"Di se zora iza brda krije, tu je Korlat selo najmilije...”, milozvučno su kod crkve Uznesenja BDM (Velike Gospe) i škole zapjevale Korlaćanke i Korlaćani nakon nedjeljne mise, dan uoči blagdana sv. Stošije-Anastazije te Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
- U kolopletu starinskog i modernog te netaknuta s obzirom na grad ovdje na selu život je opušteniji i bez stresa, dajući vam prigodu da se fokusirate na svoju obitelj, poput vrhunske PR menadžerice će gospodična Ana.
Ravnokotarsko selo Korlat koje se nalazi na padinama Debelog brda i plodnih polja koje presijeca potok Jaruga, od Benkovca je udaljen samo 8 km, a od Karinskog mora 7 km.
- Arheološki lokaliteti i nalazi te spomenička baština su kao svjedočanstvo bogate povijesti hrvatskog naroda, gdje se priroda poigrala te stvorila prostranu i bogatu zemlju koja u kombinaciji s divnim, radišnim i gostoljubivim ljudima izvan gradske vreve stvara idealne uvjete za život, kazao je benkovački gradonačelnik Tomislav Bulić iz Korlata, “prvak” u plantažnim bajamama - mendulama s oko 3.500 stabala.
Selo raštrkano po varošima
Korlat ima više zaselaka, komšiluka, varoša: Cupaći, Vulelija Gradina, Sredina, Šikići. Vrčići i Bobići, Galići. Pavlovići, Milkovići a na Gradini Buljati i Bašići…
Korlat 1953. broji 1.019 stanovnika, najviše 1971. kad ima 1.142 stanovnika, reći će 75-godišnji Nikola Tokić, koji je sa suprugom Marijom bio domaćin lutajućem reporteru Zadarskog tjednika.
U Korlatu 1636. živi oko 120 katolika; 1911. ima 37 katoličkih obitelji s 289 osoba; 1928. živi 57 katoličkih obitelji sa 400 osoba; 1937. živi 440 plus 20 privremeno odsutnih katolika: 1974. živi 671 plus 135 odsutnih katolika…
- U predvečerje obrambenog Domovinskog rata prema Popisu stanovništva 1991. u multinacionalnom Korlatu je 519 (55,16%) Hrvata, dok je Srba 405 (43,02%), detaljan je Šikić.
Godine 2001. ovdje živi 373 stanovnika, deset godina potom 353, dok prema Popisu stanovništva 2021. u Korlatu je 282 duše.
- Danas u školi imamo 3 učenika, nekoliko ih je u matičnoj školi u Benkovcu. Na jesen će u školu tri prvašića, a na proljeće imat ćemo jednog prvopričesnika i sedmero krizmanika, reći će Ivana Bulić i Jela Šikić.
U 101 kućanstvu žive Korlaćani i Korlaćanke prezimena: Vulelija, Šikić, Bulić, Pavlović, Bašić, Milković, Modrić, Buljat, Zorić, Vrkić, Genda, Tokić, Bobić, Marjačić. Margarin, Galić, Kokić, Žorić, Senkić, Cupać, Bađoka, Pečanić…
Ovaj korlatski prostor bio je očito mnogo značajniji u prošlosti nego što je bio do nedavno, do podizanja Badelovog vinograda s 550.000 vinove loze. Izvan znamenitog srednjovjekovnog puta “Via magne” na padinama Debelog brda trebalo je bogatom Rimljaninu izgraditi ljetnikovac. U bogatom polju vrijedilo je označiti gdje se stari Nedinum razdvaja od nemalo starijeg Coriniuma.
Grad srednjevjekovnih hrvatskih kneževa Korlatović
- Taj pitomi kraj bio je idealan za svetišta: malena ali primjerena svekolikom crkvenom životu davnih Hrvata. Na brežuljcima prostora Korlata valjalo je sagraditi i utvrde paziteljice. Tako je nastao i Korlat grad - grad srednjevjekovnih hrvatskih kneževa Korlatović koji su pripadali starohrvatskom rodu Karinjana, priča “stari” prijatelj Vulelija.
Ovim prostorom u prošlosti, nažalost, dosta dugo je harala malarija, a u Domovinskom ratu selo je zajedno s dvije crkve porušeno, tako da su se neki i čudili da u uopće postoje dični Hrvati iz Korlata.
- Korlat u Prvom i Drugom svjetskom ratu ima puno smrtno stradalih vojnika, dok je u Domovinskom ratu u temelje Oltara domovine ugradio hrvatskog viteza Stanka Buljata te 12 nedužnih civila, govori jedan od 15-ak sugovornika tijekom gotovo cjelodnog vižitavanja korlatskih dvora.
Snimnjen je i potresni dokumentarni film Korlat koji bilježi bogatu i burnu povijest ovoga dijela Ravnih kotara, ali i njegovu sadašnjost, odajući ujedno počast nevinim žrtvama palim za slobodnu Hrvatsku.
- U filmu su sudjelovali: dr. sc. Radomir Jurić, izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja, Janja Buljat, Ivan Buljat, Nikola Buljat, Vinka Buljat, Joso Buljat, Marko Galić, Jeka Galić, Milenko Pekan Milković, Nevenka Šikić, Milenko Šikić, Mile Jurjević, Manda Vulelija, Ivan Vulelija Gare, Veselko Modrić, Ilija Bulić, Marta Zorić i Nikola Vulelija, nabrajaju sugovornici.
Čvrsti poput kamena i vjerni domu
Listopada 1991. porušena je župna crkva Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velika Gospa) na mjesnom groblju, nacionalni spomenik kulture, koja je nakon Domovinskog rata obnovljena.
- Koncem 2000. godine izvodila su se revizijska istraživanja crkve sv. Nediljice u Korlatu, koja se nalazi u polju, dvjestotinjak metara južno od ceste Benkovac-Smilčić, navodi arheolog i dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru dr. sc. Radomir Jurić, predsjednik zadarskog ogranka Matice Hrvatske.
Porušenu crkva sv. Jeronima (sv. Jere), koja je stradala tijekom Domovinskoga rata, nalazi se dvjestotinjak metara sjeverno od ceste Benkovac-Smilčić, a sjeveroistočno od crkve Velike Gospe.
- Novu crkvu Uznesenja BDM ili Velike Gospe na uzvisini kod škole zadarski nadbiskup Ivan Prenđa je 16. prosinca 2007. posvetio. Čekali smo i dočekali tu originalnu, jedinstvenu crkvu. Obilježava je ono što imamo, kamen, ali i što jesmo, čvrsti poput kamena u svojoj vjernosti domu, Domovini i Bogu, ponosno će Nikola koji je više od pola godine klesao kamen za crkvu.
Crkvu su uz sadašnju novoizgrađenu, velebnu cestu koja je povezala ovdašnje varoši, izgradili u njegovom središtu, neposredno uz školu, tako da je prvi put u povijesti Korlata crkva u srcu mjesta što je velika radost ljudima.
- Obnovom crkve na groblju i izgradnjom nove crkve u centru sela nakon obrambenog Domocvinskog rata dokazali smo da se mržnja može pobijediti samo ljubavlju, poručio je Paško Vulelija, koji je na misi koju je predvodio don Mladen Protić sakupljao milorade – lemozinu.
