Jedna od uspomena s izleta u BihaćAnita Merle
StoryEditor
SUKOŠANSKI UMIROVLJENICI NA IZLETU U BiH

Izlet u Bihać začinjen kulturnim znamenitostima, ćevapčićima i šopingom

Od osnutka udruge prošli smo brojne destinacije u Lijepoj Našoj te u više država u okruženju. Odlučili smo se za Bihać zbog blizine te prirodno-atraktivnih i povijesno-kulturnih znamenitosti grada te njegove burne prošlosti, kazao je Ante Jerak - Špaca

Grupa umirovljenika iz Matice umirovljenika Općine Sukošan u sklopu svojih izletničkih aktivnosti s Kongres plus agencijom posjetila je kraljevski grad Bihać, jedan od najljepših gradova u BiH, smješten na rijeci Uni. Od predsjednika Udruge Ante Jeraka - Špace doznajemo da Udruga broji 180 aktivnih članova i da uz razne kreativne aktivnosti u Udruzi, u granicama svojih financijskih mogućnosti često organiziraju izlete radi upoznavanja novih krajeva, ali i načina života ljudi izvan njihovog mjesta stanovanja.

- Od osnutka udruge prošli smo brojne destinacije u Lijepoj Našoj te u više država u okruženju. Odlučili smo se za Bihać zbog blizine te prirodno- atraktivnih i povijesno-kulturnih znamenitosti grada te njegove burne prošlosti, kazao je Jerak.

Crkva postala džamijom

Razgledavanje grada započelo je posjetom ostacima crkve sv. Antuna Padovanskog, sagrađene 1266. u gotičkom stilu, koja je, prema riječima lokalnog vodiča Sulejmana Lipovače, kasnije preimenovana u Fethija džamiju, jednu od rijetkih europskih islamskih bogomolja u gotičkom arhitektonskom stilu. Danas se, ističe, džamija smatra najstarijom građevinom gotičkog stila na području BiH te je kao takva proglašena Nacionalnim spomenikom.

image

Nacionalni park Una

Anita Merle

Čeka obnovu

- Važno je napomenuti da se uz crkvu nalazio dominikanski samostan, a kada je crkveni zvonik zamijenjen minaretom, crkva je postala džamijom. Poslije okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske franjevci su napravili novi crkveni objekt, jer se nisu mogli dogovoriti s vlastima oko povrata objekta u vlasništvo katoličke crkve. Inače Osmanlije su običavali crkve pretvoriti u džamije, pa otuda i naziv Fethija, što na turskom jeziku znači osvojena, reći će Lipovača.

Važno je napomenuti da je Bihać još u 13. st. imao sedam crkava, a da je među njima crkva sv. Antuna Padovanskog bila najveća.

- Danas je ta građevina, nažalost, zapuštena, obrasla korovom i kao spomenik nulte kategorije čeka povoljno vrijeme za obnovu, naglasio je Lipovača.

Kapetanova kula spasila Belu IV.

Razgledavanje Bihaća nastavljeno je posjetom Kapetanovoj kuli, koja spada među najstarije građevine Bihaća. Kao i mnoge stare građevine Bihaća, tako je i Kapetanova kula posebno spasila glavu Ugarskom kralju Beli IV. kojega su do samih zidina gonili tatarski konjanici. U znak svoje kraljevske zahvalnosti Bela IV proglašava Bihać slobodnim gradom i u kameno pročelje kule dao je to uklesati.

- Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, kula je pretvorena u tamnicu ili okružni zatvor. Danas to predstavlja izložbeni prostor, na kojem se kroz nekoliko etaža protežu reljefni prikazi grada, autohtoni suveniri i slike iz njegove najranije povijesti, zaključuje Lipovača.

Grupi umirovljenika posebno je zanimanje izazvao muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a, koji je po svom interijeru podsjetio na 1942. godinu kada je Bihać, postao sjedište najvišeg vojnog i političkog rukovodstva NOP-a.

- Važno je napomenuti da je muzej osnovan 1952. u zgradi koju je jedan Bišćanin, iseljenik u Americi, darovao samostanu časnih sestara, a služila je za javne i kulturne priredbe građana, navodi Merle.

image

Muzej AVNOJ-a

Anita Merle

Kafići uz Unu

Nakon sata povijesti umirovljenici su, prema riječima Anite Merle iz Kongres plus agencije, uživali u brojnim kafićima na obali Une, koja je kroz povijest i sadašnjost predstavljala “žilu kucavicu” grada. Od tamošnjih ugostitelja izletnici su doznali da Bihać nije izrazito turističko središte, stacioniranog tipa, iako grad ima nekoliko hotela, visoke kategorije, na vrlo atraktivnim lokacijama.

- Grad je postao shopping centar brojnih Hrvata i Slovenaca, u što smo se uvjerili prilikom posjeta FIS- u, jednom od najvećih robnih kuća na tom području. Cijene su dosta povoljnije nego u Hrvatskoj, pa ne čudi da su i umirovljenici dobro “pazarili” i iskoristili ovo putovanje za kupovinu jeftinije robe široke potrošnje, uglavnom turskog podrijetla, slikovito će Merle.

Kakvo bi to putovanje bilo, da se nije uživalo u konzumaciji tipičnih bihaćkih ćevapčića i ostalih delicija iz poznate bosanske kuhinje, a vrhunac oduševljenja osjetio se u autobusu, koji je odzvanjao dalmatinskom pjesmom cijelim putem pri povratku kući.

24.04.2024., 10:11h

VELIMIR BRKIĆ
24. svibanj 2024 03:11