Vlada Republike Hrvatske je na 181. sjednici usvojila Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je izradilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a razlog donošenju zakonskih izmjena zastarjelost je pojedinih odredbi postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, donesenog 2003. godine, koje se nisu pokazale dobrima, dok na pojedina pitanja Zakon ne daje odgovor. Kvalitetna rješenja aktualnog Zakona prenesena su u Nacrt prijedloga novog zakona.
Najznačajnije izmjene...
Najznačajnije novine, osim usklađenja s drugim posebnim zakonima, odnose se na sustavno uređivanje postupaka određivanja granica pomorskog dobra, kao preduvjeta za zaštitu i stavljanje tog dobra u funkciju i uređivanje pitanja nasipavanja obale, na način da je uvedena vremenska granica (2011. godina), što do sada nije bilo u Zakonu. Nacrtom se također uređuju pojavni oblici raznih grupa korisnika pomorskog dobra (privezišta, pontonska privezišta, sidrišta i dr.) te se definira pojam plaža, kao i njihov razvrstaj. Uvode se dozvole temeljem natječaja, umjesto koncesijskih odobrenja, koje će biti osnovni uvjet za obavljanje određenih, uglavnom uslužnih djelatnosti na pomorskom dobru. Uspostavlja se i sustav lučkih redara u javnim lukama i na pomorskom dobru, a koji su zaposlenici jedinica lokalnih samouprava te će nadzirati pomorsko dobro u općoj upotrebi i obavljanje djelatnosti temeljem dozvola. Brisana je odredba o dvostrukoj naknadi za koncesiju na zahtjev, za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta. Nacrtom je definirana nadležnost davatelja koncesije, koji odlučuje o jedinstvenoj funkcionalnoj cjelini morskih plaža ispred hotela, kampova i turističkih naselja u odnosu na Plan upravljanja pomorskim dobrom, koji donosi jedinica lokalne samouprave, a za koji se provodi javno savjetovanje...
Prethodno izradi Nacrta Ministarstvo je provelo postupak Javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću temeljem kojega su određeni prijedlozi uneseni u izmjene teksta Zakona, najvećim dijelom vezano uz rok valjanosti dozvola, čime je isti produžen sa četiri na pet godina. Također su unesene i terminološke novine unošenjem izmjena u naziv morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja, za koje se u javnoj raspravi isticalo kako naziv označava pripadnost plaža istima, dok se terminom morska plaža označava prostorno kao morska plaža ispred hotela, kampa i turističkog naselja.
Bolji mehanizmi zaštite...
Novim zakonskim okvirom ostvaruju se bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra, uvode se veća prava i dužnosti upraviteljima pomorskog dobra, povećava se transparentnost u upravljanju i gospodarskom korištenju pomorskog dobra, osigurava učinkovito upravljanje lukama otvorenim za javni promet te se štiti javni interes i opću upotrebu pomorskog dobra.
Glavni urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar sudjelovao je u radu Radne skupine od samog početka pa nam je iznio i objasnio svoje prijedloge. Zatim, komentirao je što smatra dobrim u Nacrtu, značajnim pomakom, kao i ono na čemu valja još raditi. Na koncu, provjerili smo smatra li prosvjede opravdanima.
- Nakon poziva iz Ministarstva dobro sam razmislio trebam li ja biti dio takve ekipe, no kad me državni tajnik, gospodin Josip Bilaver pitao što mislim da treba mijenjati u starom zakonu, odnosno što kažu građani jer je portal koji uređujem posljednjih godina najčešće i bio most između građana i institucija po pitanju pomorskog dobra, ali i najžešći kritičar, odazvao sam se. Uključio sam se jer sam želio prenijeti iskustva građana i naposljetku bilo bi licemjerno od mene da sam čitavo vrijeme kritičar, a kad se ponudi mogućnost da sukreiraš i rješenje za katastrofalno stanje na našoj obali, to i odbiješ, započinje Gašpar.
Predlagao je, između ostalog, i da se plaže uvedu u novi Zakon, pa mu je drago da je uvažen i njegov prijedlog da u radu Radne skupine sudjeluju i neki stručnjaci, poput izv. prof. dr. sc. Dalibora Carevića s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je jedan od naših najeminentnijih stručnjaka s područja pomorskog inženjerstva i vjerojatno jedan od rijetkih koji je specijaliziran upravo za plaže...
- Razlog je to što su plaže naposljetku i izdvojene u posebnu cjelinu unutar novog Nacrta prijedloga zakona što do sad nikad nije bio slučaj, pa se preko plaža masakrirala naša obala, naglašava za Zadarski tjednik Gašpar.
Rušenje bahato izgrađenih objekata
Jedan od njegovih prijedloga, koji je usvojen, tiče se i priveza uz ugostiteljske objekte na našim otocima, gdje su svi ti pontoni i uvjetovanja vezivanja jahte večerom i ručkom, bili potpuno ilegalni.
- Osim, recimo, konkurencije marinama, gdje bi se vezivali legalno, nautičari - znalci, dakle skiperi su uz prešutno odobrenje vlasti, ploveći od otoka do otoka najavljivali svoj dolazak u restoran i ako ima mjesta, ostali bi i prenoćili tamo, ali, naravno, samo ako posada i gosti tu i ručaju/večeraju. Kad se postavi pitanje “Što ako jahta ili više njih recimo izgori ili potone na tom vezu?”, dođete do odgovora da to nijedno osiguranje neće pokriti, a eto problema vlasniku jahte, skiperu, a državi od toga nikakve koristi. Stoga su sad uvedene koncesije na zahtjev i pontoni na koje se može vezati ograničen broj plovila, a pontoni će se krajem sezone morati micati, kaže nam Gašpar.
Predložio je, i drago mu je da je uvaženo, da na svakoj plaži na kojoj je bilo kakav oblik koncesije za korištenje pomorskog dobra stoji tabla s natpisom, kao što stoji na objektima uslijed građevinskih radova.
- Tako će građani, ne samo znati tko ima koncesiju na pomorsko dobro, već i kad traje, što smije, a što ne smije i gdje točno na plaži raditi, a uvedeno je i to da ćete imati kontakt podatke službe kojoj ćete moći prijaviti nepravilnosti. Odmah, na licu mjesta, tumači Jurica Gašpar i nastavlja:
- Kroz radnu skupinu iznosio sam i još neke, vjerujem radikalne ideje, koje nisu prošle, a tiču se rušenja bezobrazno i bahato izgrađenih objekata mimo svake logike, zakona i pravilnika. Naime, moj prijedlog je bio odmah po izglasavanju Zakona da lokalna samouprava (koja će sad imati puno više ovlasti, ali i odgovornosti u kontroli pomorskog dobra) u suradnji s državom provede javni natječaj i odabere izvođače radova, odnosno građevinare za rušenje ilegalnih objekata na pomorskom dobru. Vojnim rječnikom, pustiti na Jadran nekoliko “brigada” bagera i teške mehanizacije, koja bi sada prvo uklanjala ilegalno sagrađeno i vraćala u prvobitno stanje, a onda to onima koji su izgradili lijepo sve i naplatili. Neka onda na sudu dokazuju da su bili u pravu, pa će im država nadoknaditi štetu. No, to nije moguće prema starom, a nije prihvaćeno ni u novom zakonu. Naravno, ovakav moj stav je, ponavljam, nešto radikalniji, pa je umjesto njega prihvaćeno rješenje o vrlo rigoroznim kaznama i puno boljim kontrolnim sustavom od onog starog, govori Gašpar.
Sukošan divlja na pomorskom dobru
Kad je riječ o panel raspravama, spomenuo je onu održanu u Zadru.
- Tamo sam, naime, jasno i pred svima kazao kako se, spominjući neke konkretne primjere diljem obale, a kod Zadra konkretno Sukošan divlja na pomorskom dobru. Na takvim mjestima objekti doslovno niču iz mora, što je, naravno, apsolutno protuzakonito, a da pritom šute i načelnik i župan. Štoviše, investitorima se obećaje pomicanje crte pomorskog dobra u prostornom planu i naknadna gradnja šetnice, a jednog dana u budućnosti i legalizacija što je apsurd i zabluda onima koji misle da će biti u vlasništvu takvih, mahom ekskluzivnih objekata u prvom redu do mora. Od pomorskog dobra ponegdje su napravili cirkus i to treba napokon riješiti, a odgovorne privesti pravdi!, naglašava Jurica Gašpar.
Osobno smatra da zakon nije idealan, ali je dobar. Zapravo - puno bolji od starog, no dalo bi se još par stvari finije urediti.
- S jedne strane, možda je previše autonomije dano lokalnoj (samo)upravi pri upravljanju s pomorskim dobrom, ako računamo da je upravo nesposobnost većine lokalnih (samo)uprava i dovela do divljaštva u moru i uz more na njihovom području. Mišljenja sam da njih treba kontrolirati netko drugi, jedinstveno tijelo ili poseban sektor, o kojem je također bilo riječi na Radnoj skupini koji nema nikakve rodbinske ili privatne veze s lokalnim šerifima. S druge strane, sad će im se dati i veća odgovornost, jer budu li se i dalje ponašali neodgovorno, onda će im se jednostavno oduzeti mogućnost upravljanja pomorskim dobrom. Evo, primjerice na makarskoj rivijeri su one načelnice i gradonačelnike kaznili građani i izabrali novu vlast, no da je novi Zakon bio izglasan ranije, nova vlast ne bi ni dočekala upravljanje pomorskim dobrom, jer bi ono tad prešlo na razinu Splitsko-dalmatinske županije, objašnjava Gašpar.
Usklađivanje s drugim zakonima
Što se prosvjeda tiče, kaže da je svaki prosvjed dobar ako će ispraviti neku nepravdu i biti “noga u stražnjicu” za rješavanje problema, no ovdje se mlati prazna slama, na temelju nečega što ne odgovara istini i stvara se lažna slika o tome što (ni)je novi Zakon.
- Doista se na Radnoj skupini pokušalo i s nekim još radikalnijim rješenjima, ali nam DORH neka rješenja nije odobrio. Jednostavno se zakoni ne smiju preklapati. Primjerice, mnogi ne shvaćaju da se Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne može miješati s već postojećim Zakonom o koncesijama ili Zakonima o gradnji, Zakonu o zaštiti okoliša itd. Za riješiti problem na moru, treba zasukati rukave i na tim poljima, a ne neupućeno bacati drvlje i kamenje prema Zakonu koji je možda i pionirski slučaj pokušaja sređivanja Divljeg zapada u kojem živimo. Ali zato su opet zadužena druga ministarstva, na koja apeliram da krenu putem ove Radne skupine i krenu mijenjati zakone da budu na korist, a ne štetu Jadrana!, poziva Gašpar.
Od prosvjednika kao mantru sluša rečenice poput “Ogradit će se plaže” ili “Neće se dati građanima pristup” što je potpuna laž!
- Imate članak 79. stavak 4. koji kaže: “Morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima” ili pak članak 80. stavak 3. “Zabranjeno je dohranjivati i ograđivati prirodne plaže”. Dakle, jasno i eksplicitno, a kroz Zakon se jasne definicije provlače još desetke puta. Ja sam, doduše, zato da se svima, ako treba, u Zakonu i nacrta doslovno kao malom djetetu, za što još ima vremena, a evo nedavno je i ministar Butković rekao da će te stvari još dodatno pojasniti. Naime, ogradit će se plaže za pacijente psihijatrijske bolnice na Ugljanu, da ih se zaštiti, kao što će se ograditi i plaže za pse jer zbog drugog zakonskog akta - Pravilnika o opasnim psima (koji nema veze s pomorskim dobrom, ali ovaj zakon morate uskladiti), vi pse morate držati na uzici i s brnjicom, a takvi se ne mogu kupati među ostalim ljudima i djecom. Nadalje, i sad postoji pomorsko dobro na koje građani nemaju pristup, ali to su vojne luke, svjetionici, LNG terminal, brodogradilišta, dakle s razlogom čuvani objekti na koje se ne možemo tek tako našetavati, kako nam padne na pamet. Evo pritom apeliram na Ministarstvo, a imam informaciju da će se to uvažiti, da upravo ove momente uvaže od strane prosvjednika i doslovno ih nacrtaju jer kad smo već radili ovoliko opsežan zakonski akt, što je dodati još par crtica?, tumači Gašpar.
Apelira pritom i na sve koji kritiziraju, da donesu onda i prijedloge.
- Jer ako znaš što točno ne valja, onda valjda kvragu znaš i čim to točno treba ispraviti jer kritizirati i pljuvati je lako, najteže je zasukati rukave i krenuti nešto konkretno raditi, zaključuje Jurica Gašpar...
