Jubilarni 10. Magunja trail Sukošan 2024., u organizaciji Turističke zajednice i Općine Sukošan, bio je velika fešta športa i prateće zabave.
- Riječ je o manifestaciji s puno vrhunskih športaša i rekreativaca, nagradama za najuspješnije i obilja dobre zabave. Terapija za dušu i srce, a sve u cilju očuvanja posljednje oaze makije na Mediteranu, planike i njenog slasnog ploda magunja, kaže Dobrila Dević, direktorica TZO Sukošan.
Na Trgu Ruševac okupilo se oko 300 natjecatelja, 150 natjecatelja iz Španjolske, Slovenije, Norveške, Slovačke, BiH i Hrvatske te 150 djece do 14 godina iz Sukošana, Debeljaka, Gorice, Sv. Filip i Jakova, Zemunika, Zadra i drugih mjesta.
Jedinstvena međunarodna utrka
- Cilj ove, po mnogo čemu, jedinstvene međunarodne utrke, osim promoviranja posljednje mediteranske oaze makije na Tustici, je predstaviti Sukošan i općinsko zaobalje te ga pozicionirati i kao prepoznatljivu destinaciju rekreativnog, pustolovnog i aktivnog turizma. Utrke prolaze i kroz nedirnutu prirodu, posljednju mediteransku oazu makije Tustica, u kojoj raste, osim ostalog i planika, biljka s prekrasnim sočnim plodom koji se po domaću zove magunja, pa je po njoj natjecanje i dobilo ime, objašnjava koordinatorica Mirjana Veleslavić Nadinić.
Tustica je poznata i po jedinstvenoj trim stazi na hrvatskoj strani Jadrana s obavijesnim tablama iz kultnog crtanog romana Alan Ford.
- Oko 12 kilometara duga trim staza najvećim dijelom ide preko Tustice iznad Sukošana. Riječ je jednoj od najatraktivnijih trim stazi na hrvatskoj strani Jadrana. A tu je i fascinantni vidikovac, jedan od tri u Sukošanu, priča Toni Šime Gašparović iz zaselka Makarska koji je sa svojim atraktivnim položajem i hit plažom naslonjeno na Tusticu.
Nadnaravni pogled s Tustice
Na vrhu Tustice, s jedne strane puca pogled na more, Pašmanski kanal, otoke, naselja do Biograda na Moru, Marinu Dalmacija i Sukošan do Zadra, a na drugoj strani na Ravne kotare.
- Staze su odlično označene. Vodile su kroz prekrasnu prirodu i vidikovce uz razvedenu sukošansku obalu, a mi smo ponosni da smo dostojno predstavili naše selo, naš Sukošan, ponosno će najstariji, 73-godišnji natjecatelji, Venci Pavić Kušo i Danica Fantov.
Osim dječje Magunjice koja se održavala u šest dobnih skupina, održale su se i četiri utrke za odrasle, muškarce i žene. Sa startom na Trgu Ruševac, ljubitelji trčanja i avanture mogli su se okušati u utrci Magunja na stazi od 25 km i na trci Tri vidikovca na stazi od 12 km.
- Ovo je prava športska fešta, hvala organizatorima i predivnoj publici na podršci, kao i kolegi Andriji Tomi Vanjaku iz Sukošana koji nam je podijelio medalje i nagrade, kazao je Marko Rak, koji je najatraktivnoj kategoriji Magunja ciljem prošao prije Jadranka Mušića i Josipa Bugarije. Najbolja maratonka je dobro znana Nikolina Stepan Skroče.
- Staza na Magunji ide preko novog vidikovca Počivale. Prolazi poljima do brda Sv. Martin i istoimene crkvice iz 14. stoljeća, te preko Kaštelina vodi kroz Puzinja, Gaj, na vidikovac Debeljak, zatim preko trim staze u Tustici uz obalu do cilja na Ruševcu. Staza Tri vidikovca prolazi uz obalu do magistrale, spaja tri sukošanska vidikovca, preko trim staze, pa obalom do cilja, detaljno je objašnjavao voditelj i vrsni animator Robert Zorić.
Na utrci Tri vidikovca šampioni su Željko Birkić i Ivana Katić. Na Điru (6 km) Emil Jones iz Norveške i Mia Čižmek iz Sukošana, koja je ciljem prošla prije sumještanjki Marte Vanjak i Ivane Protić. Šampioni na Điru – parovi su Ivo i Martina Pavić iz Sukošana.
- Bez upornosti, ustrajnosti, volje i strpljenja nema ničega, poručio je bračni par Pavić.
Za 210 litara fažola s “gnjatom” od pršuta i kobasicama brinula se ekipa meštra Hrvoja Veleslavića, a za roštilj od 95 kg mesa Moto klub Sv. Kasijan Sukošan. DJ je bio Elvis Papić, sve utrke mjerila je Stotinka Timing.
Prostrano i mirno mjesto
Prvi izvorni pisani spomen Sukošana kao naselja potječe od 24. srpnja 1289. godine, kada je sklopljen jedan ugovor o prodaji zemljišta u mjestu Sanctus Casianus. Mjestu je ime nastalo po titularu mjesne crkve, svetom Kasijanu Imolskom. U kasnijim izvorima na talijanskom jeziku, Sukošan se spominje kao San Cassiano.
- Nije pouzdano poznato vrijeme nastanka mjesta Sukošana, međutim, njegov izvanredni zemljopisni položaj u zaštićenoj luci, nazvanoj Zlatna luka (Portus aureus), još u moru vidljivim tragovima vile rustike na Barbiru, rimske luke od 1. do 4. stoljeća poslije Krista na južnom rtu Plitkače te starog rimskog vodovoda (Vilinski zid), neodoljivo ukazuje na mogućnost nastanka ovog naselja u doba rimskog vladanja na istočnoj Jadranskoj obali, kaže Andrija Vanjak.
Prostrano i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala, te čistoga, bistroga mora, obrubljenog otocima, što se protežu u nacionalni park Kornate.
U srednjem vijeku okolicu Sukošana (“Sutkošana”, prema tadašnjim glagoljaškim zapisima) činila su sela i zaselci Zlošane, Mokro (nadomak Makarske), Prljane (istočno od crkvice sv. Martina), Brižine (jugozapadno od sv. Martina) i Račice (kod današnjeg Debeljaka, ispod Dubrave), govori Božo Dijan Makac.
Sukošan 1527. godine broji 354 stanovnika, 1805. ima 521 stanovnika, 1905. tu živi 939 stanovnika, a 1961. već 1.619., od čega su više od 99 posto Hrvati i rimokatolici.
- Dakle, u zadnjih 60 godina Sukošan je od 1.600 došao na čak 3.000 stanovnika, što je povećanje od oko 1.400 stanovnika ili više od 40% više, izračunao nam je sukošanski lumen Ivan Dijan Makac.
3.000 stanovnika, 30 prezimena i 215 nadimka
Sukošan broji 30 domicilnih prezimena: Pavić, Dijan, Smolić, Torbarina, Nadinić, Dević, Raspović, Grginović, Gašparović, Grdović, Brkić, Vanjak, Vezilj, Keran, Sudinja, Oljica, Krešan, Martinac, Peričić, Martinović, Bičić, Rogoznica, Pašić, Protić, Matošić, Kezmić, Ročak, Miota, Veleslavić, Franić, Dražić.
A unatoč narodnoj poslovici “Bolje da nestane sela nego običaja”, mnogi su stoljetni običaji i tradicije jednostavno nestali. No, sačuvali su se obiteljski i osobni nadimci, njih oko 215 obiteljskih i osobnih, a vjerojatno ih ima i još.
Sukošan je naročito poznat po ptičjim nadimcima kao što su Labud, Tica, Golub, Gutak, Lastavica, ali i po nadimcima Komarac, Škakavac, Sipa, Miš, Zec, Mede, Zmija, Kenja, Pule, Gudlič, Mačak, Žaba, Patak, Buva.
- Osim mora i blitve, zbog koje mještane zovu “blitvari”, jer su opskrbljivali gotovo cijelu bivšu državu, naročito Zadar, Zagreb, Rijeku i Ljubljanu, turističko-poljoprivredni i poduzetnički Sukošan nadomak Zadru ima sve potrebito za život, i više od toga, zaključio je Božo Dijan Makac, dok u društvu Mile Franića Mrsne, Rajka Martinca Bundila, Dragana Raše Buce i Vele Šanduke pije jutarnju kavu u Bonaci.
