Hrvatska je od siječnja do prosinca 2022. primila 11,2 posto manje stranih turista nego 2019. godine i ostvarila svega 2,7 posto manje noćenja nego te rekordne godine, stoji u najnovijem izvješću po zemljama Europske komisije za putovanja.
Time je Hrvatska među analiziranih 34 zemlje imala četvrti najbolji rezultat odnosno bolje su prošle Srbija koja je čak 22% uvećala broj noćenja, zahvaljujući toleranciji u prijamu Indijaca kao i Rusa, koji su bez viza ovuda bježali od mobilizacije, Danska, te Turska sa svega par posto manje dolazaka (nema podataka o noćenjima) zahvaljujući ekstremnoj vrijednosti za novac zahvaljujući ogromnoj devalvaciji turske lire. I onda dolazi Hrvatska kojoj su blizu Luksemburg, Portugal i Grčka. Uglavnom jugoistočna i mediteranska Europa imala je najbolju izvedbu dok su zemlje blizu Rusije i Ukrajine prošle najgore, ali i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Stoji ovo u upravo objavljenom izvješću Europske komisije za putovanja (ETC) “Europski turizam: Trendovi i izgledi” za četvrti kvartal 2022., koje pruža sveobuhvatnu analizu najnovijih turističkih i makroekonomskih kretanja u regiji.
Naš rast avioprometa i povratak Nijemaca
U zračnom prometu Hrvatska spada u svega nekoliko zemalja u kojima je zabilježen rast u odnosu na 2019.
Kada su u pitanju gosti po zemljama najznačajniji europski putnici Nijemci su nam se vratili i nadmašili preko 10% 2019. godinu iako generalno nisu povratili putovanja izvan svoje zemlje na razinu od 2019. godine, pa smo tu prošli izrazito pozitivno. Francuzi nam nisu dosegli najbolje godine i zaostaju preko 15% no na sreću nam nisu ni bili u top pet odredišta ni prije. Talijani iako su lani značajno uvećali dolaske i boravke u Hrvatskoj su još uvijek čak i 20% ispod 2019. s tim da je kod njih kroz koronu oslonac na domaće boravke bio izrazito snažan. Isti trend imamo i s Britancima, dok kod Nizozemaca imamo pozitivu odnosno preko 5% rasta, a oni su u pozitivi i kod mnoštva drugih zemalja, osim onih blizu Ukrajini i Rusiji. Rusi su svugdje pali 60 do 100% osim u Srbiji gdje su rasli (bez viza).
Od neeuropljana Amerikanci su u nekim zemljama snažno uvećali dolaske i boravke zbog snažnog dolara i kraja pandemijskih mjera, ali su nama još uvijek na 10% manje noćenja nego prije pandemije. Kinezi fale svima, a nada je da će ove godine krenuti natrag, što je za Europu izrazito važno, makar za nas i ne toliko. Uglavnom ih nema nigdje, kao ni Japanaca, dok su Indijci zbog specifilčnih razloga bitno uvećali boravak u Srbiji i Crnoj Gori, dok nama fali 40% predpandemijskih...
Predviđa se nastavak oporavka europskog tržišta
Predviđa se da će se oporavak europskog turizma nastaviti u 2023. Oporavak putovanja nastavio se i krajem 2022., zahvaljujući velikoj smanjenoj potražnji i višku ušteđevine akumulirane tijekom pandemije.
Putovanja na duge relacije zaostaju za kratkim i srednjim relacijama, ali izgledi za 2023. su ohrabrujući. Sporiji oporavak evidentan je u istočnoj Europi zbog tekućeg rata u Ukrajini.
Izgledi za putovanje u Europu su obećavajući unatoč globalnim pritiscima kao što su visoka inflacija, rat u Ukrajini i posljedična energetska kriza te nadolazeća gospodarska recesija. Najnoviji podaci ukazuju na oporavak od 75% obujma putovanja u Europu u 2019. u 2022. Očekuje se da će se ovaj snažan oporavak turizma nastaviti iu 2023., iako sporijim tempom. Gledajući unaprijed, predviđa se da će međunarodna putovanja u Europu dosegnuti razine prije pandemije 2025., dok će se domaća putovanja potpuno oporaviti 2024.
Komentirajući nakon objave izvješća, Luís Araújo, predsjednik ETC-a, rekao je: “Radujući se 2023., očekujemo da će turistički sektor u Europi nastaviti svoj snažan oporavak. Kako su europska putovanja na kratkim relacijama na dobrom putu oporavka, pozornost turističke industrije sada je usmjerena na dolaske na duge relacije. Kao dobrodošla vijest, možemo oèekivati dugo očekivani povratak posjetitelja iz Azije i Pacifika u nadolazećim mjesecima. Dok se industrija nosi s brojnim izazovima s kojima se suočava ove godine, od ključne je važnosti da sektor i dalje bude osjetljiv na potražnju potrošača, poboljšavajući iskustvo posjetitelja na odredištu i ciljajući na tržišta i segmente koji su manje pogoðeni usporavanjem gospodarstva.
Visoke uštede u pandemiji i strast za putovanjem presudile
Unatoč sumornijim gospodarskim izgledima, oporavak europskog putovanja nastavio se krajem 2022., podržan snažnom zadržanom potražnjom. Višak ušteda tijekom pandemije vjerojatno je produžio ljetnu sezonu jer su putnici bili željni izaći i putovati nakon tri godine karantene zbog Covid-19.
Podaci od godine do danas, u usporedbi s 2019., pokazuju da je gotovo jedno od dva odredišta u izvješćima oporavilo više od 80% svojih stranih dolazaka prije pandemije. Sve u svemu, odredišta južnog Sredozemlja zabilježila su najbrži oporavak na kraju godine. Visoke cijene potaknule su privlačnost pristupačnijih destinacija, a turisti su hrlili u Tursku (-2%) kako bi imali koristi od slabije lire. Luksemburg (-4%), Srbija (-6%), Grčka (-6%) i Portugal (-7%) takoðer se približavaju razinama iz 2019., kao i Hrvatska (- 11 u dolascima i -2 u noćenjima). Najsporije su se odredišta oporavljala u istoènoj Europi zbog rata u Ukrajini i nedostatka ruskih posjetitelja na odredištima koja se uvelike oslanjaju na ovo tržište. Najoštriji padovi zabilježeni su u Finskoj (-38%), Litvi, Latviji i Rumunjskoj (sve -42%).
Ponovno otvaranje azijsko-pacifičkih zemalja kako bi se povećao protok putovanja u Europu 2023
Putovanja na duge relacije (long-haul) do sada su bila ključna slabost u oporavku nakon pandemije, uglavnom zbog većih troškova povezanih s putovanjima u inozemstvo, većeg oklijevanja u vezi sa sigurnosnom zabrinutošću za Covid-19 i sporijeg ponovnog otvaranja zemalja Azije i Pacifika. Međutim, podaci o rezervacijama zabilježili su porast sredinom prošle godine, uglavnom potječući iz regija jugozapadnog Pacifika i južne Azije...
Budući da se azijsko-pacifička regija ponovno široko otvorila tijekom druge polovice 2022., potražnja za putovanjima iz regije u Europu vjerojatno će se oporaviti 2023. Konkretno, ohrabrujuće vijesti stigle su u prosincu s krajem trogodišnje “nulte epidemije Covida” “ politika u Kini. Stručnjaci predviđaju postupni povratak kineskih putnika u Europu od drugog tromjesečja 2023., budući da i dalje postoje značajne prepreke. Nakon iznenađujuće najave, logistika oko obnove ruta letova za ponovno povezivanje Kine s ostatkom svijeta zahtijevat će vremena. Nadalje, većina kineskih putnika morat će nabaviti vizu za putovanje, a mnogi će možda morati obnoviti svoje putovnice. Hrvatska i Zadar zasad bilježe značajan povratak Korejaca dok Kineza još nema u zadovoljavajućim brojkama, kao niti Japanaca, a s Indijcima ni ranije nismo bili jaki.
Transatlantska putovanja i dalje su snažna
Očekuje se da će transatlantska putovanja i dalje značajno doprinositi europskim odredištima. SAD prednjači u oporavku putovanja na duge relacije u Europu, zahvaljujući kratkotrajnim i manjem broju ograničenja putovanja te snazi dolara u odnosu na euro. Na temelju podataka od početka godine do danas, gotovo jedno od četiri odredišta koja su prijavila broj dolazaka u SAD premašilo je razine iz 2019. Dolasci s ovog tržišta u Europu 2022. su 25% ispod razine iz 2019. i očekuje se da će se 2023. oporaviti 82% količina iz 2019. Kanada ima slične rezultate kao i SAD, iako malo slabiji, a dolasci iz Kanade u Europu izgledaju kao 28. % ispod razine iz 2019. u 2023.
Međutim, rast iz Sjeverne Amerike mogao bi se usporiti 2023. budući da gospodarski izgledi ukazuju na blagu recesiju.
