“Klara, ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga”
StoryEditor
POVIJESNO SLAVLJE

Krštena djevojčica Klara, 11. dijete obitelji Zrilić iz Bruške

Osim krštenja djevojčice Klare, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić je u Bruškoj prvu pričest dodijelio dvojici pričesnika, a svetu potvrdu petorici krizmanika

Veliki dan za Brušku smještenu u samom srcu krševite Bukovice. Na veliku radost Brušćana, u dvorištu crkve sv. Nikole, krštena je djevojčica Klara, 11. dijete obitelji Tomislava i Slađane Zrilić.

- Važnom i velikom događaju u životu župne zajednice pridonijela su i dvojica prvopričesnika, Stipe Zrilić i Bartol Zrilić, koji su u svom srcu po prvi put primili Malog Isusa.Također i petorica krizmanika: Antea Božina, Mate Zrilić, Marin Marinović, Valentin Čačić i Goran Balukčić, učenici 7. i 8. razreda osnovne škole, koji su ponaosob primili puninu Duha Svetoga, da bi svojom zrelom vjerom i životom svjedočili za Isusa Krista, rekao je tom prigodom Zrilić, vjernik laik.

Ponos i sreća roditelja​

Euharistijsko slavlje i obrede svetih sakramenata, u zajedništvu s dekanom Benkovačkog dekanata don Anđelkom Buljatom, župnikom Benkovca i Bruške, predvodio je zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, a Zbor mladih Župe Benkovac pjevao je liturgijske pjesme i napjeve.

- Tijekom obreda svetog krštenja male Klare bili su itekako vidljivi ponos i sreća roditelja, njihove djece i kumova ali i cijelog nazočnog vjerničkog puka, kaže sugovornica Ana.

Radovali su se i prvopričesnici koji su pristupili sakramentu euharistije, za koji su se dugo pripremali i u školi i u župi.

- Petero krizmanika ponaosob je primilo po sedam darova Duha Svetoga: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji. Na radost svojih roditelja, braće, sestara, baka i djedova pričesnici i krizmanici su, usprkos velikoj vrućini, aktivno sudjelovali u euharistijskom slavlju, ponosno će Marinović.

U kamenom moru Bukovice, uz cestu s antičkim miljokazima, kamenim svjedocima davnih vremena te srednjovjekovne Via Magne (Velike ceste) kojima su tutnjali Rimljani, Goti, Franci, Avari, Hrvati, Turci, Mlečani i drugi, zakriljenom brdima Kunovac, Popina, Čekić, Žedna Greda i Visibaba tek oko 10 km sjeveroistočno od Benkovca, u trokutu Popovići - Rodaljice – Medviđa smjestila se liburnska Brusia, današnja Bruška.

- Selo je podijeljeno na obiteljske zaselke Gornja i Donja Bruška, Marinović, Zrilić i Čačić, nabrojit će sugovornik Čačić.

Postojbina starohrvatskog plemena Poletčića

Bruška je 2001. brojila 167 žitelja, 2011. broji 113, a prema Popisu stanovništva 2021. tek 106 žitelja. U 42 kućanstva žive Brušćani i Brušćanke prezimena Zrilić, Čačić, Marinović, Božina, Šerkez.

- U školu, kod učiteljice Snježane Kardum, ove školske godine ide 7 učenika, po dva prvaša, drugaša i četvrtaša te jedan trećaš. Od dva prvaša jedan je prvaš iz Medviđe. Tako će biti i iduće škoslke godine, objašnjavaju majka i kći, Milena i Paula Zrilić, obje pomoćnice u nastavi za učenike s poteškoćama u razvoju u OŠ Benkovac.

Danas ovdje živi tek 80-ak stalnih žitelja, a na obnovljena ognjišta tek se u vrijeme godišnjeg odmora, vikendima i za feštu Velike Gospe te za “varoške slave” (Čačići i Marinovići za sv. Ivana - Ivanju, Marinovići za sv. Nikolu – Nikolju, Božini za sv. Stjepana – Stipanju), nakratko vrate raseljeni Brušćani i Brušćine.

- U predvečerje Domovinskog rata ovdje je bilo 70 katoličkih kuća - Zrilića, Čačića, Martinovića, Božina i Šerkeza i 5 kuća pravoslavaca – Dobre, Drača i Rujak, nabraja Ante Zrilić, predsjednik MO Bruška.

A tada je došao Domovinski rat i Bruška je postala sjedištem Kapetana Dragana, poprište Božićnog masarkra, brutalnih ubojstava 10 nedužnih civila na kućnom pragu u zaseoku Donji Marinovići, od strane srpskih vojnih snaga tzv. SAO Krajine.

- Ni uniformi, ni vojske u nas, a ubijali i pucali na nedužne i nenaoružane civile. Rane su svježe kao da je kalvarija bila jučer, ali i zato što su počinitelji poznati, a ostali su nekažnjeni, s vidnom tugom u očima priča Marinović.

Škola, crkva, igralište i to je to

U dvorištu, sad preminulog Petra Gruje Zrilića, specijalci kapetana Dragana svako su jutro svečano podizali srpsku zastavu na drveni stup, na kojem sad stalno vijori hrvatska zastava.

- Snimljen je i film Bruški martirij, prepun tuge, suza i empatije jer Bruška nosi svoj martirij, muku, patnju, stradanje, objašnjavaju nam mnogi među 15-ak sugovornika.

Osim osnovne škole od 1. do 4. razreda s obnovljenim školskim igralištem, vjetroelektrana po okolnim brdima, kulturno-povijesnih znamenitosti i crkve Materinstva BDM iz 1963.,koju su za Domovinskog rata srpski pobunjenici upotrebljavali kao zatvor, u Bruškoj više ništa ni nema.

- Danas urušeni ostaci Doma kulture i Ponosa pokraj škole ugrožavaju živote, naročito školske djece. Zbog opstojnosti budućnosti Bruške, društveni dom nam je neophodan, jednoglasno i odlučno će svi sugovornici.

05.07.2024., 15:46h
VELIMIR BRKIĆ
22. srpanj 2024 10:47