Serija promjena kojim Hrvatska želi zaustaviti prekomjerni turizam, poput poreza na nekretnine, promjena iznosa paušala za iznajmljivače, boravišnih pristojbi kao i uvjeta za registraciju iznajmljivanja, već izazivaju niz reakcija iznajmljivača. Ove će promjene u najvećoj mjeri pogoditi Zadarsku županiju.
Stanje u Zadarskoj županiji
Zadarska županija ima najveći udio nekomercijalnog turizma, u odnosu na ukupne turističke kapacitete i promet u zemlji. U brojkama je to 169.853 stanovnika i 375.172 turistička kreveta i to bez nautike.
Čak 192.108 kreveta pripada nekomercijalnom smještaju. Takvih je objekata, koji su prijavljeni u eVisitor, na području Zadarske županije 39.218 i čine većinu odnosno 51,21% ukupnog broja turističkih kreveta. U toj je službenoj statistici Zadarska županija neprikosnoveno kraljevstvo nekomercijalnog turizma u zemlji s apsolutnim predvodnikom Virom.
U komercijalnom smještaju u našoj županiji dominiraju tzv. objekti u domaćinstvu, a riječ je o apartmanima i sobama za odmor za kratkoročni najam koji se u većini vode kao dopunska paušalna djelatnost. U takvom je smještaju 119.330 kreveta (od toga 12.802 pomoćnih) u 34.735 smještajnih jedinica, odnosno 18.517 objekata. To je 31.81% svih kreveta. Kad gledamo samo komercijalne krevete, kojih je 183.064, ovih “u domaćinstvu” je 66%. Osnovni turistički smještaj, hoteli, kampovi i organizirana apartmanska naselja, manjina su u turističko-smještajnoj slici Zadarske županije.
U Zadarskoj županiji s ovom smo godinom na 15 milijuna noćenja i dva milijuna gostiju, nekomercijalnih je noćenja bilo više od 4 milijuna, a onih kod domaćina ili obiteljskom smještaju oko pet i pol milijuna, što znači da je preko 9,5 milijuna ovih noćenja ostvareno u privatnim nekretninama i objektima za kratkoročni najam koje sad čekaju bitne izmjene.
Trebaju li izmjene drugoj turistički najopterećenijoj regiji u Europi?
Europska komisija za putovanja citira Eurostat i navodi kako su turisti već u 2023. ostvarili 2,9 milijardi noćenja u turističkim smještajnim objektima EU-a, čime je taj broj nadmašio najvišu razinu prije pandemije 2019.
Otočna regija Kanari u Španjolskoj bila je najposjećenija destinacija s 95,6 milijuna noćenja. Sljedeći najveći broj zabilježen je u obalnim regijama Jadranska Hrvatska (87,3 milijuna) a iza nas su Katalonija u Španjolskoj (85,6 milijuna) i francuski Ile-de-France (85,2 milijuna). Dakle, Jadranska Hrvatska druga je, prema broju turista, najopterećenija regija u EU.
Činjenica je da Hrvatska za razliku od niza turizmom opterećenih područja nije imala značajnije prosvjede zbog pretjeranog turizma. Jesmo li za to imali razloge? Jasno je da poljoprivrede imamo malo, vidimo oko sebe 75% neobrađenih Ravnih kotara, a industrija je više nego desetkovana, pa većina stanovnika živi od najma. Naime, s 39.218 vikendaških objekata i 18.517 objekata za kratkoročni najam, dolazimo do gotovo 60.000 objekata, pa makar ih gomila bila u vlasništvu stranaca, ipak ispada da gotovo svaka druga obitelj u Zadarskoj županiji iznajmljuje.
Kako smo se pretvorili u apartmansku županiju
Kada nam se dogodila eksplozija apartmana i soba za najam? Polazišta i poticaja kao i valovitih skokova bilo je puno. Uvođenje paušala bila je dobra namjera kojom se niskim, ali legaliziranim nametom, uspio golem dio ilegalnih iznajmljivača uvesti u sustav. Zakonsko omogućavanje soba i apartmana za najam u stambenim zgradama imalo je također veliku ulogu, čega se vlast sada očito srami i žali što je to dopustila. Problem premalih plaća itekako je potaknuo stalno zaposlene da prijave paušal, primjerice, jednog apartmana na dobroj poziciji, jer mu je on omogućio da dođe skoro do svoje godišnje plaće u jednoj sezoni. Ako je rad u odnosu na rentijerstvo bezvrijedan, takav je smjer neizbježan. I deseci tisuća iseljenih iz zemlje ostavili su ovdje prazne nekretnine, pa zašto ih turistički ne iskoristiti? Danas imamo mjesta u kojima je već sad broj stambenih jedinica u odnosu na broj stanovnika 1:20 i više. U udrugama poslodavaca tvrde da je najjeftiniji oblik zarade u zemlji paušalno turističko rentijerstvo iznimno nisko oporezivano, u odnosu na klasične turističke objekte. Možda je u tome odgovor na pitanje kako to da se u Zadarskoj županiji gotovo nikome nije isplatilo izgraditi hotel u vremenu kada smo dobili na desetke tisuća apartmanskih kreveta.
Vlada zasad odlučna u dizanju poreza
Jedini zajednički iznos poreza svim općinama i gradovima je članarina Turističkoj zajednici i PDV na proviziju online platformi za iznajmljivanje. Ostali porezi, što uključuje porez na kuće za odmor, paušalni porez po krevetu i turističku pristojbu, razlikuju se, jer svaki grad i općina sami određuju koliki će biti.
Porez na nekretnine uvodi se od 1. siječnja iduće godine i plaćat će se u rasponu od 0,6 do 8 eura po četvornome metru za stanove i kuće koji su upotrebljivi, u kojima se ne stanuje i koji su u kratkoročnom najmu. Podiže se i paušalni porez za apartmane, i to do 300 eura po krevetu (ovisno u kojem su mjestu odnosno kako je turistički kategorizirano dotično mjesto), a novost je i da će se ubuduće plaćati na sve krevete, ne samo na osnovne.
Tako se porez na kuće za odmor transformira u porez na nekretnine i za razliku od postojećeg sustava, lokalne jedinice morat će ga uvesti s najmanjom granicom od 60 centi, a s najvećom od osam eura, ovisno o zonama koje će uvesti. Oporezivat će se stambene zgrade, dijelovi zgrada, stanovi i svaki drugi funkcionalni prostor namijenjen stanovanju. Prihod od poreza na nekretnine dijelit će se između lokalnih jedinica i države u omjeru 80 naprema 20 u korist gradova i općina.
Država je izračunala da je dosadašnje porezno opterećenje turističkog najma bilo tek dva posto, ne računajući plaćanje turističkih pristojbi, članarina turističkim zajednicama, poreza na kuće za odmor i PDV-a na online platforme. Ocijenila je da je to četiri puta manje nego opterećenje dugoročnog najma kojeg želi potaknuti.
Nove porezne odredbe
Dosad se paušalni porez plaćao u rasponu od 19,91 eura do 199,08 eura i to samo na osnovne krevete. Najveći broj lokalnih jedinica, njih gotovo 45 posto, uveo je stope do 40 eura. Sada se taj paušal diže i utvrđivat će se prema indeksu turističke razvijenosti, pa će u turistički najrazvijenijim mjestima paušal iznositi od 150 do 300 eura po krevetu i plaćat će se i na osnovne i na pomoćne krevete, u drugoj skupini paušal će iznositi od 100 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150 eura, a u četvrtoj od 20 do 100 eura. U turistički najrazvijenijim mjestima donja granica paušala raste za čak 653 posto. Paušalci mogu imati najviše do 20 kreveta.
Izmjenama u Zakonu o lokalnim porezima osim vikendaša, koji su do sad imali porez na kuće za odmor, porez na nekretnine koji ga zamjenjuje odnosi se i na kratkoročne iznajmljivače, a umjesto od 0.60 do 5,00 eura može ići do 8,00 eura po kvadratu, a općine i gradovi ga sad moraju uvesti, a ako pojedina općina ili grad ne donese odluku o visini ovog poreza, primjenjivat će se iznos od 0,60 eura po metru kvadratnom. Novosti za iznajmljivače u Zakonu o porezu na dohodak su da se paušalni porez na dohodak do sada plaćao u tromjesečnim ratama, a iznosio je između 19,91 u 199,08 eura po ležaju godišnje, a sad će općine i gradovi u prvoj skupini po indeksu turističke razvijenosti plaćati od 150 do 300 eura po ležaju godišnje, oni u drugoj skupini između 100 i 200 eura, treća skupina između 30 i 150 eura, a četvrta skupina između 20 i 100 eura po ležaju godišnje. Ako to ne učine, primjenjivat će sljedeći iznosi: za prvu skupinu 225 eura po ležaju godišnje, za drugu 150 eura, za treću 90 i za četvrtu 60 eura po ležaju godišnje. S obzirom na to da će izmjene ovog zakona stupiti na snagu s 1.siječnja., za 2025. godinu odluke o visini poreza moći će se donijeti do 28. veljače 2025. godine za tu godinu, što je za mnoge iznajmljivače zamka, jer se prijavljuju početkom godine, a ne znaju koliki će im porez grad ili općina uvesti.
Bombastični natpisi medija o enormnim iznosima koje će iznajmljivači od siječnja 2025. plaćati, najcrniji su scenariji koju mogu zadesiti one u prvoj ili drugoj skupini. Svi ostali iznajmljivači definitivno će također osjetiti povećanje, no ne u toliko drastičnoj mjeri. Još ostaje za vidjeti što će Vlada odlučiti kada su u pitanju “domaćini”, jer se male iznajmljivače koji u konačnici jesu domaćini gostima želi staviti u povoljniji položaj od rentijera koji goste i ne vide.
