Pred početak mise na drugu nedjelju DošašćaVELIMIR BRKIĆ
StoryEditor
RAVNOKOTARSKI MISIR NADOMAK BENKOVCA I ZADRA

Smilčić, sinonim za marljive ljude i plodno tlo Dalmacije

Zahvaljujući plodnom tlu područje Smilčića oduvijek je bilo poznato po proizvodnji, posebice voća, povrća
i vinove loze

Smilčić, dobro znano ravnokotarsko selo, smješteno 11 kilometara sjeverozapadno od Benkovca i 20-ak km istočno od Zadra, oduvijek je sinonim za marljive ljude i plodnu zemlju u Dalmaciji. Zahvaljujući plodnom tlu, ovaj kraj obiluje i prirodnim vodama koje daju mogućnost navodnjavanja, uspješan je uzgoj raznih mediteranskih kultura pa je to područje oduvijek bilo poznato po proizvodnji, posebice voća, povrća i, naravno, vinove loze.

- S razvijenom infrastrukturom, cestovno povezan s obalom i svim većim gradovima ovoga kraja, ovo je idealno mjesto za život. Naravno ako volite raditi, privređivati i brinuti o obitelji, da imate vremena i za prijatelje i otići nedjeljom u crkvu, kažu sugovornici na jutarnjoj nedjeljnoj kavi u kultnom kafiću Bili.

image

Kod Šime u kafiću Bili

VELIMIR BRKIĆ

Mjesto poduzetnih ljudi

Polje Smilčić je smješteno između mjesta Biljane Donje i Smilčića. Karakterizira ga kvalitetno poljoprivredno zemljište površine 100 hektara.

- Sustav za navodnjavanje je tijekom rata stradao. Izgrađen je novi sustav navodnjavanja Baštica II. Veliki je potencijali za razvoj ruralnog turizma kao dodatne ili primarne djelatnosti malih seoskih domaćinstava,kazuje nam gosp. Arbanas, koje je jedno od najbrojnijeg prezimena u Smilčiću.

Smilčić je 1961. godine imao najviše stanovnika, čak 758. Prema popisu iz 1991. godine u Smilčiću je živio 641 stanovnik, 439 Srba, 192 Hrvata, 1 Jugoslaven i 9 ostalih. Deset godina kasnije ta je brojka iznosila 250. Godine 2011. broje 248, a prema Popisu stanovništva 2021. Smilčić, koji administrativno pripada Gradu Benkovcu, ima tek 230 stanovnika, gotovo 530 manje nego prije 60 godina.

- Iako mnogi misle da novo naselje Ograde uz cestu za Pridragu s oko 35 kuća doseljenih hrvatskih obitelji iz BiH pripada Smilčiću, ono je u sastavu Biljana Gornjih, objašnjava Milković.

U školi je 16 ili 17 učenika, od toga sedam četvrtaša i tek jedan prvaš.

- Svijetli su primjer supružnici Ante i Pava Duspara koji imaju sedmero djece, kaže jedan od dobro upućenih sugovornika kod Šime Šakića u kafiću Bili.

Smilčićke ratne strahote

image

Spomen obilježje civilnim žrtavama

VELIMIR BRKIĆ

U 86 smilčićkih kućanstva žive katolici Hrvati, pravoslavci Srbi i doseljenici prezimena: Arbanas, Batur, Milković, Anić, Čirjak, Crljenko, Duspara, Viduka, Vidović, Taraš, Šakić, Jurešić, Petričević, Šušak, Tomić, Mrdalj, Graovac, Ardalić…

Selo je prije Domovinskog rata imalo svoju školu, dječji vrtić, poštu, ambulantu, policijsku postaju, općinsku zgradu, dvije crkve, tri trgovine, mesnicu i pekaru, dobru prometnu povezanost sa Zadrom, Benkovcem, Rijekom, Zagrebom. Mjesto je bilo živo, poput ravnokotarskog gradića.

- Onda je došao Domovinski rat i dani masovnog progonstva hrvatskog stanovništva. U jesen 1991. godine u selu je ostalo tek 40-ak Hrvata, koji su prolazili svakodnevna maltretiranja, a šestero nedužnih civila je i ubijeno, svi prezimena Arbanas - Anica, Kosara, Krste, Ljubica, Marijan i Mirko, s vidnom tugom u očima će naš sugovornik Batur.

Za ta barbarska ubojstva nitko nije odgovarao i priveden pravdi s tugom govore mještani Smilčića.

- Poslije tih zločina i strahota, sve srpske obitelji, osim jedne kojima je ovo dom a njihovi susjedi prijatelji, izbjegle su iz Smilčića, navodi Arbanas.

Nakon Akcije Oluja došao je povratak i obnova. Danas je tu obnovljena škola, novi društveni dom, spomen obilježje civilnim žtrtvama, dvije trgovine, kafić Bili, benediktinsko gospodarstvo, vinarije, OPG-ovi, kuće za odmor s bazenom, kažu sugovornici, samo da je više mladih ljudi i mladih obitelji.

- Tu su i dalje dvije crkve. Jedna je pravoslavna crkva sv. Arhanđela, koja je dovršena i uređena tek nakon Domovinskog rata, uvjerljiv je Arbanas.

image

Novi društveni dom, u pozadini pravoslavna crkva

VELIMIR BRKIĆ

Crkve, koludrice, trgovine, vinarije, OPG-ovi

Prvu župnu katoličku crkvu iz 19. stoljeća. pobunjeni Srbi minirali su 1992. godine.

- Na istom tom mjestu 2004. izgrađena je nova, velebna crkva u kojoj su vernici župe Smilčić nastavili u molitvi, radu i nadi vječne slave svoje duhovno, kulturno i demografsko putovanje s Kristom, pod zaštitom Gospe od Zdravlja, sv. Nikole i Svih svetih, kaže gospođa Marija.

Naime, krajem siječnja 2004. zadarski nadbiskup Ivan Prenđa posvetio je novoizgrađenu crkvu Prikazanja BDM – Gospe od Zdravlja, u tom ravnokotarskom mjestu koje je u Domovinskom ratu pretrpjelo velika stradanja.

- Ovdje na važnom raskrižju putova u Ravnim kotarima, usred bogata poljoprivrednog područja su i koludrice benediktinskog samostana sv. Marije iz Zadra, najstarije samostanske redovničke zajednice u Hrvatskoj i nakon francuske, najstarije ženske beneditinske zajednice u svijet, temeljit je Josip.

One su uz podršku i poticaj nadbiskupa Marka Prenđe 2011. godine otvorile velebni samostanski kompleks koji se prostire na četiri hektara površine.

- Čuvarice “zadarskog zlata i srebra” su smještene u Zadru kod nekadašnjeg rimskog foruma a dio ih odlazi u Smilčić na poljoprivredno gospodarstvo gdje rade u polju i uzgajaju mnoge povrtne i voćne kulture koje prerađuju u džemove, sokove, likere i druge odlične prerađevine, doznajemo od Ivana nakon svete mise na drugu nedjelju Došašća, 10. prosinca 2023., koju je u dobro popunjenoj crkvi predvodio don Tomislav Baričević, župnik Pridrage i Smilčića.

U Smilčiću, naselju koje administrativno pripada Gradu Benkovcu, tek je 2017. godine završila priča o opskrbljivanju kućanstava vodom iz hidranata i cisterni, stoljetna priča o vodi iz seoskih bunara. Napokon je nakon izgradnje vodovodne infrastrukture potekla voda iz vodovodnih slavina.

-Nema života bez vode kao osnovnog preduvjeta kvalitetnog života i normalnog poslovanja. Kada je voda potekla iz vodovodnih slavina i ovo područje je prije nešto više 6 godina istinski iskoračilo u 21. stoljeće, reći će gospodična Ana.

Smilčić je poznat po velikom i bogatom prapovijesnom arheološkom nalazištu, jednom od najvećih u sjevernom dijelu Dalmacije. Ono se nalazi na oko 2.5 kilometara zapadnije od sela na lokalitetu poznatom pod imenom Barica, te zauzima površinu od otprilike 1.5 hektara u području plodnog i obradivog tla.

- Prva osoba koja je upozorila na postojanje nalazišta bio je Kažimir Tomić iz Smilčića kad su 1955. traktorom preorane dvije njive (Pavla i Branka Šuška). Tada je na površinu izbačena velika količina arheološkog materijala. Potom su izvršena velika arheološka iskapanja, prisjećaju se postariji sugovornici.

image

Gospa od Zdravlja na raskrižju ravnokotarskih puteva

VELIMIR BRKIĆ

Svemir, Branko, Mladen, Marinko, sestre Batur

Sjeverozapadno od sela veliki je zemljani humak Zemunjača iz ilirskoga doba, dok iz rimskoga doba potječu ostatci građevina, natpisi i grobovi. Na položajima Čerinac, Crkvina, Kulina, Jazbine i Dolac otkriveni su ostatci naselja i crkava te groblja iz starohrvatskoga doba.

U grobovima je pronađeno oružje, oruđe i nakit, počevši od 9. stoljeća, ponosno će Ivan.

Vrijeme je usprkos kišnog prijepodneva brzo proletjelo i došlo je vrijeme nedeljnog obiteljskog ručka, a nisam uspio obići “stare” prijatelje, ovdašnjeg uspješnog voćara Svemira Arbanasa i popričati o nasadu bresaka i nektarina njegovog OPG-a, Branka Arbanasa koji je pozlatio obiteljsku vinariju, “kotarskog vinskog revolucionara” Mladena Anića koji će s nekoliko vinskih “ofenziva” u smilčićkim pržinama što ljube lozu vječno ostati upisan u ovdašnje vinske knjige, plantažera sočnih trešanja Marinka Čirjaka…

Nažalost, nismo stigli ni do sestara Batur, Marije i Ane, koje su kao učenice OŠ Zemunik prije 10-ak i manje godina kao “seoske” učenice bile uspješnije od onih “gradskih” i izazvale svojevrsni šok. Bile su šampionke matematike, fizike i geografije u Zadarskoj županiji, a potom osvojile gotovo najviša mjesta na državnoj razini, te su diljem Lijepe Naše pronijele slavu Smilčića.

- Danas je jedna sestra završila FER Sveučilišta u Zagrebu i zaposlena je, dok je druga sestra na petoj godini Geodetskog fakulteta u Zagrebu, doznajemo, a gdje nego u centru Smilčića kod crkve Gospe od Zdravlja.

20.12.2023., 12:00h
VELIMIR BRKIĆ
03. ožujak 2024 11:38