Vjernički puk u sv. KasijanaVELIMIR BRKIĆ
StoryEditor
MEDITERANSKA IDILA

Prvi izvorni pisani spomen Sukošana kao naselja potječe iz 1289. godine

Zaštitni znakovi Sukošana su brojne konobe i restorani, više plaža i malih kampirališta, povijesna zdanja, blitva, maslinici i vinogradi, gostoljubljivi ljudi i tradicija

Sukošansko ravno polje, Sukošansko ravno polje tu se šeta drago moje. Sukošansko ravno polje, Sukošansko ravno polje, tu se šeta drago moje. Tu se šeta zlato milo koje mi je vjerno bilo, tu se šeta zlato milo koje mi je vjerno bilo…”, stari je napjev “Sukošansko ravno polje” kojeg na svojim nastupima diljem Lijepe Naše i inozemstvu pjeva KUD Zlatna luka predsjednice Mirjane Veleslavić Nadinić.

- Otpjevali su ga i Ivica Brkić Brko u pratnji gitare Augustina Pavića Guste, dok je napjev u rock verziji otpjevao Toni Vlašić iz Glazbene škole Korona Darka Vlašića, podsjeća Ante Brkić Komunalac.

Prvi izvorni pisani spomen Sukošana kao naselja potječe od 24. srpnja 1289. godine kada je sklopljen jedan ugovor o prodaji zemljišta u mjestu Sanctus Casianus. Mjestu je ime nastalo po titularu mjesne crkve, svetom Kasijanu Imolskom. U kasnijim izvorima na talijanskom jeziku Sukošan se spominje kao San Cassiano.

image

Obitelj, domovina, vjera

VELIMIR BRKIĆ

Rimska luka iz 1. stoljeća nakon Krista

- Nije pouzdano poznato vrijeme nastanka mjesta Sukošana, međutim, njegov izvanredni zemljopisni položaj u zaštićenoj luci, nazvanoj Zlatna luka (Portus aureus), još u moru vidljivim tragovima vile rustike na Barbiru, rimske luke od 1. do 4. stoljeća poslije Krista na južnom rtu Plitkače te starog rimskog vodovoda (Vilinski zid), neodoljivo ukazuje na mogućnost nastanka ovog naselja u doba rimskog vladanja na istočnoj Jadranskoj obali, zna Ivan Oljica.

Prostrano i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala, te čistoga, bistroga mora, obrubljenog otocima što se protežu u nacionalni park Kornate.

- Pojedini dijelovi Sukošana su: Čukovice, Vrisje, Dešenj, Ždralovac, Makarska, Vrljica, Goleš, Tratica, Barbir, Punta i drugi, nabraja Neven Kezmić Car.

U srednjem vijeku okolicu Sukošana (“Sutkošana”, prema tadašnjim glagoljaškim zapisima) činila su sela i zaselci: Zlošane, Mokro (nadomak Makarske), Prljane (istočno od crkvice sv. Martina), Brižine (jugozapadno od sv. Martina) i Račice (kod današnjeg Debeljaka, ispod Dubrave), reći će Božo Dijan Makac.

Sukošan 1527. godine broji 354 stanovnika, 1805. ima 521 stanovnika, 1905. tu živi 939 stanovnika, a 1961. već 1.619., od čega su preko 99 posto Hrvati i rimokatolici.

- Dakle u zadnjih 60 godina Sukošan je od 1.620 došao na čak 3.000 stanovnika, što je povećanje od oko 1.400 stanovnika ili preko 40% više, izračunao nam je mladoliki Ivan Dijan.

Naime, 1971. broji 1.855 stanovnika, a u predvečerje Domovinskog rata 1991. broji 2.225 stanovnika od čega je 2.175 Hrvata, 33 Srba, 10 Muslimana, 5 Albanaca, 3 Jugoslavena i po dva Mađara i Makedonca, jedan Slovenac i 44 ostalih.

image

Župni zbor na Veliki petak

VELIMIR BRKIĆ

Luce Nadinić Gagićka, Toni Nadinić Tripulo, Rose Golub

- Godine 2001. broji 2.603 stanovnika, 2011. ima 2808., a prema Popisu stanovništva 2021. u Sukošanu živi 2.977 stanovnika, kao iz rukava će Mile Frasnić Mrsna.

Sukošanci i doseljenici žive u 1.025 kućanstava. Ovdje ima 2.700 stambenih jedinica od čega je 1.740 za stalno stanovanje.

Sukošan broji 30 domicilnih prezimena: Pavić, Dijan, Smolić, Torbarina, Nadinić, Dević, Raspović, Grginović, Gašparović, Grdović, Brkić, Vanjak, Vezilj, Sudinja, Oljica, Krešan, Martinac, Peričić, Martinović, Bičić, Rogoznica, Keran, Pašić, Protić, Matošić, Kezmić, Ročak, Miota, Veleslavić, Franić, Dražić…

- Najstariji mještani su 96-godišnja Luce Nadinić Gagićka pok. Mate, 95-godišnja Rose Golub, teta pok. Ratka Peričića, 93-godišnji Toni Nadinić Tripulo, nabraja žensko društvo u Bonace.

A unatoč narodnoj poslovici: “Bolje da nestane sela nego običaja”, mnogi su stoljetni običaji i tradicije jednostavno nestali. No sačuvali su se obiteljski i osobni nadimci te broji oko 215 obiteljskih i osobnih nadimaka. Vjerojatno ih ima i još.

- Osim mora i blitve, zbog koje mještane zovu “blitvari” jer su opskrbljivili gotovo cijelu bivšu državu, naročito Zadar, Zagreb, Rijeku i Ljubljanu, Sukošan nadomak Zadru ima sve potrebito za život: školu sa športskom dvoranom, poštu, ljekarnu, dva vrtića, dvije ambulante opće prakse, dvije stomatološke amulante, društveni dom, brojne markete i trgovine, poznate konobe i restorane, mesnice, pečenjaru, frizerske, kozmetičke i fizioterapeutske salone, vidikovce s nadnaravnim pogledom, trim staze, zanatlije, poduzetnike, folkloraše, košarkaše, boćare, NŠK Zlatna luka i drugo ali i groblje s crkvom i mrtvačnicom, nabraja jedan od Pavića.

image

Blagoslov jela na uskrsno jutro

VELIMIR BRKIĆ

Najljepši zalazak sunca

Osim župne crkve sv. Kasijana, Gospe od Milosrđa na Gornjim vratima i Svih svetih na groblju usred mirne uvale Zlatna luka nalaze se ostaci ljetnikovca zadarske nadbiskupije, “Palac”, izgrađenog na zahtjev zadarskog nadbiskupa Mathea Valaressa 1470., a koji je također u više navrata poslužio za zaštitu Sukošanaca od turskih napada.

- Začetci turizma u mjestu javljaju se već početkom 20. stoljeća. Već tada ga ljeti posjećuje oko 500 turista - stranaca, mahom Čeha i Nijemaca, kaže Dobrila Dević.

Geoprometni položaj Sukošana je izvanredan. U blizini nalazi se više nacionalnih parkova i parkova prirode. Ima izravnu povezanost s autocestom A1 (“Dalmatina”) preko brze četverotračne državne ceste D424 Gaženica - Zadar2 (nazvane “Kalmetina”), a kroz središte mjesta Sukošan prolazi državna cesta D8 Jadranska magistrala ili Jadranska turistička cesta.

- Na području Sukošana nalazi se najveća marina na Jadranu - Marina Dalmacija, nekad Marina Zlatna luka i dio Zračne luke Zadar. Osim blizine autoceste ovdje su i prirodni kompleks Tustica, više plaža i malih kampirališta, povijesna zdanja, maslinici i vinogradi, gostoljubljivi ljudi i tradicija od stoljeća sedmog, poručila je učiteljica Mira Pavić Krasonjka.

14.04.2024., 08:00h
VELIMIR BRKIĆ
23. svibanj 2024 13:05