Derutne građevine na Poluotoku predstavljaju veliku opasnost za prolaznike

I derutne zgrade su Zadar, štoviše njegov centar, Poluotok. I ogoljene fasade dio su fotografija koje naši posjetitelji nose u svijet te podsjetnik građanima da živimo u starom gradu, protkanom baštinom, koju valja čuvati, sanirati i u nju ulagati.

Osim što narušavaju vizuru Poluotoka, predstavljaju ugrozu sigurnosti o čemu smo razgovarali s predsjednikom Mjesnog odbora Poluotok, Franom Brajkovićem te pokušali dobiti informacije od nadležnih službi.

- Neke derutne građevine problem su koji se vuče od Domovinskog rata, neke čak od Drugog svjetskog rata. Za neke od njih pisali smo gradskim uredima. Primjerice, za urušenu zgradu iza Osnovne škole Petra Preradovića jer je urušena iznutra, krov je urušen, katovi su urušeni... To je stara zgrada koja ima kamene okvire za prozore i za sve ostalo, a ispod nje živi obitelj, i to predstavlja veliku opasnost. Ako se ne varam, tu je gradski socijalni stan. Zatim, tu prolaze djeca kad idu u školu, tu je ulaz u Varoš, vikendom je to frekventno mjesto..., upozorava Brajković.

Baština traži ulaganja

MO Poluotok predlagao je, nastavlja Brajković, ako se već ne može utvrditi vlasništvo, da se barem saniraju vanjski zidovi koji mogu biti opasni za okolinu, prolaznike, školarce te obitelj koja tu živi. U tom slučaju, Grad bi naknadno mogao utvrditi vlasništvo te naplatiti sredstva utrošena u sanaciju i zaštitu.

- Odgovor Grada bio je da će vidjeti što mogu napraviti. Stavili su znak “Opasnost od pada predmeta s visine”, to je stajalo dva tjedna i to je sve, saznajemo od Brajkovića koji je o opisanom problemu upozorio prije više od godinu dana.

U ovom gradu ljudi žive već tri tisuće godina zbog čega su Zadrani ponosni, no ta baština, napominje Brajković, traži određena ulaganja.

- Jasno mi je da ne može biti sredstava za sve. Dosta je baštine očuvano ulaganjem europskih sredstava, no sad govorimo o privatnim zgradicama, odnosno građevinama kojima je očito teško odrediti vlasništvo. Mislim da je nužno da Grad nađe neki model kako bi se sve te građevine mogle urediti. Puno ih je u Kampu Kaštelu, u Varoši... Tako stoje odkad znam za sebe, a vjerujem da je tako stajalo i puno prije toga. Koliko vremena treba proći, što se treba dogoditi da bi se to riješilo, pita se Brajković i dodaje da će to biti problem u slučaju požara ili potresa.

Takve konstrukcije, razumije se, mogu dovesti do još većih tragedija i narušena vizura grada, estetski dojam i prezentacija turistima tek je sporedna posljedica ovakvih građevina i njihovog lošeg stanja.

Gdje ima volje, ima i načina

Imamo, na žalost, i na Narodnom trgu ogledan primjer zapuštenosti. Nakon požara koji je bio prije više od godinu dana, građevina je privremeno osigurana, a sad se razbijaju izlozi i uništava se imovina.

- Mislim da to razbijeno staklo stoji već četiri mjeseca, unutra se baca smeće, dodaje Brajković.

U Ulici nadbiskupa Nikole Matafara također je itetkako upečatljiva derutna građevina, tik do ugostiteljskih objekata s jedne strane i stambenih jedinica s druge strane.

- Koliko mi je poznato, to je građevina koja je imala sudbinu o kojoj bi se mogao snimiti kraći film. Bila je uređena nedugo prije Drugog svjetskog rata, netom prije bombardiranja. Onda je bombadirana pa to nitko nije uređivao 40 godina. Kupio ju je Srbin malo prije početka Domovinskog rata i uredio. Onda je granatirana, prepričava Brajković.

Bilo kako bilo, građevina predstavlja opasnost, i za zapitati se zašto se ništa po tom pitanju nije poduzelo i kakvo rješenje postoji.

- Grad mora, prije svega, pokazati volju. Znate kako se kaže, gdje ima volje, ima i načina. Kod nas se odgovornost samo prebacuje s odjela na odjel. Da, imovinsko-pravni problemi su tu, to stoji. Ali ponavljam, sigurnost je ugrožena. Trebalo bi napraviti listu prioriteta, najprije sanirati one zgrade koje predstavljaju ugrozu. Rješavanjem tih prioritetnih nekretnina, razvio bi se model i za ostale. Treba surađivati više služba, i to stoji, ali to je jedan od osnovnih problema, kaže Brajković.

Krov nad glavom mladim obiteljima

Ti bi se prostori mogli iskoristiti, ovisno o imovinsko-pravnom statusu i lokaciji.

- Kada bi Grad otkupio takve zapuštene nekretnine, to bi se moglo iskoristiti za omogućavanje krova nad glavom mladim obiteljima, ima ih i više nego dovoljno. U viziji mog sretnog Zadra, mlade obitelji bi imale prednost nad primjerice ugostiteljskim objektima, zaključuje Brajković i dodaje da i sadašnja vlast i društvo mora imati na umu da smo svi dionici povijesti i čuvari baštine.

Postavili smo upit Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra o tome, ako objekt predstavlja opasnost i ako narušava vizuru i sklad grada, može li se kaznama primorati vlasnike da objekt ili obnove ili prodaju i predlažu li neko drugo rješenje. Kao primjer navedena je građevina u Ulici nadbiskupa Nikole Matafara.

- U svezi zapuštenog objekta, budući da se isti nalazi unutar kulturno-povijesne cjeline, prije donošenja rješenja građevinskog inspektora potrebno je ishoditi suglasnost Konzervatorskog odjela u Zadru na rješenje o uklanjanju zapuštenog objekta sukladno posebnom Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovorili su iz UO za komunalne djelatnosti.

Konzervatorski odjel u Zadru nije odgovorio na upit upućen 11. srpnja do zaključivanja ovog članka- Dakle, čekamo odgovor o tome je li Grad Zadar i kada zatražio njihovu suglasnost dva mjeseca.