Uspomena s izleta u Obrovac sa župnikom don Elvisom Ražovom
StoryEditor
PRIGRADSKO NASELJE CRNO PANORAMSKOG POGLEDA

BOGOM DANO ZA STANOVANJE, RAD I OSNIVANJE OBITELJI Crničani mole za novu crkvu i da polje ostane polje, a ne... - stambena zona...

S ponistre se vidi more i na njemu prvi škoji, vidin dikod i vapore u vrimenu koje stoji...- klapa Ponistra

S ponistre se vidi more i na njemu prvi škoji, vidin dikod i vapore u vrimenu koje stoji, riječi su hit pjesme “Ponistra” koju rado pjeva već legendarna klapa Ponistra iz Crnoga.

image

Emilijo, djelatnik Vodovoda i član klape Ponistra

- S Crnog se pruža gotovo nadnaravni, veličanstveni panoramski pogled na polja, Zadar, more i otoke. Crno je istinsko svjetlo grada Zadra i prirodne ljepote. Bogom dano za stanovanje, rad i osnivanje obitelji, uvjerljiv je Emilio Marnika, djelatnik zadarskog Vodovoda i 20 godina član klape Ponistra – Crno, od osnivanja klape koja je povezana prijateljstvom, druženjem i pjesmom te čuvanjem izvorne a cappella pjesme...

image

Završena nedjeljna misa u skučenoj crkvi

Zadarsko prigradsko naselje Crno nalazi se na kraju Bulevara, na cesti Zadar-Posedarje na 81 metru nadmorske visine i prostire se na površini od 10,43 km². Naselje je pravolinijsko i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok, a presijeca ga glavna ulica karakterističnog imena Crno, tri kilometra od Musapstana i Jadranske magistrale do Pucara nedaleko Babinduba.

U 306 stambenih jedinica 209 kućanstava

Spominje se od XIII. stoljeću. U posjedu zadarskih patricijskih obitelji. Nakon Ciparskoga rata 1570–73. postalo je važno mletačko pogranično mjesto prema Osmanlijama.

- Premda utvrđeno, tijekom Kandijskoga rata 1645–69. stradalo je i bilo djelomično raseljeno. Graničnu ulogu zadržalo je i između dvaju svjetskih ratova, kada je, zajedno sa Zadrom, pripalo Italiji, objašnjava Grgurović, nakon nedjeljne svete mise...

S Crnog se pruža nadnaravni, veličanstveni panoramski pogled na polja, Zadar, more i otoke...

Crno je 1900. godine brojilo 241 stanovnika, 1948. broji 604 stanovnika, 1953. ima 631 stanovnika, 1971. ima 584 stanovnika, najviše 1981. kad broji čak 742 stanovnika. Na popisu 1991. godine, Crno je imalo 662 stanovnika, od čega 519 Hrvata (78%), 91 Srbin (14%), 2 Jugoslovena i 50 ostalih. Deset godina potom ima 420 stanovnika, a 2011. godine 537 stanovnika.

image

Super su: Niki, Ivona, Petrimir

Prema Popisu stanovništva 2021. Crno ima 626 stanovnika, 339 stambenih jedinica od kojih je 306 za stalno stanovanje u kojim u 209 kućanstasva živi 626 stanovnika prezimena: Grgurović, Vukoša, Vidaić, Baričević, Marnika, Musap, Bulić, Bradica, Čotić, Pucar, Lakić, Prostran…

Vrtićke djece 24, u četiri razreda 38 učenika

- Stanovništvo se tradicionalno bavi poljoprivredom, a u novije doba turizmom s raskošnim vilama, kućama za odmor s bazenima imodernim aparmanima te uslužnim djelatnostima. Dio je zaposlen u Zadru, nabraja barba Ante.

Ima dva dućana, dvije crkve s dva groblja, modernu ispraćajnicu, vrtić, školu, knjižnicu, Dom kulture, veliko nogometno igralište, dječje igralište, boćalište, svašta nešto. Od dva kafića sad nemaju niti jedan.

626

stanovnika, prema Popisu stanovništva 2021. ima Crno

- Zato u vrtić ide 24 predškolske djece, a u školu od 1. do 4. razreda 38 učenika te tko zna od kada od ove školske godine nema više kombiniranih razreda, sva četiri su samostalna, ponosno će mladolika, susretljiva i gostoljubiva gospođa Ivona, koja sa sinovima Petrimirom i Nikijem rado pozira za Zadarski tjednik.

U centru naselja je srednjovjekovna grobljanska crkva sv. Nikole s modernom ispračajnicom i pravoslavna crkva sv. Petra Apostola na jugoistočnom kraju (zaselak Pucari).

image

Tri dame iz Crnoga

- U blizini naselja je šuma pinije Musapstan; na istoimenom su položaju ostatci srednjovjekovne crkve, navodi Romeo Bradica, dok pokraj mjesnog boćališta skuplja pivske boce i uredno ih slaže uz betonski zidić kako u jednom od ovdašnja dva dućana boćari ne trebaju plaćati kauciju za pivske boce dok, kako kažu Crnićani, bućaju nedjeljom i blagdanima.

Za srpske agresije 1991., 5. listopada, je okupirano, a žitelji su završili u progonstvu. Naselje je opljačkano, zapaljeno, porušeno. Oslobođeno je u Akciji Maslenica, 24. siječnja 1993., hrvatski vojnici zauvijek su skinuli tablu s natpisom “Granica Republike Srpske Krajine” koju je srpski okupator postavio na samom ulazu u Crno.

Dan oslobođenja, žive jaslice, aktivna župa

- U suradnji mjesnog odbora Crno i grada Zadra, svake godine se obilježava Dan oslobođenja Crnoga. Puni smo dojmova sa obilježavanja i puni ponosa na naše branitelje i naše mjesto, da se nikad ne zaboravi, poručio je prijatelj Tomislav, dragovoljac Domovinskog rata.

Crno je hrvatski raritet, štoviše fenomen. Navečer ususret blagdanu Tri kralja ili Bogojavljenja, gotovo se cijelo naselje isprva sakupi Kod bunara, sad kod župne crkve.

- Povod je veličanstveno uprizorenje Živih jaslica koje su župljani župe sv. Nikole uprizorili čak preko 20 puta s vidnom radošću će Anita Grgurović, koja se brine za kostimografiju.

U prekrasnom ozračju na lokaciji Kod bunara, potom kod crkve sv. Nikole, scenografski prilagođenoj i prenamijenjenoj vremenu prije dvije tisuće godina žive jaslice mještanima svake godine ugriju srce, u ovo malo misto donose puno topline, betlehemski ugođaj i čaroliju Božića.

image

Kapelica obitelji Vidaić na ponos Crnoga

- Priprema jaslica i ugođaja malog Betlehema animira i u zajedništvo poveže cijelo mjesto, a župljani s radošću i velikim zadovoljstvom prihvaćaju sudjelovanje svoje djece, reći će Patricia Novačić Juričić, koja potpisuje režiju.

A prvim zrakama proljetnog Sunca don Elvis Razov, župnik Crnoga, izveo je svoje stado, svoje župljane staro i mlado na obronke obrovačkog kraja uz Zrmanju.

- Naime, župljni su molili veliku devetnicu sv. Josipu s nakanom za očuvanje nacionalnog i vjerskog identiteta obitelji koje su ugrožene pred najezdom raznih ideologija koje sa sobom nose kulturu smrti. Molilo se i za izgradnju nove crkve, kaže gospodična Anita, vjernik laik.

Sve do sudnjeg dana

Kraj devetnice okrunjen je odlaskom na hodošće u Obrovac i to ne bez razloga jer u Obrovcu se nalazi župna crkva koja je prema nekim izvorima najstarija župna crkva posvećena sv. Josipu i ne samo u Hrvatskoj već i na području bivse države.

- Crničani će sigurno i dogodine o blagdanu sv. Josipa, ako ne i prije, u jednom će dahu Anita Grgurović.

Prema Popisu stanovništva 2021. Crno ima 626 stanovnika, 339 stambenih jedinica od kojih je 306 za stalno stanovanje u kojim u 209 kućanstasva živi 626 stanovnika prezimena: Grgurović, Vukoša, Vidaić, Baričević, Marnika, Musap, Bulić, Bradica, Čotić, Pucar, Lakić, Prostran…

A Crničani ne mole samo za izgradnju nove i komfornije crkve. Naime, u Crnom se trenutačno gradi oko 30 novih kuća, na Gromnici i drugdje po selu. Grad Zadar je pokrenuo i projekt POS gradnje obiteljskih kuća na području Crnog prema modelu poticane stanogradnje (POS). A iznad nogometnog igrališta je Poduzetnička zona Crno, u izgradnji površina 4 milijuna metara četvornih i novog Gradskog groblja Zadar ukupnog kapaciteta preko 30 tisuća grobnih mjesta.

image

Nakon nove ispraćajnice želje su nova crkva

- Crničani mole za izgradnju nove crkve ali i da polje nizbrdo prema Dračevcu Zadarskom ostane polje, a ne stambena zona. Crno je nadasve atraktivno i dušu dalo za gradnju novih obiteljskih kuća, ali ne na plodonosnom crničkom polju. Molimo, da tako bude sve do sudnjeg dana, Susvita, poželio je poznanik Josip...

29.03.2023., 09:16h
VELIMIR BRKIĆ
04. ožujak 2024 00:31