Hrvatska nastavlja biti veliko gradilište novih zgrada i stanova, dok joj se istodobno smanjuje stanovništvo. Trenutačno je u zemlji stotine tisuća neiskorištenih stambenih prostora. Naime, oko 300.000 stanova službeno ne služe ničemu, jer nemaju komunalne potrošnje. U isto vrijeme, novogradnje bujaju na sve strane. u zemlji je prijavljena završena gradnja 7 032 zgrade sa 16 552 stana, građevinska područja šire se na nekad puste predjele, stvarajući brojem zgrada, od sela sa simboličnim brojem stanovnika, privid gradića pa i gradova. Zadarska županija sudjeluje u tome ‘lavovskim dijelom’ već desetljećima, pa je zadnju godinu, u ukupnoj hrvatskoj novogradnji, participirala s 14% novih završenih zgrada, odnosno 15,5% završenih stanova, četverostruko više od svog udjela u stanovništvu zemlje, s obzirom na to da ima udio u stanovništvu od samo 4%.
Hrvatska stanogradnja u znaku Zadra
U 2023. završene su u cijeloj nam zemlji 7 032 zgrade. Od toga je 85,7% stambenih zgrada i 14,3% nestambenih zgrada.
Površina završenih zgrada iznosila je 3 226 646 m2, što je za 4,0% više nego u 2022. Ukupno su završena 16 552 nova stana s prosječnom korisnom površinom od 90,5 m2. Prema vrsti radova, pretežan broj stanova (92,6%) je novogradnja, 6,4% dogradnja/nadogradnja postojećih zgrada, a 1% prenamjena nestambenog prostora u stan.
Teritorijalna podjela ovog posla unutar države nema puno veze s brojem stanovnika, pa, kad je u pitanju broj završenih zgrada, prva je Istarska županija s 1.246, slijedi Zadarska sa 981 zgradom, a poprilično su iza toga daleko veća Splitsko-dalmatinska županija sa 724 zgrade, dok ja Zagreb ‘zastao’ na 478. Što se tiče površine zgrada od ukupnih 3,2 milijuna četvornih metara, predvodnik je opet Istra sa 456 tisuća, a Zadarska županija je na 348 tisuća kvadrata. Prema broju stanova, od njih 16.552 službeno prijavljenih kao završenih, čak 16.496 je prijavljeno za stalno stanovanje, a svega 56 kao stanova za odmor, za što baš svi u ovoj zemlji znaju da je teška laž. Od tog broja, najveći broj stanova, 2.945, dobio je Zagreb (službeno s nešto više od 800 tisuća stanovnika), pa Istra 2.878 (službeno s 210 tisuća stanovnika), slijede Zadarska županija s 2.554 završena stana (sa 170.000 stanovnika), Splitsko-dalmatinska s 2.192, dok su sve ostalo “patuljci” ispod 1.000 pa do ‘katastrofe’ od 48 završenih stanova u Virovitičko-podravskoj županiji.
Zadarski kvadrati “apartmanogradnje”
Znamo da u samom Zadru nije korektno stanogradnju upravo tako i nazivati (naravno da isto vrijedi i za ‘jaču’ Istru), a pogotovo ne stanogradnju u Zadarskoj županiji, jer pravi je izraz apartmanogradnja, makar još neuobičajen u hrvatskom nam jeziku. Uostalom, osim Zagreba kao metropole, u izrazito centraliziranoj, posebice ekonomski centraliziranoj zemlji, sve ostalo u svezi gradnje treba povezati s turizmom, apartmanima i vikendicama.
Od 981 zgrade u Zadarskoj županiji svega ih je 46 nestambenih (u tome u zemlji participiramo s 4% koliko i u stanovništvu, a tu je neprikosnoveni predvodnik Zagrebačka županija), a gotovo sve ostalo je, nazovimo, stambeno. Prema vrstama stanova, od njih 2.554, najbrojni su dvosobni stanovi kojih imamo 1.030, pa 606 trosobnih, 444 su četverosobna, 276 jednosobna, dok je peterosobnih 136, šesterosobnih 50, devet je deklarirano kao sedmerosobni i tri stana s osam i više soba. Kad je riječ o dvosobnim stanovima, nitko u državi se ne približava zadarskim brojkama, pa niti Zagreb.
Zadarska županija prema svemu ostaje hrvatsko građevinsko i stambeno čudo, koje neki nazivaju i čudovište. Za podsjetiti je da je akademik Nikola Bašić svojevremeno, predstavljajući problem izjedanja hrvatskog prostora, o samim karakteristikama i načinima gradnje da ne govorimo, upravo apostrofirao udio Zadarske županije u stanogradnji u zemljim uspoređujući udjele stanovništva Zagreba, Osječko-baranjske i Zadarske županije, s udjelom u gradnjama gdje Zadarska županija nadmašuje sve druge u zemlji. Napravio je to na osnovu sedam-osam godina starih podataka, ali sve izrečeno vrijedi i sada. O nedovršenim zgradama koje niču kao gljive poslije kiše, s epicentrom na Puntamici, kada je sam grad Zadar u pitanju, za sad nećemo ni govoriti. Turizam u svim svojim oblicima, od komercijalnog do nekomercijalnog, pa i nelegaliziranog, svakako kumuje ovakvoj situaciji u svim obalnim županijama, pa tako i Zadarskoj, kojoj treba pridodati središnji položaj na Jadranu i vrhunske prometne veze te ekstremno proširenje građevinskih zona u svim mjestima, posebno obalnima.
