Dračevac Ninski se nalazi oko 15 km sjeveroistočno od Zadra. Ravnokotarsko selo u Općini Poličnik s juga je okruženo Briševom, sa zapada Poljica Brigom, a sa sjeveroistoka Visočanima.
- Mi smo malo, vrijedno i pošteno selo i što je najvažnije ovdje je izrazito kućni, kršćanski odgoj, tvrde mještani ispred ovdašnjeg dućana.
- Obiteljske zajednice su vrlo aktivne, govore sugovornici na Badnje jutro, nedaleko spomenika hrvatskim vitezovima poginulim u Domovinskom ratu, Predragu Zekiću i Daliboru – Bojanu Dadiću.
Briga, ljubav i zajedništvo dosta obilježavaju idilični seoski život
- Svi smo naviknuli da u bilo kojem trenutku možemo pokucati susjedu na vrata i tražiti malo šećera, brašna ili čega god nam ponestane. Dakako, popiti kavu i malo porazgovarati, navode sugovornici nedaleko područne škole, koja neslužbeno broji 15-ak učenika.
Reporterska skitnja na Badnjak i Božić
Dinamičnost života na selu teško je opisati riječima jer se mnogi aspekti ne mogu dočarati.
-Živjeti miran život, bez žurbe ili stresa, to je blagoslov, kazao je Željko Knežević u Kulini kod kojega od gušta isprobavamo fritule njegove Marijane, kulinarske meštrice.
Reporterska skitnja je uoči proslave Isusova rođenja, najljepšeg blagdana u godini.
- Božić nas uči sinodalnosti, kako zajedno i ususret hoditi, Bog k nama u malom Isusu i mi k Isusu čije rođenje slavimo, naglasila je mladolika dračevačka nevista iz Radovina, nakon uskrsne mise koju je od 8.30 sati u crkvi Srca Isusova predvodio župnik dr. sc. don Mario Soljačić, voditelj Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru.
Ponoćka na Badnje veće ovdje se slavi s početkom u 18 sati.
- Poruka Božića je poruka mira, ljubavi, dobrote, praštanja, svega onoga što nas kao ljude može učiniti sretnijima i približiti Bogu i jedne drugima, poručila je baka Čelić.
Dračevac je danas malo mjesto s malim brojem stanovnika. Župa s crkvom sv. Martina iz 12. stoljeća obuhvaćala je više zaseoka, koja su se na tom području nalazili.
Nabrojniji prije 50-ak godina
”Dračevac se kao mjesto spominje u 16. stoljeću, a kao župa tek 1692. godine i to pod imenom Dračevac, odnosno Miljašić”, piše u knjizi Župa sv. Martina u Dračevcu Ninskom koju je 2009. godine objavio blagopokojni, legendarni narodni svećenik mons. dr. Pavao Kero iz Bibinja, ovdašnji župnik, generalni vikar Zadarske nadbiskupije i voditelj SICU-a Zadar,
U Šematizmu, crkvenom popisu iz 1844., piše da Dračevac broji 158. Nadalje po službenim popisima Dračevac je 1857. brojio 153 stanovnika, 1910. ima 218, 1931. broji 252, a 1953. broji 381 duša.
- Najveći broj stanovnika Dračevac ima 1961., čak 444, dok prema crkvenim dokumentima iz 1974. godine imali smo čak 452 stanovnika, preko 150 stanovnika više nego danas kad broji oko 300, reći će dida Ante
Dračevac prema popisu stanovništva iz 1981. godine ima 361 dušu, 1991., 386, a 2001., 319, te 2011. 280 duša, nabraja dida Ante...
Prema posljednjem popisu stanovništva 2021. godine Dračevac ima 162 stambena objekta i 102 kućanstva u Stanićima, Kulini i Centru u kojima žive 289 ovdašnjih žitelja prezimena: Stanić, Knežević, Adžić, Alić, Bevanda, Grbić, Marasović, Petričević, Vukić, Kevrić, Čelić, Bukvić, Dadić, Knežević, Krapić, Zekić, Zekanović, Parić, Tomašić, Bodrožić…
Ime po bodljikavom draču ljekovitih svojstva
- Dračevac je ime dobilo po bodljikavoj biljci drača čiji žuti plodovi imaju ljekovita svojstva, kojom obiluje taj kraj, kao i cijelo kraško područje uz Jadransko more, reći će gospođa Ivana.
Postoje mnogi slični nazivi uzduž jadranske obale: Dračevac, Dračica, Dračevica, Drače, Draž itd.
- U Zadarskoj županiji, odnosno u zadarskom okruženju dva mjesta ima naziv Dračevac. Od 1960. razlikuju se po tome, što se u zadarskom prigradskom naselju Dračevac dodaje naziv Zadarski, a u našem Dračevcu koji je dublje u zadarskom zaobalju Ninski, objašnjava Bevanda.
Selo je u povijesti nažalost doživljavalo sudbinu ostalih sela u Ravnim kotarima. Mnogo je puta bilo rušeno i opet podizano, ali nikada na istom mjestu. Jedini svjedok te burne povijesti Dračevca Ninskoga je crkva sv. Martina. Naime, na prostoru današnjeg Dračevca postojalo je nekoć više naselja. Spominju se sela Mahurci, Škrile, Brda, Komorce, Miljušić.
Dva izvora i mlina, tri bunara
- Postupno nazivi Mahurci, Škrile, Brda i Komorce nestaju, a naziv Miljušić zadržao se do početka 19. stoljeća, kad se, uz naziv Dračevac, koristio kao ime ove župe, govori Alić.
Ne postoji dokument, koji bi nam u cijelosti rasvijetlio povijest Dračevca. Prvi pisani spomenik je iz 18. stoljeća i vezan je uz lokalitet, koji se danas zove Kulina i uz zgradu, koja je nažalost postojala do 1974.
- Riječ je o vili, koja je bila nalik na kulu, te ju je narod zvao “kulina”. Narodna predaja tvrdi i danas, da su je sagradili Turci. Međutim, zapis iz 18. stoljeća donosi podatak, da ju je iz temelja sagradila veleposjednička obitelj De Nassis 1764. Taj zapis urezan je u kamen, koji i danas čuvaju u obitelji Mile Kneževića Stipanovog, jednog od potomka Pavle Kneževića.
Dračevac ima dva izvora vode, Miljaško oko i Crno vrilo. Uz ta dva izvora ima i tri bunara. Najpoznatiji je bumar Marovac koji se nalazi sjeverozapadno od crkve sv. Martina. Drugi je bunar na području Podlivade i zove se Osojnica, a treći je zvan Novak koji je prema Kulini izdubljen 1935. godine.
Odmor stranaca uz prirodnu samoposlugu
- Imamo i dva mlina koje govore o nekadašnjem kulturnom i ekonomskom stanju Dračevca i ovog kraja. Jedan je u vlasništvu obitelji Škiljić i Klnežević, a drugi u vlasništvu obitelji Bevanda, naglasio je Petričević.
I ovdje je buknuo ruralni turizam, naročito od pandemije korone. Kuće za odmor ovdje su poput samoposluga, strani gosti na odmoru zato imaju prigodu osjetiti miris domaćih, organski uzgojenih pomidora i okus kukumara kao nikad prije.
- Mir, čisti zrak, dalmatinski šarm, zvuk cvrčka, pravi okus voća i povrća, mala teretana i bicikli ukoliko se žele provozati u malu avanturu. Sve što je potrebno za privatnost, dobar odmor za dušu i tilo, poručio je Knežević.
OD SUTRA NA KIOSCIMA Sve na jednom mjestu u novom 91. broju Zadarskog tjednika