadašnjim, kao i u budućim mjerama, vodeću ulogu imaju najprominentniji stručnjaci. Stoga se može reći da je nedvojbeno riječ o vrlo kvalitetnim programima. Problem nastaje kod realizacije za koju je potreban konsenzus te bezuvjetna i maksimalna podrška politike i odgovarajućih državnih institucija.
